hatzi, po tebi se svo politicko djelovanje svodi samo na ono instutucionalno? da nije tako tad bi i ti sigurno znao da su najaci korektivi institucionalnog poretka upravo vaninstucionalna politicka sredstva od kojih je, naravno, prosvjed najucinkovitije sredstvo u drustvima u kojima se poluge demokracije (institucionalne) sustavno i dramaticno suspendiraju (ili uopce ne postoje) u pravilu se dogadjaju revolucije (nasilna i temeljna promjena politicke strukture drustva), dok se u demokratskim drzavama u kojima gradjani nisu zadovoljni nacinom rada institucionalne politike (vlasti i opozicije), dogadjaju prosvjedi koje cesto prate sukobi sa policijom. znaci, prosvjedi se javljaju u drustvima u kojima postoje sve te (tvoje) " poluge demokracije ", ali kad gradjani nisu zadovoljni nacinom na koji funkcionira institucionalna politika, tad u skladu sa demokratskom praksom izlaze na ulice i organiziraju prosvjede kojima (najcesce) ucinkovito utjecu na korekciju institucionalne politike. prosvjedi su, jednostavno receno, izraz gradjanskog bunta protiv institucionalne politike, kako one vladajuce tako i one opozicijske, jer u drustvima u kojima je opozicija stvarni korektiv vlasti i nema tih politickih prosvjeda. hrvatski prosvjedi su samar za vlast, ali nista manji ni za opoziciju.