I da se sve to financira iz one kase u koju mi dajemo vodoslivne i druge naknade, a vlasnike zemljišta da to ne košta više od 10 metričkih centi pšenice po hektaru, kako se nekad naplaćivala komasacija?

Na četrdeset i jednom hektaru ljutog kamenjara gradit će se solarna elektrana snage 20 megawata što je dovoljno da se strujom opskrbi grad veličine Šibenika.

3. ako je nepogoda prouzročila umanjenje prinosa pojedine poljoprivredne kulture ili dugogodišnjeg nasada preko 30 % po hektaru prema prethodnom trogodišnjem prosjeku u dotičnoj županiji,

Naši poljoprivrednici će imati puno manje poticaje, jer po principu Zajedničke poljoprivredne politike zemlje s manjim BDP imaju i manje poticaje (premija poljoprivrednika u Nizozemskoj iznosi 469 EU po hektaru, a poljoprivrednik u Latviji 83 eura).

Na jednom hektaru površine šume Lungomare raste od 500 do 700 stabala.

Tako će poticaj za podizanje nasada jabuka i kruška po hektaru iznositi 19.400 kuna, višanja, 10.800, bresaka 13.600, mandarina 21.000, badema 7300, trešanja 14.650, maslina 18.000, te za svaki kilogram plodova maslina namijenjenih za preradu po jednu kunu poticajnih sredstava.

Što se pak tiče novčanih poticaja u vinogradarstvu, resorno ministarstvo odlučilo je sadnju novog hektara vinove loze stimulirati sa 28 tisuća kuna, dok će proizvodnju grožđa na otocima, Pelješcu, u općinama Dubrovačko Primorje, Konavle, Župa dubrovačka, te na području grada Dubrovnika po hektaru stimulirati s tri tisuće kuna.

Ljudi moji, riječ je o 100 - tinjak tisuća kuna - tvrdi jedan od njih, podsjećajući kako je dogovor bio isplata 2.100 kuna po hektaru u dva dijela, ali su inkasirali otprilike 1.300 kuna.

U Hrvatskoj se u ratarstvu radi od 16 do 18 sati godišnje po hektaru, a farmer u Europi radi 68 sati tjedno i 45 sati tjedno mu žena pomaže.

Proizvede li šest tona po hektaru i dobije li kunu za kilogram, ratara proizvodnja stoji osam i pol tisuća kuna, a prihodovat će osam tisuća.

Ne paze na sorte Proizvodnja samo četiri tone po hektaru je preskupa.

Prosječna drvna zaliha po hektaru je 584 m 3, a godišnji prirast gotovo 10 m3 po ha.

Ugledna iločka obitelj na početku ovog političko-poduzetničkog putovanja imala je oko 3 hektara zemlje, danas 75. (Uglavnom vinogradi) Poticaj po hektaru je 2050 kn, dakle povrh sve njihove zarade od vina i grožđa, ovu vrijednu obitelj doniramo sa još 150 tisuća kuna.

Proizvođačima duhana dosadašnji su poticaji s prosječnih šeset kuna za kilogram duhana smanjeni na 3,85 kuna, a poticaj od 2.250 kuna po hektaru na 1.350 kuna, što je smanjenje za gotovo 40 posto.

- Planiran urod bio je otprilike četiri vagona (40 tona) po hektaru, a nakon leda bit će ravan nuli - žali se Blaženka Kalčić, vlasnica istoimenog OPG-a, naglašavajući kako veliki dio uroda predaju otkupljivačima, dok od manjeg dijela jabuka izrađuju prirodni sok.

nemogu vjerovati da kod nas jos nije nikada bio napisan slicni clanak o zabrinutosti turistickih djelatnika losim vremenom,, Izgleda da mi ipak nismo turisticka zemlja ni sila kako se volimo usporedjivati sa italijom itd Iako cijela drzava se vecim djelom oslanja na zaradu od turizma i najvecim djelom puni proracun od turizma, nema poticaja turizmu, nitko ne izrazava zabrinutost sto vec cijeli svibanj izostaje suncano vrijeme a svi tur, djelatnici znaju da bez toga turizam pada ova drzava je stvarno nekom majka a nekom maceha seljacima zemlja u najam poludjabe poticaji po hektaru poticaji po kravi stoki itd poticaji po litri mljeka povoljni krediti nema poreza na zemlju steta ako pada kisa ili za susu itd poljoprivreda stvara svake godine pad proizvodnje a seljaci kupuju sve skuplje traktore, djipove kuce zemlju

Početna cijena zakupa je 200 kuna po hektaru za zemljište koje se nalazi na brdskom području, a 400 kuna za livade i oranice, a odluku o najpovoljnijem ponuđaču donijet će Gradsko vijeće Paga.

No, proizvođači smatraju da im za sjetvu po jednom hektaru treba čak 8000 kilograma pšenice.

Ovisno o kakvoći grožđa, urodu po hektaru, zrelosti, načinu preradbe, korisnom učinku (randmanu), sadržaju prirodnog etanola i drugih sastavina, te organoleptičkim (senzornim) svojstvima, mirna vina se razvrstavaju u stolna bez oznake zemljopisnog podrijetla, stolna s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla (k. z. p.), kvalitetna s oznakom k. z. p., vrhunska s oznakom k. z. p. i ograničenog vinorodnog područja, vrhunska s k. z. p. i ograničenih specifičnih vinorodnih područja, te predikatna vina s k. z. p. br > Predikatnim vinima nazivamo: vina kasne berbe, izborne berbe, izborne berbe bobica, izborne berbe prosušenih bobica i ledeno vino. br > Na sličan se način, s obzirom na kontrolu zemljopisnog podrijetla, razvrstavaju i ostale kategorije vina (mlada, prirodna pjenušava, biser, gazirana i specijalna vina), a ostale uvjete (za proizvodnju i stavljanje u promet) propisuje cit.

- Francuski seljak ima prinos od 18 tona kukuruza po hektaru, ili devet tona pšenice, što je daleko više od nas, a nitko ne može reći da ne znamo obrađivati zemlju i da je toliko lošija.

Stoga mu odgovaraju tla bogata organskom tvari, bez stajaćih voda i s dovoljnom količinom fosfora koji je važan za formiranje ploda (glavice). Proizvodnja ovisi o kojem se ciklusu u godini radi (proljeće/ljeto ili jesen/zima) i da li će seproizvod konzumirati svjež ili će se koristiti za industrijsku proizvodnju (konzerviranje). Uz pretpostavku da je prosječna proizvodnja luka 30 tona po hektaru, potrebno je 100 120 kg/ha N, 60 80 kg/ha P2O5, 100 120 kg/ha K2O.

Pred berbu po hektaru imate sedam tona lišća i grožđa.

Nabavljeno je mineralno gnojivo koje će se raspodijeliti na 351 hektar poljoprivrednog zemljišta pri čemu se subvencionira površina do 3 hektara, a po hektaru poljoprivrednik ima pravo na 80 kilograma mineralnog gnojiva.

Naime, domaći prinosi, osobito pšenice (oko 4,2 tone po hektaru), osjetno zaostaju za onima u Mađarskoj (7,5 tona) i drugim poljoprivredno uspješnim zemljama.

' Hrvatski poljoprivrednici moći će računati na kompletnu financijsku omotnicu od 373 milijuna eura, a to je, kada se podijeli s brojem hektara, iznos od 380 eura po hektaru ', rekao je ministar Ćobanković gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

Tvrdi da je trošak proizvodnje pšenice po hektaru oko 6000 kuna.

Budući da je, prema njegovu mišljenju, žetva bila prosječna, seljak je mogao dobiti oko 6 tona po hektaru.

Uz cijenu pšenice od 1,10 kuna i uz poticaj od 2250 kuna po hektaru, poljoprivrednik je dobio 8850 kuna.

Dakle, zarada je negdje oko 2850 kuna po hektaru.

Treba naglasiti da kod nasada višanja puni urod dolazi tek u šestoj ili sedmoj godini, kada se kreće oko 10 do 15 tona po hektaru.