Sve ovo upućuje na to da je pećina bila posjećivana već od vremena mlađe faze starijeg kamenog doba (gornjeg paleolitika).

Prema tipu šiljka moguće je da se radi o takozvanoj orinjasijenskoj industriji (kulturi), ili pak nekoj drugoj regionalnoj pojavi ranog gornjeg paleolitika, čime potencijalan značaj ovog lokaliteta postaje još veći. lako je manja istraživanja pedesetih godina prošlog stoljeća proveo naš istaknuti poznavatelj prapovijesti, pokojni akademik Mirko Malez i tada pronašao brojne faunalne nalaze, u svjetlu novijih saznanja o prapovijesti bilo je prijeko potrebno provesti dodatna iskopavanja koristeći suvremene arheološke metode i tehnologiju istraživanja.

Nadalje, iako spomenuti šiljak svojim izgledom odgovara šiljcima iz vremena gornjeg paleolitika s drugih europskih nalazišta, bez datiranja slojeva to nije bilo moguće potvrditi.

Datiranje slojeva metodom radioaktivnog ugljika dalo je rezultate od 30 - 31 000 godina prije sadašnjosti za slojeve iz kojih najvjerojatnije dolazi spomenuti šiljak i time potvrđuje ljudsku prisutnost u ovim krajevima za vrijeme ranije faze gornjeg paleolitika.

Pretpostavka (hipoteza) istraživanja: Uzimajući u obzir rezultate istraživanja u Veloj spili (1974. do 2002. godine), te pretpostavljenu dubinu (3 do 5 metara) neistraženih naslaga, na ovom se nalazištu očekuju dokazi manje-više sukcesivnih kulturnih, faunističkih, klimatskih, biotopskih i inih promjena od musterijena i gornjeg paleolitika do brončanog doba.

Različiti artefakti iz Musterijanske kulture Srednjeg paleolitika također su pronađeni u sjevernim i sjeveroistočnim regijama Irana, posebice u pećini Tamtame blizu Orumija, pećina Kor i Šekarčijan blizu Behistuna u pokrajini Kirmanšah i drugih pećina područja Zagros.Tokom Gornjeg Paleolitika i Post Paleolitika ljudske naseobine su bile najčešće koncentrirane u zapadnim područjima Irana, poput planinskog lanca Zagros.

Špilja Bukovac, nalazište koje se nalazi na području općine Lokve, potvrđuje ljudsku prisutnost u Gorskom kotaru za vrijeme ranije faze gornjeg paleolitika.

Upotreba crvenog koralja potječe još od gornjeg paleolitika, tj. oko 20.000 godina prije Krista.

Ljudi tog doba i tog kraja kulturom su pripadali direktnom nasljedniku gravetijena, epigravetijenu, a dane su provodili uglavnom loveći divljač poput jelena i divljeg magarca o čemu nam govore ostaci iz Vele spilje s otoka Korčule, najbolje istraženog dalmatinskog nalazišta iz gornjeg paleolitika i mezolitika.

Pećina sadrži slojeve gornjeg paleolitika i mezolitika.

Tijekom iskopavanja 1998. godine zabilježeni su brojni arheološki nalazi od kraja gornjeg paleolitika do bakrenog doba.

Na prvi pogled mala pećina već se, po do sad pronađenim nalazima, svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana ističu arheolozi.

Predavanja će obrađivati slijedeće tematske cjeline: OSNOVE PALEOANTROPOLOGIJE (što je paleoantropologija, razvoj evolucijske misli mehanizmi evolucije, taksonomija i metode klasifikacije, metode datiranja i geološki okvir evolucije čovjeka), EVOLUCIJA PRIMATA (karakteristike primata, pojava prvih primata, pojava hominoida i miocenski čovjekoliki majmuni), POČECI HOMINIZACIJE (pojava dvonožnosti, australopitecini i ostali rani hominini, pojava roda Homo, problemi vezani uz taksonomiju ranih hominina), ROD HOMO (taksonomska pitanja u evoluciji roda Homo, pojava prvih materijalnih kultura i prvi val iz Afrike) HOMO SAPIENS (neandertalci: morfologija, kultura i način života, pitanja i problemi, rani Homo sapiens sapiens i kulture gornjeg paleolitika, pitanja genetike vezana uz porijeklo morfološki modernih ljudi).

1. Nikola Vukosavljević, Ivor Karavanić: Kontakti između jadranske obale i unutrašnjosti tijekom kasnog gornjeg paleolitika i mezolitika primjer pećine Zale

Umjetnost paleolita Novo razdoblje predstavljeno je u poglavlju pod nazivom Širenje simbolike i religija gornjeg paleolitika (79 - 121).

Već nakon prve kampanje pećina je postala poznata znanstvenoj javnosti kao bogato nalazište mezolitika i gornjeg paleolitika

Obično se neandertalce u potpunosti identificiralo s kulturom srednjeg paleolitika, a njihove sljednike ljudima gornjeg paleolitika.

Na nekim nalazištima, na primjer u špilji Vindiji u Hrvatskoj, već je pred četvrt stoljeća utvrđeno da postoji nepobitna asocijacija neandertalskoga pračovjeka s kamenim izrađevinama koje odgovaraju prvim kulturnim fazama gornjeg paleolitika.

Taj se proces pouzdano veže za vrijeme gornjeg paleolitika i vrijeme kada (posebice na europskom kontinentu) identificiramo modernitet Homo sapiensa

U razdoblju gornjeg paleolitika, kada se razvija špiljsko slikarstvo, vrlo rijetko nalazimo prikaze ljudi ili životno važnih pojava, poput biljaka ili vode.

Sve izraženija polarizacija društva na moćnu, nedodirljivu elitu i obične prole morala je nagnati ekipu znanstvenika-štakora na pomnije traženje uzroka ne bi li se, na koncu, zaustavili u razdoblju gornjeg paleolitika i idealističkom svijetu naših predaka bez Simbola, Vlasništva, Jezika i Patnje

U posljednjoj kampanji dosegnuti su slojevi stari 15 000 godina, a riječ je o razdoblju gornjeg paleolitika koji je na ovim prostorima okarakteriziran kulturom epigravetijena

Obuhvaća neke najvještije izrađene i odlične rukotvorine od kremena iz vremena gornjeg paleolitika, obilježena je također prvom pojavom prave obrade kostiju