Ako su istodobno jedno i drugo, dio popularnosti zahvaljuju glumcima koji su ih izvodili u kazalištu i na radiju, bilo sami od Mladena Šermenta do Ivana Lovričeka, bilo u skupinama poput one s Ivom Serdarem, Zlatkom Crnkovićem i drugim glumcima HNK u Zagrebu u režiji Mladena Škiljana do tada još studenata Vere Zima, Mladena Vasarija, Darka Sriće i dr. u režiji Rade Šerbedžije, te Vitezovih Histriona, kao i ponekih slovenskih umjetnika, točnije umjetnica (Olga Kacjan i Krava na orehu), koji su izvodili Balade na izvorniku.

travanj upravo je i to sva čar histriona.

Nikako da iz možjani izajdu riči bivšega ministra za kulturu, šjor Histriona koji je reka: "... i blago se onemu tejatru kojen ariva 200 judi na predstavu... " Ha

To i oduševljeni komentari pri izlasku iz dvorane govore o jednoglasnom emotivnom doživljaju koji se te večeri dogodio u dvorani Histriona glumac zna da je uspio kada publika osjeća svaku njegovu emociju, svaku njegovu riječ, a njegov zanos i njegova snaga pršte u svim smjerovima i neuhvatljivi su.

O Marottijevu 70 - godišnjem glumačkom radu govorio je pomoćnik zagrebačkog gradonačelnika Duško Ljuština koji je ustvrdio da je " Bobi bio duša Histriona, zagrebačkog i ukupnog hrvatskog glumišta ", dok je predsjednik strukovnog udruženja hrvatskih glumaca Goran Grgić podsjetio na Marottijev životni optimizam i energiju zahvaljujući kojoj je, kaže, ostvario broj uloga koje se " danas ne može precizno ni nabrojiti ".

Izvrsna glumačka ekipa zagrebačkih Histriona: Zvonimir Zoričić, neponovljiva Slavica Knežević, Siniša Popović, Marija Borić i Ivica Pucar uz salve smijeha, niz odličnih gegova i pitki tekst punih sat i pol vremena držali su publiku u iščekivanju.

Umjetnički ravnatelj Histriona Zlatko Vitez naglasio je da će prostorije Histrionskog doma od danas, uz Gumbekovu bistu, krasiti i poprsje još jednog dugogodišnjeg člana Histriona.

Predstave Teatra ITD, kojem ste vi na čelu, također su doživjele veliki međunarodni uspjeh, međutim u medijima su veću pozornost privukla, pa čak dobila i duplerice, gostovanja poput onog Histriona u Americi kod hrvatskih iseljenika.

- Još prije godinu i pol INK je išao s tim tekstom na natječaj, a prije toga je Dunda trebala biti izvedena u Zagrebu, kod Histriona, ali se to odugovlačilo na razne načine, pa sam taj tekst predložila Puli.

U slučaju Mate Gulina to su uloge narodskih ljudi, duhovitih dobričina, zafrkanata i histriona, likova idealnih za pučki teatar. Sve je počelo kao ideja o kratkom filmu u kojem sam ja na neki način zatočen u nekoj kući, prijeti mi nekakva elementarna nepogoda i pitanje je hoću li iz nje izvući živu glavu, pa se u formi audiovizualnog zapisa obraćam svojim najbližima, odnosno snimam sebe u onome što im imam reći na kraju svoga životnog puta...

Poput Histriona i oni su otoci i oaze u aktualnoj političkoj močvari institucionalizirane gluposti, bezidejnosti i nesposobnosti.

Nakon zagrebačkih Histriona i zadarskog Kazališza lutaka trećom karikom u ovoljetnom kazališnom nizu na saljskoj sceni poslužila je nekonvencionalna kazališna trupa Dragon teatar iz Zadra.

e jel neko gledao onu fallštofijadu od histriona? ak da kakvo je?

od Histriona tada nije bilo ništa u ponudi pa sam tračak vedrine potražila u dječjem kazalištu i predstavi TRI PRAŠČIĆA, ali na kraju nam je bilo svega dosta pa nismo pogledali ništa

Nekome bi to izgledalo sumanuto, ali glumci Histriona, koji su do ove godine veći dio predstava na Opatovini i na turnejama igrali u otvorenim prostorima, navikli su igrati i po neverama, olujama, kišama, koji puta i u blatu po malim mjestima i selima.

Iako su svi ti elementi uz spomenuta velika imena gotovo osiguravali još jedan značajan uspjeh Histriona, konačni je rezultat bio znatno ispod očekivanja i to najvećim dijelom baš zbog toga što oni od kojih se najviše očekivalo nisu ovaj put uspjeli biti na razini svojih boljih ostvarenja.

Rođen u Zagrebu 1947. 1970. s Marinom Carićem pokreće Hvarsko pučko kazalište 1971. osniva kazališnu družinu Malik Tintilinić i počinje pisati dramske tekstove s Borisom Senkerom i Ninom Škrabeom 1974. kazalište Komedija postavlja njihov mjuzikl O Kaj 1975. sudjeluje u osnivanju Histriona koji postavljaju svoju dramu Domagojada 1984. osniva s Igorom Mrduljašem Lec MManipuli, prvo lutkarsko kazalište za odrasle, za koje radi i lutke 1991. prijavljuje se u ZNG i osniva ad HOC teatar s kojim izvodi predstave na bojišnici 1994. s Borisom Senkerom dobiva nagradu Marin Držić za nikad odigran tekst Kerempuhovo 1995. objavljuje prvu zbirku poezije Kokot u vinu

Što nam je donijelo osvajanje Histriona?

Glumačka ekipa poslovično je brojna kad su u pitanju produkcije Histriona Zlatka Viteza, pa u O Kaju nastupaju Hrvoje Klobučar, Vanda Božić, Kristijan Potočki, Dora Fišter, Tomislav Stojković, Duško Valentić, Žarko Potočnjak i mnogi drugi.

Ravnatelj Histriona Zlatko Vitez rekao je na predstavljanju kako je Međimorec veliki kazališni čovjek koji je u sezoni 1970./71. režirao predstavu Zrinijada, a 1971. na Dubrovačkim ljetnim igrama potvrdio se predstavom ' Svrha od slobode '.

Vlado Gotovac vraća se kući kamo i spada, rekao je umjetnički vođa Histriona Zlatko Vitez najavljujući praizvedbu monodrame " Moj slučaj " Borisa Svrtana inspiriranu životom i djelom poznatog hrvatskog pjesnika i političara.

Vlado je bio veliki prijatelj Histriona i kada se vratio iz logora u Staroj Gradišci, Histrioni su ga jedini zvali na svoje premijere.

Žarko Potočnjak, pak, u dopisanoj ulozi Histriona (Pripovjedača) pokazuje da je posve iscrpio svoju iskru šarma i duhovitosti, pa mu je preostalo samo da se maniristički ponavlja poput kakvog istrošenog lutka.

Story: Koju biste predstavu Histriona izdvo ji li kao vama najdražu?

Zagrebački orkestar vrlo je slobodna obrada jednočinke Jeana Anouilha Ženski orkestar iz pera redatelja Dražena Ferenčine, koja izvorniku dodaje većinu konteksta, a ostatak izvrće kako bi ispunio očekivanja histrionske publike, a možda i Histriona samih.

Ovdje je uobičajeni trash Histriona prešao u camp jer je napokon došao u neku vrstu dosluha s temom i uvijek željenim načinom prezentacije.

Naprotiv, Zagrebački orkestar, najviše zbog zaista posvećene i do transformacije dovedene interpretacije Nele Kocsis, paradoks dovodi do ispunjenja, a kazališnu publiku, koja se pri odlasku na predstave Histriona zavarava da ide u kazalište, pretvara u kafanske goste.

Smiješni debeljko iz Henrika IV već je bio gost Histrionskih predstava, no autori su mu odlučili posvetiti cijelu predstavu, kao središnjem liku »pučanina tragikomičnog histriona, što se odlično snalazi u krčmi-teatru, a u dodiru s politikom i političarima uvijek gubi...« U režiji Zlatka Viteza, uz sama šefa Histriona, u predstavi igraju i Adam Končić, Filip Juričić, Željko Duvnjak, Žarko Potočnjak, Ronald Žlabur, Kristijan Potočki, Zvonimir Zoričić, Tomislav Stojković, Duško Valentić i drugi.

Prve Bobijeve dane smijeha večeras otvara Zagrebački orkestar, u izvedbi Histriona.

Obojica (razno) vrsnih histriona dovedena su radi zavođenja publike, s time da je Šerbedžija postavljen kao recitatorski stari šarmer, sijed i suznog oka zagledan u zvijezde, dok je Badurina kombinacija mlađeg manekenskog izgleda i velike mimske ekspresivnosti, također korištene radi uzdaha u publici koji nikakve veze nemaju s Teslinim intelektualnim kapitalom.