RAZGOVOR Ugledni arheolog i akademik te dobitnik niza nagrada za knjigu Antika, osporava atribuciju kipa izvađenog kod Malog Lošinja u razgovoru koji je s njim vodila GORDANA BENIĆ

Onome tko poznaje Čudinin opus lako je objasniti da knjiga govori o slikaru, pjesnikinji i o mnogo čemu drugom, a na čudesan način knjiga je povezana i uz Split, piše GORDANA BENIĆ

Zbirka snovitih putopisa Palača zarobljenih snova govori tragom naslova o nemogućnosti da se u takvu svijetu utvrdi postojanje definiranih, opipljivih predmeta: stvari hlape ustanovljuje Gordana Benić, a od njih preostaje još samo korozivno ozračje i sile opće razgradnje.

Kako to izgleda kada jedan umjetnik sudi o djelima drugih umjetnika i kada istražuje, kako piše likovna kritičarka i pjesnikinja Gordana Benić, »zagonetne veze u umjetnosti kao prostoru u kojemu se spajaju slika i riječ«?

Gordana Benić, pjesnikinja i publicistkinja, rođena je 1. prosinca 1950. u Splitu.

Već od prve knjige u mom pjesništvu razvija se pozicija promatrača, ali takva koji saznaje okom mistika, kaže u jednome novinskom razgovoru Gordana Benić, izvanredna suvremena pjesnikinja čija su poetska ostvarenja uvrštena u brojne domaće i svjetske antologije te preglede suvremenoga hrvatskog pjesništva.

A njegova sudbina je i sada uzbudljiva premda je kobna karnevalizacija ozbiljno uzdrmala kozmopolitski značaj, a naličje zapljuskuje već glasovitu harmoničnu dvostrukost dodaje Gordana Benić.

Hrvatski program, koji je nakon lanjske stanke ponovno u rukama Alide Bremer, Ministarstvo kulture pomoglo je sa 350.000 kuna (Frankfurt dobiva 400.000 kuna), a u Leipzig dolaze pjesnici Zvonko Maković, Delimir Rešicki, Tomica Bajsić, Gordana Benić, Ivana Bodrožić-Simić i Branko Čegec koji su i zastupljeni u knjizi Poezija susjeda.

Zbog historiografskih, arheoloških i drugih enigmi Pag i otprije prati aura da je zagonetni i zaboravljeni otok - Tamna stoljeća zemaljske prošlosti otoka i artefakti " nebeske arheologije " lako su se uklopili u turistički slogan " Novalja - hrvatski Roswell " piše GORDANA BENIĆ

Poezija: 1. Oblik duše, Gordana Benić (Fraktura) " Pjesnički dar kojim Gordana Benić danas podaruje hrvatsko pjesništvo vrijedan je i više nego poštovanja.

Ante Cettineo, Tonči Petrasov Marović, Gordana Benić: ono bitno što povezuje troje pjesnika činjenica je da su u središtu svoga pjesničkog interesa imali grad Split.

Izabravši književnu vrstu pjesme u prozi, ali i nizom paradigmatskih figura kao štu su infantkinja, Ukleti Holandez, Nereide, Regina, Agnus Gordana Benić poziva se na kasni romantizam, na simbolizam s njegovom estetikom sinestezije i na pasatizam secesije.

Stoga su osobito poticajni podrumi Dioklecijanove palače, koji u mraku kriju cijeli jedan potencijalni grad, štoviše piranezijevski model beskraja i napast labirinta ili, kako kaže Gordana Benić, »s nevidljivim labirintom dijele ocean prostora«.

Discipliniranijim rukopisom od onoga u prethodnim zbirkama, Gordana Benić ispisuje štiva koja lociraju mjesta u Splitu i okolici (Salona, Kaštela, Sustipan, Marjan).

Gordana Benić sama će to izreći: »Laterna magica opisuje obrnuti svijet u kojem se prostor oblikuje prema ubrzanoj perspektivi.

Činilo se da je Gordana Benić u dosadašnjim knjigama uvijek ponovno i sve dublje zasnivala svoj prostor i da mu se ne može otrgnuti.

S druge strane, Gordana Benić stavlja se na stajalište planetarnog folklora, gdje se žrtvuje povijesno masmedijskoj sadašnjosti te se sve po svaku cijenu aktualizira i konzumira.

Hrvatsku scenu predstavljaju između ostalih Zoran Ferić, Dorta Jagić i Gordana Benić.

Kako je drevna luka na sjevernim padinama Marjana bila povezana uz Split još je zagonetno - odgovore mogu dati tek opsežna arheološka istraživanja u podmorju kojim su naočigled kupača i šetača operirali pljačkaši jer u akvatoriju s iznimno važnim hidroarheološkim lokalitetom uopće nije zabranjeno ronjenje Devastirano hidroarheološko nalazište u nasipu pored veslačkog kluba Gusar, s mnogobrojnim španjolskim amforama koje su u 2. stoljeću ugrađene u obalni nasip ili lukobran, upućuje i na brojne spekulacije o ranijim naseljima na splitskom poluotoku - piše GORDANA BENIĆ

Od hrvatskih autora u knjizi su zastupljeni: Gordana Benić, Danijel Dragojević, Jakša Fiamengo, Vesna Krmpotić, Milan Milišić, Luko Paljetak, Vesna Parun, Kruno Quien, Ivan Slamnig i Dubravko Škurla, a od crnogorskih: Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Ljubomir Đurković, Pavle Goranović, Mladen Lompar, Sanja Martinović, Jelena Nelević, Nebojša Nikčević, Milorad Popović i Dragana Tripković.

Dr. Vicko Mihaljević (Neurastenicus), legendarni dotur Vice iz Velog mista, početkom prošlog stoljeća objavio je knjigu Pregršt šušnja koja je slučajno pronađena na zagrebačkom smetištu i čiji je pretisak objavio Ex Libris, o čemu piše GORDANA BENIĆ

Uz financijsku potporu Ministarstva kulture za RH, službeno su nastupili pjesnici: Zvonko Maković, Delimir Rešicki, Tomica Bajsić, Gordana Benić, Ivana Bodrožić-Simić i Branko Čegec, te mnogi drugi hrvatski spisatelji.

ZRINKA BULJEVIĆ, ravnateljica Arheološkog muzeja u Splitu, govori o stanju zbirki i svojim planovima sa Salonom te vođenju muzeja nakon naronitanske faze, o čemu je s njom razgovarala GORDANA BENIĆ

Paradoks njezine slobode je u naslućivanju neobičnog univerzuma bez kronologije, magičnog putovanja u daleki svijet izložen iluziji kaže Gordana Benić.

Andriana Škunca, Gordana Benić i Jurica Pavičić gostuju u Beču

Tu je jedna od najizrazitijih Gordana Benić, a obojici je golemo otkriće bila Jozefina Dautbegović.

Piše Gordana Benić Snimio Joško ŠUPIĆ

S dvije pjesme zastupljeni su Branko Čegec, Kresimir Bagić, Gordana Benić, Ivana Simić-Bodrožić, Tomislav Čadež, Vesna Biga i Darija Žilić.

Na primjeru iznimne zbirke kakva je Balada o neizrecivom Gordane Benić, Tea Benčić demonstrira umijeće prepoznavanja pjesnikinjina imaginativnoga modela, »poetike poniranja i propadanja u prostor«, da bi zaključila: »Ako je u dosadašnjim zbirkama Gordana Benić širila enterijere silaznom putanjom prodiranja u udbine, dolje i ispod, u podzemlje svijeta koji je prije svijeta bio, u ovoj će se zbirci dogoditi obrat ona sada sužava prostore enterijera, uzlaznom putanjom, gore i iznad, u visine svijeta koji će poslije svijeta biti.« Prateći genealogiju suvremenoga hrvatskog pjesništva Tea Benčić dolazi do Severa te začudno ustanovljuje bjelodanu činjenicu: »Civilizacijski nomad Ujević, u punom i pravom smislu boem, poliglot, duhovnjak i šaman kod Severa će uvijek pronalaziti dijamantne odbljeske raspoznavanja.« Prateći put pjesničkog uma na mjesec maštanja, Tea Benčić Rimay umije prizemniti svoju knjigu iskustvenim referencijama i metafizičkim prečacima Jozefine Dautbegović kao i zaključnim jamstvom Danijela Dragojevića.

18 autora i autorica iz dvanaest sredozemnih zemalja će u okviru ovogodišnjeg programa od motom " Mare Nostrum? " bečkoj publici predstaviti svoj rad, a Hrvatsku će pri tom zastupati čak troje književnika: Andriana Škunca, Gordana Benić i Jurica Pavičić.