Zajedno s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza, naša Udruga je organizirala prvu ovogodišnju tribinu, održan u Sali Hrvatskoj hidrografskog instituta, pod naslovom« STANJE SIGURNOSTI PLOVIDBE U RH U PROTEKLOJ GODINI I OSVRT NA NEDAVNO POTONUĆE TANKERA« PRESTIGE »».

Do imenovanja ravnatelja Instituta, sukladno s ovim Zakonom, dosadašnji ravnatelj Državnoga hidrografskog instituta, kao privremeni ravnatelj Instituta, obavit će pripreme za početak rada Instituta, te podnijeti prijavu za upis Instituta u sudski registar ustanova.

Odjel upravljanja pomorskim prometom i poslovima traganja i spašavanja upravlja sustavom nadzora i upravljanja pomorskog prometa (VTS i VTMIS), poslovima traganja i spašavanja, koordinira rad odjela za upravljanje i nadzor pomorskog prometa i poslova traganja i spašavanja lučkih kapetanija, nadzire rad Plovputa, Hrvatskog hidrografskog instituta i Pomorske meteorološke službe u poslovima kojim se ostvaruje sigurno odvijanje pomorskog prometa, koordinira poslove zaštite mora od onečišćenja s brodova i sudjeluje u radu nadležnih tijela obuhvaćenih planom intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora, prati implementaciju domaćih i međunarodnih propisa u području sigurnog odvijanja pomorskog prometa i zaštite mora od onečišćenja s brodova.

Nakon osnutka Arsenala u Puli 1856. godine započinje razdoblje brze i brojne izgradnje novih građevina, uglavnom u svezi s djelatnošću glavne baze austrougarske ratne flote: od Vojne bolnice i Mornaričkog groblja, do brojnih vojarni Hidrografskog instituta, časničkog kluba, javnih zgrada vojnih i civilnih službi, stambenih zgrada časnika i činovnika, te zgrada za stanovanje radnika i nižih službenika.

Nakon osnivanja Arsenala u Puli, 1856. godine, započinje razdoblje brze i brojne izgradnje novih građevina koje su uglavnom za svoje potrebe iskorištavali djelatnici austrougarske ratne flote - od Vojne bolnice i Mornaričkog groblja, brojnih vojarni Hidrografskog instituta, časničkog kluba, javnih, vojnih i civilnih službi do stambenih zgrada za časnike, činovnike, radnike i niže službenike.

Kao predlošci za karte područja Jugoslavije poslužile su topografske i pregledne karte Vojnogeografskog instituta iz Beograda i Hidrografskog instituta Jugoslavenske ratne mornarice iz Splita.

Zdenko Antešić; akademik Josip Božićević; ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta doc.dr.sc. Zvonko Gržetić; dekanica Pomorskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Rosanda Mulić te prorektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Roko Andričević.

Uz predstavnike Hrvatskog hidrografskog instituta i Pomorskog fakulteta iz Splita na konferenciji su prezentirali svoje radove znanstvenici i stručnjaci iz inozemstva čime se pridonijelo međunarodnom značaju ovog događaja.

Sastanku su, osim navedenih, prisustvovali: Urša Marinšek Šrot, projekt manager ITF-a, Milena Horvat, pomoćnica ministra i ravnateljica Uprave za zaštitu žrtava i sudionika rata u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Nikica Franić, zamjenica pučkog pravobranitelja, Dijana Pleština, savjetnica za protuminsko djelovanje u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvoje Debač iz Odjela za humanitarno razminiranje (MVPEI), Marija Breber, članica predsjedništva i socijalna radnica Udruge Mine Aid, Zvonko Gržetić, ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita i član UPIM-a, Jasmina Džanović, stručni suradnik sociolog, UPIM te Marta Kovačić, savjetnica za edukaciju o opasnostima od mina i pomoć žrtvama mina Hrvatskog centra za razminiranje.

U publikaciji Razvedenost obale i otoka Jugoslavije Hidrografskog instituta A.

Izvijestio je to članove Županijskog poglavarstva Željko Mišić, pomoćnik pročelnika Županijskog upravnog odjela za pomorstvo kazavši kako je na radnom sastanku na kojem su uz predstavnike županije sudjelovali i predstavnici Građevinsko-arhitektonskog fakulteta, Hidrografskog instituta i Hidrograđevinske inspekcije dana podrška odluci Vlade kojom bi se bespravna gradnja smatrala kaznenim djelom, uz prijedlog da pomorsko dobro dobije dodatnu, strožu zaštitu odnosno strože kazne.

U Državnom se zavodu za statistiku još koriste podaci Hidrografskog instituta JRM objavljeni 1956. godine koji govore kako Hrvatska ima 1185 otoka.

Na natječaj za izbor prvog čovjeka tvrtke koja se bavi održavanjem plovnih putova i pomorskih svjetala te pružanjem usluga pomorske radijske službe, javilo se petnaestak kandidata, a među najozbiljnijima su dr. Zvonko Gržetić, ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta, Dragomir Ivandić, zamjenik (praktički bivšeg) Plovputova čelnika Ante Čulića, i Miroslav Buličić, dogradonačelnik Splita.

Oceanološki odjel Hrvatskog hidrografskog instituta okuplja djelatnike koji proučavaju fizičke, kemijske i geološke procese u moru, te osnovne meteorološke parametre.

Možda bi bilo dovoljno prokopati dno za koji metar i podignuti visinu rive za pola metra i tako spriječiti poplave, ali mjerenja su preduvjet svemu zaključili su naši sugovornici iz Hidrografskog instituta.

Sudjeluje u izradi pomorskih navigacijskih karata, terenskim radovima i ugovorenim projektima izvan redovne djelatnosti, te u realizaciji znanstvenoistraživačkog programa Hrvatskog hidrografskog instituta i drugih znanstvenoistraživačkih projekata izvan Instituta.

Na traženje Hrvatskog hidrografskog instituta za uključivanje u izradu znanstveno-stručne podloge koja se izrađuje za potrebe novog Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije (Analiza luka nautičkog turizma i sidrišta na području PGŽ), zaključeno je kako Grad Krk nije zainteresiran za prethodno planiranu luku nautičkog turizma, već u novom županijskom planu traži predviđanje komunalne.

Navedeni podaci objavljuju se u pomorskom kartama i pomorskim publikacijama Hrvatskoga hidrografskog instituta.

Stražičić smatra da ih ima 1151 (Stražičić, N., 1997., Prilog poznavanju ukupnmog broja hrvatskih jadranskih otoka i broja naseljenih otoka među njima, Pomorski zbornik, 35, Rijeka, 219 - 240), dok u novije vrijeme znanstveni tim Hidrografskog instituta u Splitu iznosi podatak o 1246 otoka, otočića i hridi (Duplančić-Leder, T., Ujević, M., Čala, M., i Viđak, I., 2000., Categorization and Number of Islands in the republic of Croatia, Preiodicum biologorum, Suppl. 1, 281 - 284).

Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić je zahvalio predstavnicima Hrvatskog hidrografskog instituta što su se odazvali pozivu, te što su vijećnicima pojasnili pojedinosti iz studije.

U katalogu pomorskih karata i nautičkih publikacija navedena su sva izdanja Hrvatskog hidrografskog instituta, u kojima su obrađena područja Jadranskog mora, Jonskog mora i Malteških otoka.

Ministarstvo će sastaviti stručnu ekipu za ocjenu Studije o utjecaju projekta Družba Adria na okoliš koju su, pak, radili stručnjaci s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u Zagrebu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (nositelji izrade), te s Agronomskog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Akademije šumarskih znanosti, tvrtke Enconet international, Laboratorija za analitiku i toksikologiju, tvrtki Urbing i Sonus, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Instituta Ruđer Bošković, Pomorskog fakulteta u Rijeci i Hidrografskog instituta iz Splita.

Na sjednici Gradskog vijeća Paga predstavnici Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita na čelu s pomoćnikom ravnatelja dr. sc. Nenadom Lederom predstavili su vijećnicima Studiju utjecaja na okoliš Plovnog kanala grad Pag - Košljun.

Promotor je bio kapetan duge plovidbe Boris Horvat, iz Hrvatskog hidrografskog instituta, koji je među tzv. vikend-kapetanima na našem Jadranu najpripremljenijima ocijenio Austrijance.

Podignut je na brežuljku ispod i oko Hidrografskog instituta sa Zvjezdarnicom (Specula di marina) s dvije kupole od kojih je jedna srušena za bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.

Podignut je 1871. godine na brežuljku ispod i oko Hidrografskog instituta sa Zvjezdarnicom.

Nautički godišnjak redovita je godišnja publikacija Hrvatskog hidrografskog instituta.

Prof. dr. Petar Čumbelić, kapetan duge plovidbe i kapetan bojnog broda, dugogodišnji suradnik Hrvatskog hidrografskog instituta, razvio je originalni program za izradu Nautičkog...

Dinamika mora i izmjena vodenih masa u akvatoriju Općine Kostrena analizirane su, pored već spomenutog elaborata " Ekološke studije ", u još nekoliko navrata. 1993. godine, prilikom polaganja podmorskog naftovoda rt Tenka Punta - rt Škrkovac obavljena su mjerenja morskih struja od strane Državnog hidrografskog instituta iz Splita.

Navedeni podaci objavljuju se u Peljaru Jadranskog mora u izdanju Državnog hidrografskog instituta.