8. Mogućnost provođenja patoanatomskih pretraga u dijagnostičkim laboratorijima, kapaciteti za provedbu seroloških i histoloških testiranja i unaprjeđenje brzih dijagnostičkih testova (uključujući i brzinu kojom se uzorci mogu dostaviti u laboratorij na pretragu),

Istraživanjem se želi doprinijeti boljem razumjevanju razvoja tumorskog fenotipa te diferencijacije različitih histoloških oblika u tim tumorima.

Ipak, velika raznolikost kliničkih i histoloških nalaza udruženih s PCO nije dala mogućnost jasne detekcije primarnog obilježja koji bi sindrom opisao jednoznačno.

" Naši rezultati koji ukazuju na smanjenje rizika raka dojke uporabom ribljeg ulja zahtijevaju daljnja istraživanja ovih tvari, posebice kada započeti i u kojoj dozi koristiti riblje ulje, kao i pitanje mogućih mehanizama djelovanja koji bi objasnili razlike histoloških tipova. "

je tijekom proteklih pet godina sudjelovao u skrbi transplantiranih pacijenata te da posjeduje znanja i vještine skrbi u završnim fazama bubrežnih bolesti, odabiru primatelja, osnovama histokompatibilnosti i tipizacije tkiva, postoperativnoj i kasnijoj skrbi o pacijentima, osnovama korištenja imunosupresivne terapije te nuspojavama i komplikacijama imunosupresije, diferencijalne dijagnostike i interpretacije nalaza testova bubrežnih disfunkcija u alogenih primatelja, interpretaciji histoloških nalaza biopsije i dugoročnog praćenja i skrbi o pacijentu.

Postoje podaci o 85 % izlječenju kod odmaklog stadija raka testisa određenih histoloških tipova karcinoma testisa, kod postojanja čak udaljenijih metstaza.

Pokusni parametri bili su ispitani pomoću biokemijskih analiza, histoloških ispitivanja specifičnih organa, hematoloških pretraga te ispitivanjima na molekuli DNK.

U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 40 pacijenata 9. Infektologija (1 mjesec) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih infektoloških bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno u prijemnoj infektološkoj ambulanti dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u infektologiji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak kod uobičajenih zaraznih bolesti 10. Pedijatrija (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih pedijatrijskih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u pedijatriji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak. c) znati provesti program zdravstvene zaštite djece predškolske dobi 11. Kirurgija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih kirurških bolesti b) samostalno izvesti ove procedure: uklanjanje kožnih izraslina i lezija ekscizijom, kemijskom i električnom kauterizacijom; liječenje (incizija) paronihije; incizija i drenaža panaricijuma; djelomična ili potpuna ablacija uraslog nokta; infiltracijska i provodna anestezija, primarna obrada i liječenje rane i opekotina, previjanje, zaustavljanje krvarenja (privremeno, trajno); imobilizacija privremena, transportna kod iščašenja velikih zglobova, fraktura dugih kostiju, kralježnice, zdjelice; punkcija i drenaža toraksa kod pneumotoraksa, osobito tenzijskog; ispiranje želuca, primjena obloga, omota, zaustavljanje krvarenja iz vena i arterija, incizija gnojnih procesa kože i potkožja, incizija tromboziranih vanjskih hemoroida u slučaju hitne indikacije, intraartikularna punkcija i aplikacija lijeka, infuzija, vađenje stranog tijela iz kože i potkožja, skidanje gipsa u slučaju hitne indikacije, zamjena vrećica i toaleta kolostome i toaleta gastrostome (po mogućnosti svaku proceduru po 10 puta). 12. Urologija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih uroloških bolesti b) samostalno izvesti procedure: rektalni pregled, proktoskopiju, anoskopiju, pregled testisa i penisa, rektalni pregled (rektum, prostata), test na okultno krvarenje, interpretacija rezultata dijagnostičkih pretraga (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih), kateterizaciju mokraćnog mjehura, postavljanje i promjena trajnog katetera 13. Ginekologija i opstetricija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ginekoloških i opstetričkih bolesti i stanja te provoditi kontracepciju i rano otkrivanje malignih bolesti. b) Treba izvesti: pregled abdomena i zdjelice, palpatorni pregled dojke; osposobiti bolesnicu za izvođenje samopregleda; vaginalni pregled u spekulumima; bimanualni vaginalni pregled; uzeti, obojiti i pod mikroskopom pregledati i ocijeniti stupanj čistoće vaginalnog brisa; uzimanje i interpretacija dobivenog rezultata brisa po Papanicolaou.

Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i/ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

Ukoliko u leziji alopecije areate nedostaje folikularni infiltrat, dijagnoza bolesti ovisi o prepoznavanju drugih histoloških značajki.

mora tijekom protekle dvije godine sudjelovati u skrbi transplantiranih pacijenata te ovladati znanjima i vještinama skrbi o pacijentu sa šećernom bolesti te bolestima gušterače, odabiru darivatelja i primatelja, pre i postoperativnoj hemodinamskoj skrbi, postoperativnoj primjeni imunosupresivne terapije, interpretaciji histoloških nalaza biopsije i procjeni stupnja odbacivanja te dugoročnog praćenja i skrbi o pacijentu.

Polip se obavezno šalje na patohistološku analizu i prema rezultatu analize određuje se daljni postupak, jer ponekad nalaz histoloških pretraga mogu ukazivati i zloćudne promjene unutar polipa i biti rani znak zloćudne bolesti maternice.

Dijagnoza se sa sigurnošću postavlja tek nakon smrti pacijenta na temelju patoanatomske slike i histoloških pretraga.

No, pri tzv. celulitisu (naziv koji je uvriježen u krugovima kozmetičara i među laicima) mikroskopom je dokazano da nema histoloških znakova upale.

Premda se u spomenutom istraživanju utvrdilo i druge pokazatelje, poput kariorekse jezgara u korteksu timusa, odvajanja od podležećeg tkiva epitela sluznica dišnog, probavnog ili spolnog sustava te eozinofilija matriksa hrskavice, svih deset histoloških osobina koje su se pokazale najpouzdanijima za određivanje vremenskog razdoblja proteklog od smrti fetusa obuhvaćalo je gubitak bazofilije jezgara u različitim tkivima.

- Dijagnoza bolesti postavlja se na osnovnu laboratorijskih, citoloških, histoloških i kliničkih parametara.

Taj nesrazmjer razine progesterona u serumu i histoloških nalaza endometrija, poslije vaginalne primjene progesterona, ukazuje na učinak prvog prolaza kroz uterus, te direktni učinak na endometrij, bez prethodnog ulaska u cirkulaciju.

Kod kroničnih infekcija (koje traju više od 6 mjeseci) - stanja koja dugo vremena traju bez primjetnih simptoma, javljaju se tek blagi kronični umor, blaga mučnina, nelagodni osjećaj pod desnim rebrenim lukom, npr. u slučaju B hepatitisa, mnogi imaju normalne biokemijske nalaze ili blago povišene jetrene enzime, uz minimalne ili bez histoloških promjena tkiva jetre.

Težina histoloških promjena varira značajno između pojedinaca i osim upalnog infiltrata mogu se vidjeti i druge promjene kao što su skraćivanje i stapanje resica, fibroza, hiperplazija i erozije.

Veterinarski fakultet za potrebe veterinarstva i u svrhu unapređivanja veterinarske djelatnosti i znanstveno-nastavnog rada obavlja sljedeće poslove: 1. kliničku, laboratorijsku i terensku dijagnostiku bolesti životinja, 2. liječenje životinja, 3. razudbu lešina te patohistološke pretrage životinjskih organa, 4. istraživanja, unapređuje i primjenjuje metode kemijskih, histoloških, bioloških, histokemijskih, ekoloških, mikrobioloških, uroloških, parazitoloških, radijacijskih, radio-kemijskih i drugih analiza organa životinja, krvi, krvnog seruma, izlučevina životinja, hrane za životinje, hrane životinjskog podrijetla, drugih bioloških supstrata, tla, vode, i zraka te o njima daje stručna mišljenja, 5. izradu studija, elaborata i projektne dokumentacije na području veterinarstva, uzgoja, proizvodnje, hranidbe te prerade i prometa životinja te proizvoda životinjskog podrijetla, 6. istraživanja, praćenje i analiziranje pojava kretanja zaraznih, nametničkih i drugih bolesti životinja, planira i predlaže mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi sprječavanja širenja i suzbijanja zaraznih, nametničkih i drugih bolesti, 7. djelatnosti iz područja lovstva, akvatičnih organizama i korisnih kukaca, 8. vještačenja i izrade ekspertiza iz područja veterinarstva, uzgoja, proizvodnje, hranidbe te prerade i prometa životinja te proizvoda životinjskog podrijetla za potrebe sudstva te pravnih i fizičkih osoba, 9. istraživanja i proizvodnju farmaceutskih, bioloških i biocidnih sredstava za potrebe registracije, liječenja životinja i suzbijanja bolesti životinja, 10. ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti i kakvoće hrane životinjskog podrijetla i drugih proizvoda životinjskog podrijetla, o čemu daje stručne ocjene i mišljenja, 11. istraživanja uvjeta smještaja u objektima za uzgoj životinja, o čemu daje stručne ocjene i mišljenja, 12. istraživanja, pripremu i primjenu mjera za unapređivanje dobrobiti životinja, 13. praćenje, analizu i ocjenu utjecaja okoliša na zdravstveno stanje životinja i utjecaj životinja na okoliš, 14. propisana preventivna cijepljenja i propisane dijagnostičke pretrage u svrhu edukacije studenata, 15. davanje stručne pomoći veterinarskim organizacijama i uzgajivačima životinja te proizvođačima hrane životinjskog podrijetla, hrane za životinje i lijekova za uporabu u veterini, 16. organizira i zajedno s Hrvatskom veterinarskom komorom, Upravom i Hrvatskim veterinarskim institutom, provodi program obveznoga stručnog usavršavanja veterinara.

Cilj istraživanja je analiza makroskopskih, histoloških, histokemijskih, imunocitokemijskih i genetskih pokazatelja poremećene ekspresije specifičnih gena, praćenje učestalosti kortikalnih anomalija proučavanjem materijala iz Zagrebačke neuroembriološke zbirke (Kostović i sur.

- upoznati se s relevantnim oblicima histoloških tehnika, kao i aparaturom koja se u te svrhe koristi,

Na temelju svih histoloških nalaza svih tisuću miševa dolazi se do konačnog zaključka o porijeklu uzročnika CJD-a, odnosno radi li se o uzročniku iz lude krave ili iz zaraženog čovjeka.

Više se očekuje od histoloških analiza tkiva koje će biti gotove tek za dva tjedna.

Međutim u nekoliko navrata izviješćeno je i o većoj pojavnosti nepovoljnijih histoloških oblika (clear-cell, serozni karcinom, G3 endometrioidni karcinom) žena liječenih tamoksifenom.

U današanje vrijeme, s obzirom na tehnološki napredak može se kombinacijom laboratorijskih, histoloških pa i epidemioloških podataka postaviti etiološka dijagnoza u najvećem broju slučajeva kronične bolesti jetara i/ili ciroze jetara.

Revizijom povijesti bolesti i histoloških nalaza izdvojeno je 219 bolesnica s potpunim kirurškim stagingom, u kojih je maligni proces lokaliziran isključivo na uterus bez dokazanog rasapa bolesti, tj. bolest je bila u prvom FIGO stadiju.

Zloćudan tumor u dojci veličine je 2 - 5 cm.Moguće su kod nekih histoloških tipova karcinoma dojke širenja i u drugu dojku i postoji širenje u okolne limfne čvorove pod pazuhom.

Usporedba citoIoških i histoloških preparata Demonstrira mu se, a zatim osobno ponavlja po 10 brojerkja lipidnih stanica i test pjene (po Clementsu) iz plodove vode.

Točni uzroci smrti pokazati će se nakon toksikoloških i histoloških analiza na Patologiji KBC Split