Poštovana gospođo Suzana Gubina, javili ste se na pravu adresu.

Plakao sam, boljelo me tijelo od udaraca, kako da vam objasnim da sam radije tragao za dijelovima tijela jer mi je njih bilo lakše nositi na hrpu kazivao nam je 31 - godišnji Marijan Gubina, koji je u srpskim koncentracijskim logorima kao desetogodišnjak proveo 260 dana.

Dakle, za mene postoje samo dobri i zli ljudi, a ništa između nije bitno - naglašava Gubina, inače voditelj dvaju projekata pod nazivima " 260 dana " i " Mirotvorac ".

Njegova je misija, ističe Gubina, okupiti ljude u mudrosti, potaknuti ih na realno razmišljanje i kojima je zajednički cilj mir u svijetu.

Gubina je, nakon svega uspio izići iz svega kao jaka osoba u promicanju (ideje) suživota.

Gubina tek implicite šalje poruku da su gubitnici ostali na drugoj strani (pakla) odakle su i došli agresijom na samostalnu Hrvatsku.

Gubina ga je ' ' sahranio " s ovim romanom.

Prateći izvješća o osobama liječenim zbog zloporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj, vidljivo je da se u odnosu na 700 novoprimljenih ovisnika u 2010. godini, u 2011. pojavilo njih nešto manje od 400. No, dok se spomenuti podatak odnosi isključivo na zloporabu droga, Gubina naglašava da je velik problem kako Ligi tako i ostalim udrugama koje se bave problemom ovisnosti činjenica da se gotovo uopće, odnosno jako rijetko spominju druge vrste ovisnosti, a koje su ove godine u porastu.

Jedna od njih je nekontrolirana konzumacija alkohola, ali i problem ovisnosti o kocki i klađenju što se, pojašnjava Gubina, legaliziralo pod izlikom igara na sreću, no valja napomenuti, kaže, da se ilegalna kocka po privatnim kućama i raznim nusprostorijama ugostiteljskih objekata razvija svakodnevno.

Ne idem svaki dan u crkvu, ali za mene riječi " oprosti nama duge naše kao što i mi opraštamo dužnicima našim " ima značenje i smisao - rekao je među ostalim Marijan Gubina, predstavljajući sinoć u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru svoj autobiografski roman " 260 dana ".

Marijan Gubina je rođen 1981. godine u Vinkovcima.

To je autobiografski roman u kojemu Gubina opisuje strahote preživljavanja, od ljeta 1991. u Srpskim kamazatima.

Gubina je pokrenuo projekt 260 dana, predaje po školama, organizira izložbe, a u projekt su uključena i dva zadarska ratna reportera, Zvonko Kucelin i Željko Karavida.

Gubina ga je pronašao u autobiografskom romanu, listajući stranice (patnji) svog života.

Gubina šalje snažne poruke i spoznaje, koje nisu samo njega spasile da izdrži u vrtlogu ponora stradavanja i danas nakon rata u novom (njegovom) ' ' logoru života ", kao putokaz izlaska za sve ljude koji se suočavaju s beznađem.

Nakon molitve mnogi su zapalili svijeće kod spomenika Blagi Zadru (31. 03. 1944. 16. 10. 1991.), zapovjedniku obrane Vukovara, general bojniku Hrvatske vojske, i u Spomen domu Hrvatskih branitelja razgledali izložbu koju je postavio Marijan Gubina, desetogodišnji zatočenik srpskih logora u koje je odveden s obitelju i u kojem je proveo 260 dana, o čemu je u obliku knjige 260 dana zapisao dojmove, a postavljena izložba prikazuje ratni put braniteljica i branitelja Vukovarsko-srijemske županije u Domovinskome obrambenom ratu 1991 - 1996. godine, kao i stradanja civila.

Na kraju podijeljene su i tri zahvalnice.Zahvalnice za doprinos u razvoju društva dobili su; Marijan Gubina, Centar za profesionalnu rehabilitaciju i novinarka Nevenka Špoljarić

Početkom devedesetih godina obitelj Gubina živjela je u obiteljskoj kući koja se, pokazat će se, slučajno i neovisno o njima našla u povijesno tamnom dijelu istočne Slavonije.

U uskom dugačkom hodniku obiteljske kuće, uplašena šesteročlana obitelj Gubina, pod okriljem vatre srbočetničkih vojnika, ne znajući što se događa, zapomaže moleći Boga.

Klade se i mladi i stari, muškarci i žene, no najveći je problem što se klađenje ozbiljno pojavljuje u osnovnoj i srednjoj školi te se broj slučajeva znatno povećava - rekao je Gubina.

Iz krize, napominje Gubina, nastaju problemi pojedinca i društva u cjelini.

Knjiga je predstavljena na Sveučilištu u Zadru, a autor Marijan Gubina malo je govorio o događajima iz logora.

Osječanin Marijan Gubina kao desetogodišnji dječak završio je u logoru.

Ja, Marijan Gubina, ne osuđujem, ne mrzim NEMOJTE NI VI

Glavni krimen obitelji Gubina je bio što su Hrvati.

I ne, nije ih bilo nimalo lako istresti na papir, trebala su dva desetljeća da Osječanin Marijan Gubina s javnosti podijeli svoju intimnu kalvariju, koje su skupljanje leševa, lažna strijeljanja njegova oca, stajanja u redu za koru kruha i kap vode iz slavine te nemilosrdna premlaćivanja samo dio.

Osječanin Marijan Gubina kao desetogodišnji dječak završio je u logoru.

Sabrao sam se rekao je Gubina, koji danas sa suprugom i kćerkom živi u Osijeku.

Marijan Gubina iz Vukovara imao je deset godina kada je 1991. zatočen u logoru.

Ovom prilikom knjigom i pohvalnicama su tradicionalno nagrađeni i najuspješniji učenici naše škole te su se prodavale knjige " 260 dana " koje je književnik Marijan Gubina donirao našoj školi, a prihod od prodaje knjige bit će doniran u humanitarne svrhe.