Na rubu lijepe književnosti stvara svoje djelo splitski crkveni velikodostojnik i gradski pisar Toma Arhiđakon (oko 1200. ⠀ 1268.), autor Âťpovijesti salonitanskih i splitskih prvosvećenika, od sv. Domnija do RogerijaÂŤ, zvane Historia Salonitana, koja predstavlja glavni izvor podataka o vladarima narodne dinastije i o povijesti 150 godina nakon njihove vladavine.

Skupne nagrade dobili su Književni krug Split za izdavanje historiografskog djela Tome Arhiđakona " Historia Salonitana, Povijest salonitanskih i splitskih prosvjećenika ", Osnovna škola Lučac za zaštitu okoliša i širenje ekološke svijesti među učenicima, Ekonomski fakultet u Splitu za znanstveno - istraživački rad na području ekonomskih znanosti, Gradsko kazalište mladih za uspješan rad na okupljanju mladih i širenju kulture među mladima i Veslački klub Gusar za izuzetne sportske uspjehe.

Posebno je značajan najstariji splitski evanđelistar iz 7. - 8. st. i Historia Salonitana, kronika splitske crkve koju je u 13. st. napisao splitski arhiđakon Toma.

U 13. stoljeću Toma Arhiđakon (Thomas Archidiaconus, oko 1200. do 1268.), rodom iz Splita, iz romanske obitelji, kanonik i političar u rodnom gradu, napisao je Solinsku povijest (Historia Salonitana, 1266).

Napisano u formi pisma u kojem se opisuje tatarska provala i uništenje razjedinjenog Ugarsko-hrvatskoga kraljevstva u 13. stoljeću, Carmen Miserabile (Žalobna pjesma) uz djelo Historia Salonitana Tome Arhiđakona predstavlja najvažniji izvor za povijest Ugra i Hrvata u vrijeme mongolske provale.

Toma Arhiđakon (Historia Salonitana) obavještava nas o značajnom položaju krčkoga svećenstva, pa time i grada.

Glede kralja (kneza) Tomislava... prvo... da, ne postoje jasni dokazi o njegovoj krunidbi.O njegovoj Dux tituli povijesni izvor je pismo pape Ivana X, koji mu se tom titulom obraća.Glavni izvori o njegovom postojanju nadalje su ljetopisi popa dukljanina (koji je ujedno i glavni izvor podataka za Bosnu iz najranijeg razdoblja, ali o tome kasnije) i djelo " Historia Salonitana " Tome arhiđakona...

Treće po vremenskom redu pisano vrelo za odgovor na pitanje o podrijetlu Hrvata povijesno je djelo Historia Salonitana Tome Arhiđakona, nastalo oko polovice 13. stoljeća, dakle punih šest stotina godina poslije vremena o kojem u tim vijestima izvješćuje.

Zanimljivu verziju o nastanku Dubrovnika zabilježio je i splitski arhiđakon Toma (oko 1200. - 1268.) u svojoj kronici Historia Salonitana.

Tom se shvaćanju priklonila i Nada Klaić navodom kako nisu sačuvani tekstovi Adama Parižanina pa su, zaključuje ona, najstarije splitske legende upravo one koje je unio u svoje djelo Povijest Salone (Historia Salonitana) arhiđakon Toma.

Tu sigurno treba napomenuti Historia Salonitana Maior.

S položajima oko crkve sv. Feliksa, kasnije sv. Frane, upoznaje nas Toma Arhiđakon (1200. - 1268.), kroničar, povjesničar, pisac i državnik, poznat po djelu Historia Salonitana (Kronika splitske jednoć solinske crkve), čiji se rukopis čuva u riznici splitske Katedrale.

O Tomi i njegovu djelu pisalo je niz autora, a ovdje ističem - Vladimir Rismondo: Toma Arhiđakon " Kronika ", Čakavski sabor Split 1977., a Književni krug 200. objavljuje zbornik Historia Salonitana, Toma Arhiđakon: Povijest salonitanskih i splitzskih prvosvećebnika, Olga Perić (predgovor, latinski tekst, katolički aparat i prijevod na hrvatski), Marijana Matijević Sokol: Povijesni komentar i Radoslav Katičić: Studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo.

Najstariji rukopis Pacta convente potječe iz 14. stoljeća i nalazi se na kraju tzv. Trogirskog rukopisa djela Tome Arhiđakona (1200 - 1268) Historia Salonitana, i to kao poseban dodatak umetnut nakon kroničareve smrti.

Ako samo pročitamo dijelove knjige »Kronika« Tome Arhiđakona podijeljene na Splitski rukopis ili Historia Salonitana (Codex Spalatensis), osjećamo strašna vremena povijesti s nedjelima često i predstavnika Crkve, koji su svojedobno bili vlast, te osjećamo i koliko su ratovi nanijeli zla i koliko se puno govorilo o Bogu, a malo vjerovalo.

u pismu pape Ivana X. svećenicima u Dalmaciji se spominje " Tamislao ":... consulatu peragente in provincia Chroatorum et Dalmatiarum finibus Tamislao rege "... vladao je u provinciji Hrvata i granicama Dalmacija kralj Tomislav "; u još jednom pismu istog pape, također se navodi " Tamislao, rege Chroatorum "; 13. poglavlje djela Historia Salonitana Tome Arhiđakona navodi " godine Gospodnje 914. u vrijeme kneza Tomislava. "; tzv. Ljetopis popa Dukljanina ili Regnum Sclavorum, piše: Umjesto njega, vladao je njegov brat Tomislav...

Boreći se za crkveni primat Splitske nadbiskupije i želeći osnutak biskupije dovesti u svezu s apostolskim vremenima, Toma Arhiđakon (1200. 1268.) piše djelo Historia Salonitana (XIII. st.) u kojem prikazuje povijest splitske crkve, s mnogo dragocjenih podataka o srednjovjekovnoj hrvatskoj državi.

Splitski kroničar Toma Arhiđakon poznat je po svojoj Historia Salonitana u koju je dodao mnogo svojih osobnih, ali i općepolitičkih doživljaja.

Udruga nosi ime po Tomi Arhiđakonu (Split, oko 1200. Split, 8. svibnja, 1268.) glasovitom splitskom kleriku, povjesničaru i kroničaru, autoru čuvene hrvatske srednjovjekovne kronike Povijest salonitanske crkve, poznatije pod latinskim nazivom Historia Salonitana.

Godine 1903. je zbornik Tome Arhiđakona Codex Trauguriensis s tekstom Historia Salonitana, znamenit po dodatku Appendicula (Qualiter), prodan u Budimpeštu.

Druga se zasniva na predaji o slavenskome kralju Belu-Pavlimiru, a zanimljivu verziju bilježi i arhiđakon Toma u kronici " Historia Salonitana " (ovime zaključujemo izvatke iz knjige " Dalmacija od antike do 1918. " autora Bože Mimice).

Toma Arhiđakon u Kronici (Historia Salonitana, u prijevodu Vladimira Rismonda, Split, 1977.) piše: Po pričama pjesnika kaže se da je Kadmo (Ilirije, sin Kadma i Harmonije, bio je rodonačelnik ilirske kraljevske loze) došao u istu provinciju, kad je bio pretvoren u zmiju.

U 13. stoljeću nastaje najvažnije djelo starije hrvatske historiografije " Historia Salonitana " koju je napisao Toma (1200 - 1268) arhiđakon splitske crkve

Ako te zanima Toma, prije nekoliko mjeseci nabavio sam dvije knjige u izdanji splitskog Književnog Kruga: Toma Arhiđakon i njegovo doba: zbornik radova i Historia Salonitana, kritičko izdanje s prijevodom, pa si malo pogledaj

Ovo predanje potvrđuje papa Jovan X po kome su Sloveni Dalmacije, dakle Srbi, od početka sabrani u apostolsku Crkvu: " Quis enim ambigit Slavinorum regna in primitie, apostolise et universalis esselesie esse somumerata... " (Historia Salonitana Maior).

Sta je to vidimo jedan redak vise - to je onaj isti rukopis koji je Farlati nazvao Historia Salonitana Maior..

Dakle, u arhivi kongregacije postoji samo rukopis anonimnog autora iz 16. veka koji je preradio Historia Salonitana Tome Arhidjakona i dodao jos stosta.

Taj je tekst Farlati nazvao Historia Salonitana Maior.

" Historia Salonitana Maior " (redakcija djela Tome Arhiđakona) iz 16. stoljeća donosi skup zabilješki o splitskim crkvenim saborima 925. i 928. godine, te spominje pismo pape Ivana X. koji Tomislava naziva kraljem (rex), te konzulom Dalmacije

I konacno, ja (zasad) nisam posumnjao u Tomislava nego u papinska pisma u Historia Salonitana Maior.