Herod Antipa, sin Heroda Velikog, upravljao je kao tetrarh Galilejom (4. pr. - 39. p.

Prolaz pokraj Armenske četvrt, razgled Židovske četvrti i Zida plača (ostaci veličanstvenog Herodovog Hrama, mjesto židovske molitve) te pogled na Hramski trg, sada muslimansko sveto mjesto Časni trg s Omarovom i El-Aqsa džamijom; Jafska vrata uz tzv. Davidovu kulu, tj. mjesto dvora Heroda Velikog.

Jutro u Masadi, poznatoj tvrđavi s ostacima palača Heroda Velikog.

On je roden u našem svijetu (u svijetu Augusta, Kvirinija i Heroda Velikog), da u njemu nastupi Njegovo kraljevstvo.

Na Merenptah steli iz trinaestog stoljeća prije Krista spominje se izraelski narod; na steli Tel Dan iz osmog ili devetog stoljeća prije Krista spominje se Davidova dinastija; Babilonske kronike potkrjepljuju Nabukodonozorove aktivnosti detaljno opisane u Drugoj o kraljevima 24,10 - 17; natpisi na kamenu nazvanom Pilatov kamen navode imenom Poncija Pilata kao upravitelja iz prvog stoljeća; arheološka nalazišta potvrđuju postojanje Heroda Velikog i njegovih palača.

Rimljani su nakon smrti Heroda Velikog godine 4. pr.

I koji ne nose imena Heroda Velikog, Heroda juniora ili Heroda Antipe.

Sagrađena je oko 20. godine nakon Krista od Heroda Antipe, sina Heroda Velikog, na lokaciji uništenog sela Rakkat.

Judeja je bila bez kralja od smrti Heroda Velikog (4. pr.

Herod Antipas, sin Heroda velikog, vladao je Galilejom kao tetrarh tijekom ere Isusa Krista.

Hram je prvotno izgradio izraelski kralj Salomon, sin kralja Davida, no današnji Zapadni zid potječe iz doba obnove toga hrama u doba Heroda Velikog.

Inače, puni latinski prevod spisa De vita contemplativa (koji govori o egipatskim esenima terapeutima) je Philonis Judaei liber de statu Essaeorum, id est Monachorum, qui temporibus Agrippae regis monasteria sibi fecerunt Knjiga Filona Judejskoga o životu esena, odnosno monaha, koji su za sebe podigli monastire u vreme kraljevanja Agrippe. Agrippa je unuk kralja Heroda Velikog, koji je kraljevao u Judeji od 41 do 44. g. ne. Jovan Kasijan u svojim ' Monastirskim ustanovama ' iznosi da su aleksandrijski hrišćani visoke norme zajedničkog asketskog življenja dobili od evanđeliste Marka, prvog prvosveštenika u tom gradu (II, 5). U ' Znamenitim muževima ' Jeronim ukazuje da je prvi Marko u Aleksandriji osnovao podvižničku crkvu, koja je imala mnogo toga zajedničkog sa Jerusalimskom (pogl. 8).

Znamo da je u Herod Agripa I (vl.: 41. - 44. g.), koji je ujedinio pod svojim tronom kraljevstvo Heroda Velikog, podržan narodom, obezglavio Jovanovog brata Jakova (' Dela ', 12:2); Petar je raspet u Rimu; njegov brat Andreja je takođe raspet u Patrasu, u Ahaji.

Prema Josipu Flaviju u vrijeme Heroda Velikog bilo ih je 6.000. U odnosu na rimske vlasti pružaju pasivni otpor (za razliku od borbenih zelota).

Kao rodno mjesto Heroda Velikog, grad je bio središte helenske učenosti.

Izraelski arheolozi nakon dugogodišnjih iskapanja otkrili su grob kralja Heroda Velikog.

Više ćemo se zadržati na ostacima iz doba Heroda Velikog, dakle s kraja 1. stoljeća pr.

Matej kaže da je Isus rođen za vrijeme Heroda Velikog (Po Mateju 2,1), kralja Judeje (ustvari tetrarha a ne kralja).

Napisana je biografija Heroda Velikog i ništa o djeci koja su ubijana.

U doba Heroda Velikog izvodili su se opsežni građevinski radovi u mnogim mjestima njegova kraljevstva.

Demonski kneževi bili su mentori i ' anđeli čuvari ' svih velikih osvajača, despota, tirana, tokom historije: Nerona, Aleksandra Velikog, Heroda Velikog, Antioha Epifana, Napoleona Bonaparte, Hitlera,...

Nakon Heroda Velikog, ovim sjevernim područjem vlada jedan od njegovih nasljednika, Herod Filip, koji grad u cezarovu čast naziva Cezareja.

Josip Flavije u Antiquitates Judicae ukazuje da Avrahama kao haldejskog zvezdočatca ukazuje, ali ne po imenu, i Beros: »U desetom pokolenju posle Potopa među Haldejcima je živeo pravedan i veliki čovek, oproban u astronomiji.« (I, 7, 2) On ukazuje da na Avrahama i njegovo haldejsko poreklo ukazuje i Nikolaos iz Damaska, helenski historik na dvoru judejskog kralja Heroda Velikog u četvrtoj knjizi svoje monumentalne ' Historije sveta ', te helenski historik i geograf Hekataios (oko 500. g. se.), koji je sastavio i poseban sastav posvećen ovome velikom mudracu

U Herodiumu, 12 kilometara od Jeruzalema, na vrhu brda na kojem je stajala utvrđena palača, sinoć su pronašli grobnicu Heroda Velikog.

Naime, na početku četrdesetih godina prvoga stoljeća kralj Herod Agripa, nećak Heroda Velikog, kako nas izvješćuje sveti Luka u Djelima apostolskim, poče zlostavljati neke od Crkve te mačem pogubi Jakova, brata Ivanova (usp.

Kr., a u svom je sjaju dovršena za Heroda Velikog

Odavde smo krenuli prema zimskoj palači Heroda Velikog na jugu Jerihona, no o njoj sam već bio pisao.

Međutim, to što se Dionizije Mali malo zabunio ne znači da se Isus nije rodio u vrijeme vrijeme Heroda Velikog, tj, nešto prije nego što se računa Nova Era (a niti da sam ja nešto pomiješao) To što Dioniziju Malom nije išla od ruke matematika, nisi ti kriv.

U prošlom sam postu govorio o Masadi iz doba Heroda Velikog i još ću se vratiti njegovim palačama, no ova je utvrda ostala u upotrebi i nakon njegove smrti.

U Agripino vrijeme obnavlja se kraljevstvo Heroda Velikog i gradi se treći jeruzalemski zid.