Današnji najveći vlasnici Podravske banke su osiguravajuće društvo Assicurazioni Generali iz Trsta koje je početkom ove godine ušlo u vlasničku strukturu, zatim tvrtka Cerere iz Trsta čiji je opunomoćeni upravitelj Miljan Todorović ujedno i predsjednik Nadzornog odbora tvrtke, te Talijani Lorenzo Gorgoni i Dario Montinari.

Na žalost, malo se znalo o samozatajnoj Gorgoni, pa njezina utjecaja nije bilo sve do 1977., kada je njezina aktivnost prvi put predstavljena široj javnosti u Galeriji suvremene umjetnosti.

Iako je banka u talijanskom vlasništvu (obitelji Gorgoni, Montinari i tvrtka Cerere u vlasništvu Predovića) Generali ne namjerava stjecati većinski udio u banci.

Poslije dosta dugoga čekanja, dr. Bašičević mi je odgovorio da mi Galerija neće posuditi nego, u ime Matije Skurjenoga, pokloniti sliku U počast Gorgoni.

Program " Misli o Gorgoni " dio je projekta " Digitalizacija ideja: arhivi neoavangardnih i konceptualnih umjetničkih praksi " kojega je nositelj MSU, a partneri su mu Moderna galerija iz Ljubljane, Muzej suvremen umetnosti Vojvodine iz Novoga Sada te Muzej moderne umjetnosti Varšava. (H)

U legendama iz Grčke i Rimske mitologije zvezda Algol viđena je kao glava Meduze, najpoznatije od tri gnusnih sestara poznatih kao Gorgoni, koje su bogovi kaznili zbog njihove prekomerne sujete.

Ivan Kožarić ponovno je " demonstrirao " što jest " Gorgona " kada ga je moderator razgovora Ješa Denegri upitao ima li što dodati o " Gorgoni ", a Kožarić je rekao da mu se dopuste dvije minute šutnje, nakon kojih je rekao - hvala što ste me slušali.

Autor o svom romanu: " Riječ je o mitskom stvorenju Gorgoni Meduzi koja je poznata po tomu što je svojim pogledom sva živa bića pretvarala u kamen.

U pripremi je i opsežna Denegrijeva knjiga o Gorgoni u izdanju Kolekcije Sudac iz Zagreba.

Pola stoljeća od izlaska iz tiska prvih dvaju brojeva antičasopisa " Gorgona " obilježeno je večeras u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) programom " Misli o Gorgoni " kojemu je zadaća bila podsjetiti na važnost toga časopisa i istoimene neformalne umjetničke grupe u hrvatskoj i međunarodnoj suvremenoj umjetnosti.

U jednom od posljednjih razgovora, o KSPU, ITD-u, Gorgoni, rekla mi je: Onda smo mislili da stvaramo neki bolji svijet....

Upravo će Eurokaz 21. siječnja otvoriti kazališnu sezonu u Gorgoni komornom operom ' Okovani Galileo ' u režiji Branka Brezovca koja je nastala kao međunarodna koprodukcija s talijanskim partnerima i praizvedena je prošle godine u okviru prestižnog festivala Fabbrica Europa u Firenci.

Isto tako MSU donosi i najvažnija događanja koja će se odvijati u NO galeriji, na Medijskoj fasadi, u multimedijskoj dvorani Gorgoni, u Kinu Metropolis, Školici i drugim prostorima, poput međunarodne konferencije o Bauhausu, Danima fotografije Toše Dabca, projektu Kino umjetnika, Zagreb film festivala, radionicama Art Pop Workshop, projektu Djeca susreću umjetnost i dr.

Program Misli o Gorgoni dio je projekta Digitalizacija ideja: arhivi neoavangardnih i konceptualnih umjetničkih praksi.

Hrvatska televizija - koja odavno već nije medijska kuća od javnog interesa a u posljednje vrijeme sve manje je i televizija - bezobrazno je nalik Gorgoni.

Mitrasa i Perzej, svaki sin od djevice i Boga, oboje se bore protiv demiurga divljeg stvorenja (bik i Gorgoni) kako bi oslobodili čovječanstvo od ropstva i za oslobađanje božanske iskre.

Nakon Ane i Mije u Maloj sceni, Njarabum u Gorgoni još je jedan kazališni prilog boljem razumijevanju duševnih poremećaja čije zastrašujuće posljedice zrcale naopake vrijednosti društva u kojem živimo, ali i iskren i promišljen pokušaj da se u tom razumijevanju pođe dublje, u neistražen prostor strahova, želja i nadanja žene koja se ništi.

U katalogu izložbe Zvonko Maković detaljno objašnjava genezu tih kontakata, i ističe podatak kako je podršku Gorgoni izrazio i Lucio Fontana koji je u pismu iz 1961. za antičasopis Gorgona napisao kako je jedna od najživljih suvremenih revija.

Premijera plesnog omnibusa " PROmjene " 10. i 11. studenoga u Gorgoni

Umjetničke anti-stavove s kojima je sudjelovao u Gorgoni i dijelio ih s ostalim članovima ove grupe, provlači kroz svoje ukupno stvaralaštvo, od 50 - ih godina prošlog stoljeća, tijekom 60 - ih, u vrijeme dok je Gorgona djelovala do 1966., te kasnije, nakon odlaska iz Zagreba, prvo u Pariz, gdje radi većinom kolaže, crteže i visokokontrastne fotografije.

Premda su Miljenko Horvat i Antun Motika dobro poznati stručnoj javnosti, prvi je ostavio dubok trag u suvremenoj umjetnosti sudjelovanjem u Novim tendencijama i djelovanjem u Gorgoni, dok je drugi u našoj sredini poznat kao slikar suptilnih aktova i lirskih interijera i krajolika s izrazitim senzibilitetom za boju i svjetlo, na izložbama u MSU u publici će biti predstavljeni njihovi nedovoljno poznati radovi u namjeri da se otvori mogućnost za nova čitanja tih veoma raznovrsnih opusa.

Uz program ' Misli o Gorgoni ' posjetitelji će se podsjetiti na važnost časopisa i grupe Gorgona za hrvatsku i međunarodnu suvremenu umjetnost.

Ova morska životinja (u nas je najraširenija vrsta Rhizostama pulmo) ime je dobila po mitološkoj Meduzi, najužasnijoj Gorgoni, kojoj Atena pretvori lijepu kosu u zmije.

Upravo jučer u novootvorenoj knjižari u Bogovićevoj ulici, vidim skupocjeno izdanje, knjigu od šest stotina stranica Impossible histories u izdanju MIT Pressa Cambridgea Massachusettsa, u kojoj se govori i o Gorgoni, fotografije, Manifest s mojim potpisom, naravno, netočno.

Kod nas je knjigu o Gorgoni napisala Mira Gatin, a Vladimir Petek i Nada Firšt su snimili kratki film od 12 minuta, kojeg je vidjelo tek nekoliko ljudi, nije nikada prikazan.

Studijske obrade i teorijski tekstovi o Gorgoni pojavili su se tek petnaestak godina nakon osnivanja grupe, a kapitalnu studiju napravila je Nena Baljković Dimitrijević 1977. godine (u izdanju Muzeja suvremene umjetnosti).

O Gorgoni se do danas mnogo pisalo i sve je poznato.

Knjiga Marije Gattin o Gorgoni zapravo je fantastičan memento fenomenu umjetničke skupine čiji se dosezi iznova reinterpretiraju i nadograđuju.

Odmičući se od nabrajanja suhoparnih činjenica, Marija Gattin napominje kako je i dan-danas gotovo nemoguće zatvoriti priču o Gorgoni.

Neku vrstu rituala posvete nalazili smo i u ranijim Pavelićevim radovima - ispreplitanje s nasljedovanim u ovom je slučaju pojačano svojevrsnim iskorištavanjem prostora, odnosno pobuđivanjem »zračenja« umjetničkog materijala koji je kroz njega prošao tijekom pedeset godina, a sama priča o Gorgoni i Fluxusu Pavelićeva je kontemplacija o odnosu između »male« i »velike« sredine te kunsthistoričarskom imperativu uspostavljanja odnosa međusobnih »utjecaja«, prava prvenstva i nasljedovanja umjetničkih pojava.