Autor obrazlaže te promene koje se temelje na Protokolu iz 1996. godine kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o ograničenju odgovornosti na pomorske tažbine (1976.), na Međunarodnoj konvenciji o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem (tzv. Bunker konvencija) iz 2001. godine, te na Međunarodnoj konvenciji o uklanjanju podrtina, 2007. godine.

.... hoćemo li iz ovog primjera konačno početi učiti o građanskoj odgovornosti nas koji smo ih doveli do udobnih uredskih i automobilskih naslonjača, i njih koji bi trebali raditi za javno dobro?

Zemlje u razvoju i one koje još uvijek nemaju nacionalno zakonodavstvo u području odgovornosti i naknade štete proizašle iz prekograničnog prijenosa GMO-a/LMO-a željele su imati pravno obvezujući instrument o građanskoj odgovornosti koji će osigurati obeštećenje i naknadu štete.

Sustav će također sadržavati i jednu obvezujuću odredbu o građanskoj odgovornosti koja bi osigurala pravo strankama da uspostave domaće zakone i politike o građanskoj odgovornosti i naknadama.

Uvrštenje te odredbe o građanskoj odgovornosti u pravno obvezujući Dopunski protokol pokazalo se kao najspornije pitanje na posljednjem sastanku skupine Prijatelja Supredsjedatelja (Friends of the Co-Chairs).

O važnosti stupanja na snagu HNS konvencije nije potrebno posebno govoriti, jer svi oni razlozi u prilog potrebi donošenja Konvencije, govore i u prilog potrebe njezinog što bržeg stupanja na snagu da bi se omogućilo sveobuhvatno funkcioniranje međunarodnog sustava odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora, ne samo uljima, što je regulirano široko prihvaćenim CLC/Fond sustavom odgovornosti kako je revidiran 1992. godine i Međunarodnom konvencijom o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim gorivom (Bunker konvencija) iz 2001. godine, nego i drugim štetnim i opasnim tvarima s brodova.

4.1. Razvoj posebnog međunarodnog sustava odgovornosti Poseban međunarodni sustav građanske odgovornosti za onečišćenje mora uljem reguliran je odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja mora uljem iz 1969. godine (Konvencija o odgovornosti iz 1969.) i Međunarodne konvencije o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja uljem iz 1971. godine (Konvencija o fondu iz 1971.).

Plutajući tako u viziji savršenog društva jednog dana padneš s oblaka spoznaš da građani zapravo vrlo malo znaju o civilnom društvu, građanskoj odgovornosti i svemu što IKS radi.

U svom izvješću, koja bi moglo biti temeljna podloga za pravosudne bitke o kaznenoj i građanskoj odgovornosti za veliko onečišćenje u Meksičkom zaljevu, Obalna straža i savezna agencija ta regulaciju priobalne eksploatacije nafte utvrdile su da je BP kriv za 21 od 35 uzroka koji su doveli do eksplozije naftnog izvora Macondo.

Početkom 50 - ih godina prošlog stoljeća doneseni su prvi nacionalni nuklearni zakoni te je započela izrada međunarodnih propisa o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu.

Najvažnijim međunarodnim konvencijama koje reguliraju tu problematiku smatraju se; a) Konvencija o odgovornosti prema trećima na području nuklearne energije iz 1960. godine ili tzv. Pariška konvencija, b) Konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearne štete iz 1963. godine ili tzv. Bečka konvencija, c) Konvencija o građanskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnog materijala iz 1971. godine ili tzv. Bruxelleska konvencija o prijevozu.

Troškovi iz stavka 1. ove točke obuhvaćaju: troškove zaštitnih mjera koje su poduzete sa svrhom da se onečišćenje spriječi ili umanji i bilo koji gubitak ili šteta prouzročena ovim mjerama, troškove procjene onečišćenja, troškove uzorkovanja i analize mora i po potrebi zraka uslijed onečišćenja, troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili će se poduzeti za ponovno uspostavljanje ili nadomještanja prijašnjeg stanja morskog okoliša, naknadu troškova koji se mogu odrediti za štetu nastalu na zaštićenim prirodnim vrijednostima, naknadu za oštećenje imovine subjekata u provedbi Plana intervencija. 112. Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja morskog okoliša koju prouzroči plovni objekt koji prevozi ulje i/ili smjesu ulja, podnosi se protiv vlasnika broda na temelju Pomorskog zakonika, Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem i Međunarodne konvencije o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete uzrokovane onečišćenjem uljem.

1. U povjerenoj nam biskupskoj službi, u građanskoj odgovornosti i u ljubavi prema hrvatskoj domovini, u brizi za katoličke vjernike te u nastojanju oko dobra svih ljudi koji žive u Hrvatskoj, zabrinuti smo zbog stanovitih pojava u našemu društvu koje obilježuju političko, gospodarsko i kulturalno ozračje.

Početkom 50 - ih godina prošlog stoljeća doneseni su prvi nacionalni zakoni te je započela izrada međunarodnih propisa o građanskoj odgovornosti za nuklearne štete.Najvažnijim međunarodnim konvencijama iz ovog područja smatraju se Pariška, Bečka, Bruxelleska konvencija o prijevozu i Konvencija o dopunskoj naknadi za nuklearnu štetu.

Tako primjerice Konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem naftom iz 1969. godine, nezgodom smatra svaki događaj ili skup događaja istog podrijetla koji prouzroči štetu uslijed onečišćenja ili stvara tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.

Istu definiciju u članku 1. stavku 8. prihvaća i Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. godine.

U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom, provjerava se ima li brod važeće isprave u skladu s odredbama: 1. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru; 2. Međunarodne konvencije o teretnim linijama; 3. Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora s brodova; 4. Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i obavljanje straže pomoraca; 5. Međunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima; 6. Konvencije o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru; 7. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem; 8. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova; Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova.

Konvencija se ne odnosi na tankere koji podliježu sustavu odgovornosti iz Konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem (1992.).

Uvođenje daljih sankcija na vlasnike pasa ostaje na razmatranju Asocijacije, te na građanskoj odgovornosti.

Također, cilj Škole demokracije je upoznati što veći broj mladih ljudi s ljudskim pravima, pogotovo s pravima prve generacije te pravima djece i mladih; razviti sposobnost suosjećanja i respektiranja drugačijeg; potaći ih na odanost ljudskom dostojanstvu, uljudnosti, snošljivosti, solidarnosti i građanskoj odgovornosti.

Na taj ćemo način u suradnji sa udrugom ALD iz Siska educirati žene koje će kasnije biti aktivno uključene u rad na razvoju zajednice i osobno angažirane u civilnom sektoru povećavajući svijest o građanskoj odgovornosti, nacionalnoj jednakosti i ravnopravnosti spolova, što će doprinijeti demokratizaciji društvenih odnosa.

U ljudima treba i graditi svijest o građanskoj odgovornosti i pravu ali i dužnosti na suprotstavljanje odlukama vlasti koje nisu ispravne.

To su: Konvencija o otvorenom moru (Ženeva, 1958.), Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu (Ženeva, 1958.), Konvencija o epikontinentalnom pojasu (Ženeva, 1958.), Međunarodna konvencija za ujednačavanje nekih pravila o sudaru brodova (Bruxelles, 1910.), Međunarodna konvencija za ujednačavanje nekih pravila o pružanju pomoći i spašavanju na moru (Bruxelles, 1910.) s Protokolom o izmjeni iz 1910. (Bruxelles, 1967.), Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru (London, 1974.) s Protokolom iz 1978., Međunarodna konvencija za ujednačavanje nekih pravila o krivičnoj nadležnosti za sudar i druge plovidbene nezgode (Bruxelles, 1952.), Međunarodna konvencija za ujednačavanje nekih pravila o građanskoj nadležnosti za sudar (Bruxelles, 1952.), Međunarodna konvencija o privremenom zaustavljanju pomorskih brodova (Bruxelles, 1952.), Konvencija o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 1972. (London, 1972.), Međunarodna konvencija za ujednačavanje nekih pravila o teretnici (Bruxelles, 1924.), Konvencija i Statut o slobodi tranzita i Izjava o priznavanju prava na zastavu državama bez morske obale (Barcelona, 1921.), Konvencija o tranzitnoj trgovini država bez morske obale (New York, 1965.), Konvencija i Statut o međunarodnom režimu pomorskih luka (Ženeva, 1923.), Konvencija o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu (London, 1965.), Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966. (London, 1966.), Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969. (London, 1969.), Međunarodna konvencija o sigurnosti kontejnera (CSC) (Ženeva, 1972.), Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje potvrda i vršenje brodske straže pomoraca, 1978. (London, 1978.), Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu uzrokovanu onečišćenjem naftom (Bruxelles, 1969.), Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slučaju nezgode koja uzrokuje ili bi mogla uzrokovati onečišćenje naftom (Bruxelles, 1969.), Međunarodna konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete uzrokovane onečišćenjem naftom (Bruxelles, 1971.), Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova, 1973. (London, 1973.) s Protokolom iz 1978. (London, 1978.).

usvojena su tri protokola: Protokol o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš SEA Protocol, o građanskoj odgovornosti i naknadi za štete izazvane prekograničnim utjecajima industrijskih nesreća na prekogranične vode Civil Liability Protocol, te protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćavala-Pollutant release and transfer registers. (nijedan od tri protokola do danas nije stupio na snagu)

Pojam nuklearnog prava i njegova pravna priroda Hrvatsko nuklearno pravo upravni i građansko-pravni propisi Izvori međunarodnog nuklearnog prava Bečka i Pariška konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearne nezgode, te zajednički protokol Pravna problematika vezana uz ugovore o izgradnji nuklearnih elektrana Ujednačavanje hrvatskog s europskim nuklearnim pravom

Komentirajući inauguracijski govor Ive Josipovića, istaknula je kako najdojmljivijim dijelom smatra naglasak na građanskoj odgovornosti, i vlasti i građana.

Također će se morati ratificirati konvencije o zaštiti okoliša i građanskoj odgovornosti za štetu u okolišu nastalu od opasnih aktivnosti te ih implementirati u hrvatsko zakonodavsto.

B) Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. godine (International Convention on Civil Liability for Bunker Oil Pollution Damage, 2001), tzv. Bunker konvencija, donesena je na Diplomatskoj konferenciji u Londonu u ožujku 2001. godine.

Stupanjem na snagu Bunker konvencije koja uređuje odgovornost i naknadu štete zbog onečišćenja mora pogonskim (brodskim) gorivom, zaokružuje se odnosno dovršava sustav međunarodnopravne regulacije građanske odgovornosti za štete zbog onečišćenja mora uljem, koja je počela još donošenjem Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štete zbog onečišćenja mora uljem, 1969. i Međunarodne konvencije o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja mora uljem, 1971. s kasnijim izmjenama (1992., 2003.), a tom cilju služi i Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u svezi s prijevozom ostalih opasnih i štetnih tvari, 1996. Bunker konvencija u najvećem dijelu preuzma već poznata rješenja iz Konvencije o građanskoj odgovornosti za štete zbog onečišćenja mora uljem, ali ima i određenih razlika (npr. baš kada je riječ o ograničenju odgovornosti).

U svezi s ovim propisima vlasnik dotičnog broda dužan je zatražiti od lučke kapetanije u kojoj se vodi upisnik brodova u koji brod upisan, izdavanje svjedodžbe s potvrdom da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. godine i našeg Zakonika.