Okružni sud za grad Zagreb 18. siječnja 1947. objavljuje da je u trgovačkom registru za inokosne tvrtke proveden kod Gradske štedionice u Zagrebu, Trg Republike 10 a upis brisanja ove tvrtke jer je upisana u registar državnih privrednih poduzeća lokalnog značaja kod Odjela financija Gradskog narodnog odbora u Zagrebu. [ 15 ]

Zagrebačka banka, osim toga, ima vlasništvo nad zgradama i stanovima koji su imali hipoteke od Gradske štedionice do 1958. godine, ali je Sabor 2008. godine donio odluku da sve to ne postoji i da se briše...

Toga je dana uspinjača, koja i nadalje ostaje u vlasništvu grada, predana na administrativno upravljanje Gradskoj štedionici, a sve prometne, tehničke i financijske poslove preuzeo je Zagrebački električni tramvaj (koji je isto tako bio »pod kapom« Gradske štedionice).

Gradi se nova tramvajska pruga Vodnikovom i Mihanovićevom ulicom, a po njezinu dovršenju planira se izgradnja »druge nove pruge od Jelačićeva trga prema Vlaškoj ulici, pokraj Gradske štedionice«.

Izvršni odbor Gradskog narodnog odbora na svojoj 53. sjednici 9. rujna 1946. donio je zaključak prema kojem prestaju vrijediti svi ugovori sklopljeni između Gradske štedionice u Zagrebu i Gradskog narodnog odbora u Zagrebu (bivše Općine grada Zagreba) kojima je bio reguliran odnos ZET-a, ZAP - a i Gradske uspinjače.

Gradska banka Osijek nastala je 1994. godine iz Gradske štedionice.

Onda svečana povorka korporacija, sa hrvatskim konjaničkim Sokolom na čelu, defilej pred kumom milostivicom Bertom, a zatim govor gospodina doktora Rudolfa Horvata sa balkona Gradske štedionice, na temu: Satisfakcija Kraljevini Hrvatskoj.

Otac Janko bio je kao i djed Dragutin vrlo cijenjen od sugrađana, a obnašao je dužnost knjigovođe gradske štedionice.

Glavni kamen smutnje svinjogojska je farma paravan za brojne poslovne makinacije Gradonačelnika (Darko Milas), direktora Gradske štedionice Kardicsa (Velimir Čokljat), Ferenca Boronkaya (Davor Panić), koji je najpoznatiju vilu u gradu izgradio ciglama namijenjenim upravo farmi, zatim glavnog inženjera Bistriczaya (Đ orđe Bosanac), Dožupana (Augustin Halas, Milenko Ognjenović).

Godine 1932. otvorena je, za to vrijeme, glamurozna Gradska kavana u sklopu zgrade Gradske štedionice i odmah je postala omiljenim okupljalištem Zagrepčana.

Fond sadrži izvještaje o sastavljanju izbornih lista, o stanju na granici s Mađarskom, spise o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije, izvještaje o stanju javne uprave pojedinih kotarskih načelstava, evidencije bugarskih emigranata, spise o proslavi godišnjice vladavine Kralja Aleksandra, reorganizaciji mađarske policije, osnivanju hrvatskog kulturnog društva Napredak, pripremanju atentata na kralja Aleksandra i regrutiranju talijanskih vojnih obveznika, iskaze zabranjenih knjiga, izvještaj o radu Gradske štedionice u Osijeku, podatke o direktorima poduzeća sa stranim kapitalom, putne račune, namire, protunamire, naloge za isplatu, obračune kredita, podatke za zbornik Jugoslavije, spis o proglašenju Narodnih novina službenim listom Banske uprave Savske banovine, upute za sastavljanje budžeta za 1931/1932 godinu, spis o osnutku Inspektorata rada za teritorij Okružnog inspektorata Osijek, putne i druge račune, popis stanovništva, zakon o državljanstvu, spise o građevnim sporovima i izdavanju dionica Privilegovane agrarne banke, razne okružnice vezane za Zakon o zadrugama, spise o likvidaciji Osječkog i Ogulinskog inspektorata, te uredske evidencije.

Na temelju čl. 25. i 47. toč. 4. Zakona o narodnim odborima gradova i gradskih općina, u vezi čl. 110. Uredbe o bankama i štedionicama, a radi usklađenja rješenja Narodnog odbora grada Zagreba od 20. veljače 1953. o osnivanju Gradske štedionice grada Zagreba s propisima ove Uredbe, Narodni odbor grada Zagreba donio je na 27. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 2. travnja 1954. i 38. sjednici Vijeća proizvođača održanoj 1. travnja 1954. Rješenje o usklađenju Rješenja o osnivanju s propisima uredbe o bankama i štedionicama kojim se osniva komunalna banka kao samostalna privredna organizacija s posebnim položajem, a s nazivom Gradska štedionica u Zagrebu. [ 17 ]

Tako je Dalmacija oko Splita bila područje Zagrebačke dioničke pivovare te je pivovara od Splitske gradske štedionice kupila ledaru, usklađujući ondje i pivo dopremano iz Zagreba.

Današnji izgled trgu su dali, ironično, upravo oni koje ti prozivaš - kapitalisti: zgrade Gradske štedionice te židovskih biznismena i kućevlasnika dominiraju vizurom trga (uz jasno, sasvim kompatibilnu duhovnu komponentu po modelu God money).

Sredinom Prvoga svjetskog rata Zagrebački električni tramvaj dospio je pod nadzor zagrebačke gradske štedionice, koja je 1916. kupila gotovo sve dionice belgijskog Društva.

Na skupštini Zastupstva slobodnog i kraljevskog grada Zagreba 1. ožujka 1897. po prvi put je pokrenuto pitanje osnivanja Gradske štedionice.

A njego otac je gradio zgradu gradske štedionice u Zagrebu, na Jelačićplacu.

Svaki donirani dinar, kuna ili kruna kao i svaki dijelić slobodnog vremena, postali su dio temeljnog kapitala raznih gradskih institucija - utemeljenje Prvog pjevačkog društva Zora, Upravni odbor Hrvatskog sokola, Koturaško društvo Zvijezda, Veslački klub, Društvo za podupiranje vrijednih, a siromašnih učenika, Vatrogasno društvo, gradnja Hrvatskog doma, Obrtničko - radničko društvo Nada, Nadzorni odbor Gradske štedionice...

Dobro se prisjetiti i Kolektivnog ugovora iz 1936. godine, sklopljenog između Hrvatskog radničkog saveza u Zagrebu, kao predstavnika radnika Zagrebačkog električnog tramwaya i Autobusnog prometa s jedne strane i Gradske štedionice, kao vlasnika poduzeća Zagrebački električni tramway i Autobusni promet, s druge strane.

Iako bi čovjek rekao da " Zagrebačka banka " i njeni prethodnici vuku porijeklo iz zgrade Gradske štedionice pored Gradske kavane činjenica je da njeno " korijenje " polazi sa sasvim drugog kraja Jelačić placa, iz zgrade na adresi Gajeva 2 a.

Kraj drugog svjetskog rata (1946.) je Gradska štedionica dočekala sa preimenovanjem u Gradsku štedionicu Zagreb, upis promjene naziva je glasio: Zalagaonica i dražbovaonica Gradske štedionice u Zagrebu, vlasnik Gradska štedionica u Zagrebu.

Dana 24. lipnja 1954. Okružni sud objavljuje upis Gradske štedionice u Zagrebu, Trg Republike 10 pod brojem Fi 200 - 54. Također se spominje da Štedionica ima značaj komunalne banke. [ 19 ]

Na tome mjestu sagradila je modernu zgradu za Dom mirovinske zaklade činovnika i namještenika Gradske štedionice.

Na prvom katu otvorena je Zalogaonica Gradske štedionice.

Okružni kao trgovački sud u Zagrebu objavio je 20. veljače 1936. u trgovačkom registru upis Zalagaonice i dražbovaonice Gradske štedionice grada Zagreba u Zagrebu.

Gradska štedionica u Zagrebu potječe od Gradske štedionice općine slob. i kr. glavnog grada Zagreba u Zagrebu.

Ignjat Fischer pojavio se na trgu i prije adaptacije Sternove kuće s jednim od svojih najvećih projekata, naime projektom Gradske štedionice s Gradskom kavanom i Gradskim podrumom, izabranim 1922. na natječaju.

Iako u dioničarskoj knjizi Zagrebačka banka nije potvrdila da određena imovina Jugobanke prelazi u pravo raspolaganja novoformirane Zagrebačke banke, ipak ta činjenica izlazi na vidjelo u već spomenutom i priloženom izvještaju Zagrebačke banke d. d. iz 1993., kao i u isto tako dostavljenom dokumentu Gradske štedionice na strani 42 - 43. Kako je Zagrebačka banka d. d. pravni sljednik Zagrebačke banke, a privatizacija banke nije provedena, nesporno proistječe da država Srbija polaže prava na dio dionica Zagrebačke banke d. d., kao i na navedene i brojne druge nekretnine. Kačinarijev odvjetnik naveo je da će naknadno dostaviti dodatnu dokumentaciju i dokaze za druge nekretnine na području Zagreba, Osijeka, Bjelovara i Siska, gdje je interes Srbije po njemu apsolutno nesumnjiv.

Na južnoj strani Harmice poslovale su još tri kavane: Croatia, New York i Evropa, dok je na istočnoj strani, na mjestu Gradske štedionice, radila kavana K vječnom svjetlu.

Zavod je osnovan odlukom Općine Rijeka br. 29 od 27.1.1926. godine na inicijativu Izvanrednog povjerenika za općinu Rijeka i Gradske štedionice pod nazivom Ente autonomo per le case economiche e popolari di Fiume, a konstituirajuća sjednica održana je 31.1.1926. godine.