Zemljina krv Sveta Hildegarda iz Bingena, koja je u srednjem vijeku uspješno liječila na prirodan način, nazvala je vino " Zemljinom krvlju ".

Kroz različite faze zagrijavanja i ukrućivanja dobiva svoju boju i snagu učinkovitosti. " Hildegarda iz Bingena

Neki od njih su: sv. Perpetua i Felicita, sv. Vid, sv. Agata, sv. Agneza, sv. Brcko, sv, Hildegarda...

Hildegarda ga je blagoslovila i kazala da će mu omogućiti kršćanski pogreb na samostanskom groblju.

Hildegarda je toj situaciji doskočila tako što je maknula križeve s nekoliko grobnih humaka i usred noći poravnala zemlju tako da se ne zna koji je grob čiji i gdje je jadnik pokopan.

Hildegarda je to doživjela u osamdesetoj godini i strašno je zbog toga patila.

Ubrzo, nakon četiri tjedna, Hildegarda je umrla.

Da Bog liječi ne samo dušu i tijelo, posljednjih nekoliko desetljeća svijet je, ponajprije u Europi njemačkoga govornog područja, počeo doslovnije shvaćati s ponovnim otkrivanjem žene koja je jedna od najvažnijih pojava u srednjem vijeku: Hildegarda iz Bingena.

Što im je Hildegarda savjetovala, odnosno što bi nama savjetovala, u osnovnim crtama?

Treće što bi Hildegarda preporučila jest da se pazi na prirodni ritam spavanja te da se treba gibati.

Hildegarda je napisala knjigu o životnom stilu gdje je vidjela dva svijeta.

Hildegarda je žena, redovnica, koja je, najblaže rečeno, zračila vrlo snažnom osobnošću, iako je živjela u središnjoj Njemačkoj u srednjem vijeku, u dvanaestom stoljeću.

Glavni su katolički mistici i mistični pisci Bernard iz Clairvauxa, sv. Hildegarda, Hugo iz Svetog Viktora, Rikard iz Svetog Viktora, sv. Gertruda Velika, sv. Mehtilda Magdeburška, sv. Franjo Asiški, Meister Eckhart, Ivan Tauler, Henrik Suzon, Ivan Gerson, I. van Ruysbroeck, Katarina Sienska, Ivan od Križa, Terezija Avilska.

No kako je Hildegarda dolazila do tih recepata?

Hildegarda iz Bingena to je opisala u epohalno u »Knjizi o životnim zaslugama«, koju danas shvaćamo kao njezinu psihoterapiju.

Koliko je čovjek upućen na životnu snagu iz prirode, opisuje Hildegarda u svojem nauku o prirodnom liječenju.

Nekoliko godina kasnije, također zbog sve većeg broja mladih žena koje su kucale na vrata samostana, Hildegarda je osnovala drugu zajednicu u Bingenu, nazvanu po svetom Rupertu, gdje je provela ostatak života.

Kome su slični predstojnik ureda prvog predsjednika Matan Jakubek, saborske zastupnice Hildegarda Zavrtnik i Esma Frčko, general Antiša Zloselac i admiral Daslav Došo, novinarke Olga Mrčela, Suzi Zobnica, Srna Šaleta, Tonka Vezmar i Ana Mikača, Bevandin savjetnik za kulturu Dudlaš i mnogi, mnogi drugi?

Ako je o nečemu Hildegarda pisala, onda je to o Božjoj slici.

Potičem zato sve one koje vrše tu službu da je ostvaruju s dubokim crkvenim duhom, hraneći svoje razmišljanje molitvom i promatrajući veliko, još uvijek dijelom neistraženo, bogatstvo srednjovjekovne mistične tradicije, prije svega ono koje predstavljaju svijetli primjeri, kao što je to upravo Hildegarda iz Bingena.

Duhovnim autoritetom kojim je bila urešena, posljednjih godina života Hildegarda se zaputila na putovanje, usprkos poodmakloj dobi i nepovoljnim uvjetima za putovanje, kako bi govorila ljudima o Bogu.

Hildegarda se na osobit način borila protiv pokreta njemačkih katara.

Osvrnuo bih se kratko na nagradu koju su primili Hildegarda Auf-Franić, Tin Sven Franić i Vanja Rister za Filozofski fakultet i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Sv. Hildegarda je u srednjem vijeku pripisivala kupini ljekovita svojstva i preporučivala je za liječenje kašlja, migrene, zubobolje i protiv unutarnjih krvarenja.

Dok jedni uzimaju da je Hildegarda posjedovala medicinsko znanje tada suvremeno u samostanima i da je imala pristup medicinskim spisima, drugi inzistiraju na čisto vizionarskom nastanku njenih medicinskih knjiga.

Za vrijeme njena djelovanja u parlamentu, koje je potrajalo gotovo dvije godine, Hildegarda je poduzela niz inicijativa u korist žena i djece.

U vezi s tim sveta Hildegarda iz Bingena piše: " Crkva je, dakle, djevičanska majka svih kršćana.

Hildegarda ističe duboki odnos između čovjeka i Boga i podsjeća nas da sav stvoreni svijet, čiji je čovjek vrhunac, prima život od Presvetog Trojstva.

U drugim spisima, na kraju, Hildegarda pokazuje mnogostranost interesa i kulturnu živost ženskih samostana u Srednjem vijeku, što je u opreci s predrasudama koje se još uvijek gaje o tome dobu.

Hildegarda je zaokupljena medicinom i prirodnim znanostima, kao i glazbom, budući da je bila obdarena umjetničkim talentom.