razviti kvalifikacije i sposobnosti za prepoznavanje i obnavljanje vještina obnove graditeljskog nasljeđa, naročito u obrazovnom programu arhitektonskog tehničara za graditeljsko nasljeđe koji Graditeljska škola Čakovec jedina izvodi u Republici Hrvatskoj

Od 1983. do 1986. kao arhitekt - samostalni referent radio na poslovima zaštite urbanih i ruralnih cjelina te inventarizaciji i valorizaciji graditeljskog nasljeđa na području Istre, Rijeke te kvarnerskih otoka.

Dana 9. i 10. prosinca 2010. godine u okviru CREDU projekta u Graditeljskoj školi Čakovec održana je dvodnevna radionica educiranja i snimanja postojećeg stanja objekta graditeljskog nasljeđa na lokacijama u Frkanovcu i Črečanu.

Osim graditeljskog nasljeđa, na godišnjoj se razini publici putem scenskog igrokaza približuje i Legenda o picokima koja se danas nalazi na pričuvnoj listi UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.

Motovun je još prije nekoliko desetljeća privukao arhitekte i druge stručnjake koji su ovdje pronašli poticaj i nadahnuće za proučavanje, zaštitu i spašavanje istarskoga graditeljskog nasljeđa te za svoje međunarodne susrete na Ljetnoj školi arhitekture.

Višegodišnji prekid tog programa nastavljen je krajem prošloga tisućljeća postavljanjem svjetlećih električnih traka koje su uokvirivale zidine i fortece, fasade kuća na Stradunu, javne fontane palače i crkve ostavljajući nestvaran dojam plošnosti i dvodimenzionalnosti, potpuno u suprotnosti s monumentalnosti svekolikog dubrovačkog graditeljskog nasljeđa.

Monografska studija o boravku i radu u Dalmaciji, kao i ostvarenjima što ih je u tom razdoblju za sobom ostavio austrijski arhitekt i konzervator Alois Hauser (1841 - 1896), u znatnoj je mjeri ispunila prazninu zamjetnu u literaturi koja obrađuje tematiku graditeljskog nasljeđa i njegove zaštite.

Članovi Katedre za arhitektonsko projektiranje osobito su angažirani na osnivanju, organizaciji i provedbi posljediplomskih studija arhitektonskog fakulteta čiji se programi uspješno ostvaruju tokom godina; studij Urbanizma i prostornog planiranja (1970/71), Graditeljskog nasljeđa (Split 1975/76), Arhitekture u turizmu i slobodnom vremenu (1981/82).

Ali one strše ostajući izdvojene u tkivu graditeljskog nasljeđa.

Prinos Aloisa Hausera u očuvanju spomenika i zaštiti graditeljskog nasljeđa u Splitu i Dalmaciji bio je pionirski, štoviše svojim je djelovanjem otvorio ovdje put prema sustavnu konzervatorstvu.

Vicka Andrića za uređenje pročelja i podruma Dioklecijanove palače; Tomislav Marasović i Franko Oreb: Obrada graditeljskog nasljeđa u okviru projekta " Splitski poluotok " (program za provedbeni urbanistički plan); Vladimir Bedenko: Urbanistička prošlost Stare Gradiške; Drago Miletlić i Vinko Strkalj: Arheološka istraživanja u lađama crkve sv. Marije u Zadru; Marija Planić-Lončarić: Srednjovjekovni tipski stambeni objekti u naseljima na području Dubrovačke republike; Vladimir Sokol: Tri nadgrobna spomenika s natpisima na bosančici; Ivo Maroević: Istraživanja slojevitosti arhitekture u crkvi sv. Marije Snježne u Kamenskom.

Naime, prilikom rekonstrukcije građevine unutar postojeće jezgre, uvjetuje se primjena oblikovnih elemenata u suglasju sa značajkama lokalnog graditeljskog nasljeđa, uporaba tradicionalnih materijala i načina gradnje, mjerila građevina, otvora i krova.

Odrednice ovog plana u potpunosti podržavaju takve inicijative pa se u svrhu očuvanja kulturno-povijesnog i graditeljskog nasljeđa na području Općine Kostrena planom štite evidentirani spomenici kulture i graditeljsko naslijeđe kako slijedi:

Nažalost, svijest o velikoj vrijednosti povijesne baštine i graditeljskog nasljeđa među postojećim stanovništvom je na niskom nivou te neprimjerenim graditeljskim intervencijama devastiraju prostor.

Pri snimanju postojećeg stanja stambenog objekta upotrebljavala su se različita ručna mjerna sredstva, laserski metar i mjerna vrpca, uz zabilježavanje izmjerenih podataka na skicu prema svim postupcima snimanja objekata graditeljskog nasljeđa.

4. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ili zamijeniti u skladu s normama zaštite graditeljskog nasljeđa, što u pravilu podrazumijeva primjenu određenih mjerila objekata i prostora te autohtonih oblika i materijala, uz očuvanje izvornog krajolika.

U svrhu očuvanja kulturno-povijesnog i graditeljskog nasljeđa na području Općine Kostrena koje nije veliko ali je značajno za očuvanje ambijentalnih graditeljskih tradicija ovog kraja potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi sačuvane dijelove starih kostrenskih seoskih naselja koji su evidentirani kao ruralne cjeline.

Tako nastaju, nastavljajući se na istraživanja i pretpostavke don Frane Bulića i prve studije o budućnosti toga najvrjednijega graditeljskog nasljeđa Splita.

- Od graditeljskog nasljeđa uspjelo se do danas očuvati tek nekoliko objekata tradicijske ruralne arhitekture (stara hiža u Jurovčaku i nekoliko kleti).

Riječ je o najnovijem djelu Stanka Piplovića, neumorna istraživača dalmatinskog graditeljstva, graditeljskog nasljeđa i urbanizma.

Rezultat provedenih analiza bit će podaci o: tretmanu graditeljskog nasljeđa, tretmanu javnih prometnih i pješačkih površina i tretmanu slobodnih i zelenih površina Prostor je razmatran u kontekstu odnosa najranijih oblika osnovnih urbano-arhitektonskih jedinica kojima je organizirano naselje.

Crkva Svih Svetih, Trg jedna je od najstarijih crkava u ovome kraju, spomenuta je još 1334. g., a postojala je i ranije, barokizirana, s gotičkim svetištem, značajan spomenik kulture po vrijednosti graditeljskog nasljeđa i sačuvanom starom inventaru.

P odručje Primorsko-goranske županije znakovito je po obilju raznolikosti, što se očituje u prirodno-geografskim obilježjima, strukturi naselja, kulturnom identitetu, načinu življenja i rada autohtonog stanovništva, a naročito u bogatstvu povijesnog, graditeljskog nasljeđa.

Najkraće rečeno, atraktivne sadržaje zahvaljujući kojima bi poluotok Mandalina trebao postati ne samo luksuzna nautička i općenito turistička destinacija nego i atraktivno urbano područje Grada Šibenik uz zadržavanje njegovih topografskih i antropoloških osobitosti - klifova, borove šume i graditeljskog nasljeđa.

T akvo bogatstvo prirodnih vrijednosti i graditeljskog nasljeđa obvezuje na primjerenu zaštitu, iznimno pažljivo korištenje tih resursa i gospodarenje prostorom.

Stanje zaštite i obnove graditeljskog nasljeđa, naročito u ruralnim područjima pograničnog prostora Sjeverozapadne Hrvatske (Međimurska županija) i Zapadnog Zadunavlja Mađarske (Zalska županija) je kritično, jer iz raznih razloga prezentno je brzo propadanje objekata na preostalim lokalitetima, uglavnom privatnim posjedima, a da nisu niti snimljeni ili obilježeni, pa i kad su uvedeni u registar zaštićenih objekata nisu obnovljeni na najbolji mogući način.

U materijalima koji su upućivani Gradu njegovi autori su pisali da je Projekt prezentiran na Hrvatskom vijeću za kulturu, na Poslijediplomskom studiju za očuvanje graditeljskog nasljeđa, na Međunarodnom simpoziju gradova koji su na Listi svjetske baštine Unesca ali ga nitko, osim pomoćnika ministra kulture Jadranka Antolovića, nije htio javno podržati.

Stručni postupak temelji se na konzervatorskoj podlozi i prostorno-planskim rješenjima koji su obvezatna podloga za kvalitetnu obnovu graditeljskog nasljeđa te uređenje prostora naselja i njegovog okoliša.

Kod nas pa i u Mađarskoj, Sloveniji, BiH a eventualno i u Italiji neprekidno je prisutna erozija graditeljskog nasljeđa pogotovo spomeničke vrijednosti jer su uslijed nedostatka sredstava, a s druge strane brojnosti graditeljski vrijednih zdanja u suprotnosti mogućnosti i potrebe za hitnim spašavanjem.

osnovnom funkcijom nacionalnog parka smatra se očuvanje prirodnog okoliša i graditeljskog nasljeđa, u izvornom i zatečenom obliku, te znanstveno-istraživačka, kulturna, odgojno-obrazovna i turističko-rekreacijska funkcija,