Bojan Pečnik, voditelj Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje i projekta Hipersfera, kazao je kako je znanost i poduzetništvo uistinu moguće spojiti, a Hrvoje Bujas jedan od osnivača udruge CISEx i Crnog jaja kako je ključ uspjeha biti drugačiji.

Da, jer je BICRO financirao tvrtku Hipersfera, koja je zatim dobila dodatnu investiciju od domaćih privatnih ulagača, ali da bi se taj projekt realizirao nužno je još kapitala.

Za prvu fazu razvoja projekta zračne letjelice Hipersfera, BICRO je financirao 70 posto od ukupnih sredstava, odnosno 4.900.000 kn.

Tvrtka Hipersfera koja je razvila sustav nadzora zračnim brodovima od sredine 2012. godine čeka podršku Vlade, u međuvremenu projekt bi mogla financirati i ekskluzivno za svoje potrebe uzeti jedna euroazijska država čime bi Hrvatska izgubila strateški važan projekt.

Osobno smatram da je dosta projekata u koje su uložili preočito osuđeno na neuspjeh, a i model investiranja mi se čini donekle pogrešnim; no s druge strane pomogli su i razvoj nekih startupa za koje smatram da imaju velik potencijal, kao što su Hipersfera i Myrio.

Osim sredstava, neophodnih za nastavak razvoja, dodatno financiranje je ključno za opstojnost tima do potpisivanja ugovora o daljnjem financiranju s potencijalnim investitorima koji pokazuju značajan interes za projekt Hipersfera.

Drugi projekt u koji je uključen kao investitor jest Hipersfera, vrhunski znanstveno-inovativni projekt koji je usmjeren na izradu specifične vrste zračnog broda koji bi sa 20 kilometara visine prikupljao podatke za koje su sada potrebni sateliti ili specijalizirani avioni.

Kakav odjek je Hipersfera imala u domaćoj znanstvenoj zajednici?

Naime, iza projekta tvrtke Hipersfera i zračnog broda " oko na nebu " stoje dvije godine rada vrhunskih stručnjaka i entuzijasta (srednja im je neto plaća 5000 kuna), no samo je milijun eura dosad uloženo u " hrvatski svemirski brod ", dok je ciljana vrijednost cijele investicije 15 milijuna eura.

Kod stereografske projekcije: prvo se koordinate projiciraju na hipersferu, zatim se hipersfera stereografski projicira u 3 D prostor.

Budući znanstvenici su u subotu prisustvovali tribini Edukacija, znanost društvo znanja otvorenoj za javnost na kojoj su, osim dr. sc. Saše Zelenike s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Korada Korlevića, sudjelovali i hrvatski znanstvenici Bojan Pečnik, osnivač kompanije Hipersfera d. o. o. i nekadašnji predavač na Sveučilištu u Splitu te Dejan Vinković s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

U koje svrhe bi se Hipersfera mogla koristiti?

Sustav Hipersfera može se koristiti kao standardan izvor podataka u industriji daljinskoga istraživanja sve što na Zemlji mogu fotografirati avioni i sateliti može i Hipersfera, ali bolje i jeftinije.

Projekt Hipersfera se natječe u dvije industije - industriji Daljinskog istraživanja (veličina tržišta: 7,3 milijardi USD; CAGR: 5,5 %) i industriji UAV-a (7,1 milijardi USD; CAGR: 5,2 %).

Kompetitivna prednost Hipersfera sustava nadzora nad postojećim platformama očituje se u cijeni proizvoda i usluga te performansama sustava.

Za razliku od satelita, koji su u trenutku lansiranja opremljeni vrhunskom tehnologijom, ali se ne mogu nadograđivati, letjelica Hipersfera može konstantno biti ukorak s najnovijom tehnologijom.

Počeli su ni iz čega - idejom, snom, a došli su do prvog milijuna i rodila se Hipersfera.

Projekt Hipersfera bavi se razvojem sustava za kontinuirano nadgledanje velike količine terena u realnome vremenu.

Prema svojim performansama i efikasnosti sustav Hipersfera daleko je ispred konkurencije na tržištima bespilotnih letjelica i daljinskoga istraživanja.

Na petom ZG Tech Meetupu predstavit će se SmartRM, Habbits, PhotoPay i Hipersfera

Hipersfera d. o. o. je mlado R D poduzeće iz Zagreba koje se bavi razvijanjem autonomne stratosferne letjelice platforma koja će zamijeniti satelite i zrakoplove u industriji daljinskih istraživanja (5,5 milijardi USD u 2009).

Uz kraći osvrt na projekt Hipersfera, autor će predstaviti i mogućnosti koje Tehnološko Inovacijski Centar Međimurje pruža tehnološkim i inovativnim start-up kompanijama.

Bojan je osnivač i tehnički direktor tvrtke Hipersfera d. o. o. te znanstveni direktor Tehnološko Inovacijskog Centra Međimurje d. o. o.

U Zagrebu se u jednom hangaru u industrijskoj zoni grada razvija izum pod nazivom Hipersfera, u organizaciji istiomene tvrtke u vlasništvu Roberta Grilca i pod vodstvom astrofizičara Bojana Pečnika.

Hipersfera je kruti upravljivi helijev balon koji bi mogao zamijeniti daljinsko snimanje zemlje iz satelita i aviona jer je praktičniji i jeftiniji.

Posljednje izlaganje je održao dr. sc. Bojan Pečnik koji je na primjeru projekta Hipersfera sudionicima prenio svoja iskustva u dobivanju sredstava za razvojni projekt autonomne stratosferne letjelice.

Projekt Hipersfera financiran je upravo kroz BICRO-v program RAZUM koji osigurava početno financiranje novoosnovanih poduzeća ili početno financiranje razvoja novog proizvoda ili usluge u postojećim malim i srednjim poduzećima.

Weekend Media Festival uvijek je bio i pozornica za tehnološke inovacije, pa će se tako ove godine u Rovinju predstaviti Hipersfera, bespilotna autonomna stratosferska letjelica.

Hipersfera je svojevrsno ' ' oko na nebu ' ' koje bi moglo u vrlo skoroj budućnosti zamijeniti satelite i avione, ali i komunikacijske tornjeve i releje, jer je cjenovno konkurentno i tehnički nadmoćno. "

Startupi koji će posjetiti Tech City su Hipersfera, Eye Know, Mash.me, Code Anywhere, Sidekickr, Once, Rimac automobili, SmartRM, Trillenium i PhotoPay, a očekuju ne samo upoznavanje s Tech Cityjem nego i konkretne ponude za svoje ideje i projekte.