Pridjev dječji sugerira: da je u pričama sačuvana jednostavnost i nevinost koju je [ Grimmova ] generacija (prva generacija romantičarskih autora) povezivala s djetinjstvom i obiteljskim ognjištem). (...) Drugim riječima, to ne znači da su priče prvenstveno za djecu (iako većina djece uživa u njima), već da su same priče nalik djeci, nastale među djecom, prepričavane i prenošene u krugu obitelji (1964:181).

Čak je i najpoznatija Grimmova pripovjedačica, Märchenfrau Dorothea Viehmann2 imala francuske korijene.

Grimmova bajka o čarobnom stoliću građena je na čestom obrascu u kojemu tri sina zapadaju u identične probleme i dok prva dvojica reagiraju pasivno, treći je zadužen za konačan obračun s problemom i uspostavljanje hepienda.

Svima poznata Grimmova priča Trnoružica, stigla je kao aplikacija za iPad na hrvatskom jeziku, i to iz ruku domaćih [... ]