U trećem broju znanstvene članke su objavili Petar Strčić Bernardin Frankopan i njegovo doba, gospićko-senjski biskup Mile Bogović Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana, Borislav Grgin Modruš između kneževa Frankopana, Osmanlija i kraljevskih vlasti 1458 - 1526, Robert Kurelić Prvi markgrofov rat i Frankopani, Hrvoje Kekez Bernardin Frankopan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?, Lovorka Čoralić Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. stoljeća, Sanja Vulić Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana, Ivan Jurković Originalni primjerci i kritička izdanja Govora za Hrvatsku kneza Bernardina Frankopana, Violeta Moretti Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana, Milan Kruhek Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453 - 1529, Zorislav Horbat Fortifikacijska djelatnost Bernardina Frankopana, Marko Špikić Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta i Drago Miletić Baština i baštinici.

Šiklić je posebno naglasio da je problem migracija o kojima autor piše u ovoj knjizi do sada sustavno obrađivala dr. Lovorka Čoralić, koja je uz dr. Franju Šanjeka i jedna od recenzentica knjige.

Ovi Modruški zbornici su svojevrsno multidisciplinarno istraživanje povijesti 15. stoljeća u ovom dijelu Hrvatske, a u trećem zborniku priloge su napisali najpoznatiji hrvatski povjesničari, kao što su Petar Strčić, biskup Mile Bogović, Borislav Grgin, Sanja Vulić, Robert Kurelić, Hrvoje Kekez, Lovorka Čoralić, Ivan Jurković, Milan Kruhek i drugi.

Lovorka Čoralić autorica je rada " Prilog poznavanju djelovanja duhovnih osoba iz Splita u Mlecima (od XV. do XVIII. stoljeća) ".

Kroz neke odlomke iz hercegnovske prošlosti vodi nas Lovorka Čoralić, djelatnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu

»Tužbe i procesi u odsutnosti, presude, potjernice, međunarodne intervencije i diplomatski sukobi u kojima su središnji protagonisti braća Zanović, danas zapremaju kilometre arhivskoga gradiva razasuta od pismohrana u Mletcima preko Amsterdama, Varšave, Pariza i Londona, do Petrograda«, kaže povjesničarka Lovorka Čoralić.

Dobitnici Godišnje nagrade za znanost u području tehničkih znanosti su Franjo Cajner i Nedjeljko Perić, u području biotehničkih znanosti Tomislav Treer, u području društvenih znanosti Denis Bratko, a u području humanističkih znanosti Vinko Brešić, Lovorka Čoralić i Zdenka Janeković-Roemer.

Zbornik su priredili dr. Lovorka Čoralić i dr. Slavko Slišković.

Ivana Prijatelj i Lovorka Čoralić svojim su referatom bacile novo svjetlo na dosad manje poznata dalmatinskog graditelja Viska Ignacijeva Macanovića, ukazavši na dosad nepoznata njegova djela kao graditelja i klesara.

Na Skupu su izlagali: 1. Akademik Tomislav Raukar: Hrvatska u doba Bernardina Frankopana - smjernice povijesti 2. Akademik Petar Strčić: Bernardin i njegovo doba - vrhunac srednjevjekovnog razvoja i početak borbe za opstanak Frankopana i hrvatskog naroda općenito 3. Mons. dr. sc. Mile Bogović: Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana (1453. 1529.) 4. Prof. dr. sc. Borislav Grgin: Modruš između kneževa Frankapana, Osmanlija i kraljevske vlasti (1458. 1526.) 5. Mr. sc. Robert Kurelić: Prvi Markgrofov rat i Frankopani 6. Ivan Botica: Srednjovjekovni susjedi (ne) prijatelji Frankapani i Kurjakovići 7. Prof. Hrvoje Kekez: Bernardin Frankapan i Krbavska bitka Je li spasio sebe ili je pobjegao iz boja? 8. Dr. sc. Lovorka Čoralić: Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. st. s posebnim osvrtom na zajednicu modruških iseljenika Mlecima

Na njegove radove nastavlja se i marna Lovorka Čoralić.

U sljedećim nastavcima dr. Lovorka Čoralić, znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, predstavlja neke još uvijek nedovoljno poznate ulomke iz višestoljetnog procesa hrvatskih prekojadranskih iseljavanja u Mletke.

Radoslav Buzančić obrađuje srednjovjekovne gamoinae na Otoku u Solinu, a Lovorka Čoralić obrađuje život zadarskog slikara Bartolomea koji se na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće spominje kao ukrašavatelj proizvoda u muranskim staklarskim radionicama.

Pohoditeljima Mletaka možemo pribrojiti i niz hrvatskih majstora pera, a Mlecima kao inspiracijom djela naših književnika 19. i 20. stoljeća, ponajprije onih putopisno-esejističke naravi, vodi nas u idućim nastavcima Lovorka Čoralić, proučavateljica hrvatsko-mletačkih povijesnih i kulturnih veza i prožimanja

Autori radova u Zborniku Stijepa Obada " su Nikola Kapetanić, Nenad Vekarić, Mislav Elvis Lukšić, Ante Bralić, Nevio Šetić, Josip Vrandečić, Marko Vučetić, Stjepan Ćosić, Marko Trogrlić, Igor Duda, Ante Batović, Radomir Jurić, Josip Faričić, Ivan Jurić, Marijan Sivrić, Dubravka Božić Bogović, Vesna Čučić, Miroslav Ujdurović, Šime Peričić, Lovorka Čoralić, Fani Celio Cega, Tado Oršolić, Milorad Pavić, Ivan Balta, Franko Oreb, Tihomir Rajčić, Sanda Uglešić, Stanko Piplović, Nikša Mojaš, Mithad Kozličić, Marjan Diklić, Slavko Kovačić, Milivoj Blažević, Mateo Bratanić i Jakša Raguž.

O Hrvatima s onu stranu zakona, ali i o političkim prognanicima i zatočenicima u gradu na lagunama, u sljedećim nastavcima piše Lovorka Čoralić, znanstvena suradnica u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, osobito upućena u prisutnost Hrvata na lagunama

Knjigu U potrazi za mirom i blagostanjem/Hrvatske zemlje u 18. stoljeću (553 str.) uredila je Lovorka Čoralić

Dugi niz prošlih stoljeća, poglavito u doba mletačke vlasti nad pretežitim dijelom istočne jadranske obale, hrvatski su iseljenici činili brojčano snažnu, djelatnu i prepoznatljivu iseljeničku skupinu, a jedna od zapaženih zavičajnih hrvatskim skupina svakako su bili i Višani, o čijim tragovima na lagunama Serenissime piše Lovorka Čoralić, povjesničarka iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu

Urednica ovog izdanja je Lovorka Čoralić, a priloge za knjigu napisalo je devetnaest kvalificiranih suradnika.

O peraškim vojnim pothvatima te posebice o obvezi i časti čuvanja duždeva ratnog stijega na admiralskom brodu vrhovnog zapovjednika mletačke mornarice, koju su pripadnici 12 peraških bratstava obnašali od 1571. do 1797. godine, piše Lovorka Čoralić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu

Podnaslovom Od krivovjerja do magije Lovorka Čoralić dobro je odredila meritum inkriminacija, a pet grupacija građe govore o prijelazu na islam, o tzv. grčkoj shizmi, o protestantizmu, o praznovjerju i o raznovrsnim oblicima prekršaja kršćanskog morala (od heretičkih psovki, sablazni, svodništva, mnogoženstva i posjedovanja zabranjenih knjiga).

Dr. sc. Lovorka Čoralić, viša znanstvena suradnica u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, predstavlja vodeće zaslužnike iz glasovite peraške obitelji Zmajević, zapažene sudionike bokeljske, dalmatinske, ali i šire europske povijesti u ranom novom vijeku

Lovorka Čoralić, mlada i već opravdano afirmirana povjesničarka posvetila je najveću energiju traženju tragova naših ljudi po Apeninskom poluotoku, a posebno u Veneciji, Mlecima.

Dragocjena su stoga djela koja su o svjetskim putopiscima objavili sljedeći autori: Ivan Pederin koji je u više knjiga objavio mnoštvo dragocjenih podataka o austrijskim i njemačkim putopiscima, Mithad Kozličić u svojim djelima o povijesti kartografije, Sonia Wild Bićanić koja je pisala o britanskim putopiscima, Krešimir Čvrljak u knjizi " Znameniti putnici u Skradinu i na Krki ", Lovorka Čoralić u knjizi " Put, putnici, putovanja ", Ivo Petricioli u " Stari Zadar u slici i riječi ", Abdulah Seferović u knjizi " Pozdrav iz Zadra " uz bogatu bibliografiju o Zadru koja je dostupna na njegovoj web stranici www.zadaretro.com, Milorad Pavić (povjesničar) u svojim radovima o plovidbenim rutama, izolarima i tiskanim geografskim priručnicima, Patrick Levačić (romanist) u svojim radovima o francuskim putopiscima... itd