Na maslinovom ulju obično piše ' hladno prešano '; ova obična suncokretova ulja (Zvijezda etc.) pretpostavljam da nisu hladno prešana, ali postoji i hladno prešano suncokretovo ulje, od firme ABN.

Također na minimum svedite konzumaciju svega od brašna (kruh, tjestenina), sve druge žitarice, i krumpir. 2. U prehranu uvedite hladno prešana ulja, poput maslinovog, bučinog, orahovog...

Najvažniji je zapravo pomni odabir najkvalitetnijih sirovina (hladno prešana biljna ulja, kemotipizirana eterična ulja...), odabir ambalaže koja može sačuvati sve bitne sastojke sirovina (reciklirana, jer ipak smo ekološki osviješteni), te higijensko-sanitarni uvjeti.

Bjelančevine u ovim namirnicama vrlo su lako probavljive, nisu opterećene viškom zasićenih masnih kiselina, daju mnogo energije, a mogu se izuzetno ukusno pripremiti (u obliku odrezaka, popečaka, umaka, namaza i slično), ističe Janjatović-Zorica, dodajući da u prehranu sportaša treba također uključiti i sezonsko povrće i voće i alge kao sjajan izvor minerala - te sjemenke, orašaste plodove i njihove proizvode (hladno prešana ulja, biljni maslaci i kvalitetni margarini) koji sadrže nezasićene masne kiseline.

Dakako, sva ulja moraju biti hladno prešana.

Upotrebljavaju se biljna ulja, hladno prešana: maslinovo, sezamovo i sojino.

Za biljna ulja koja koristimo u njezi kože bitno je da su nerafinirana i hladno prešana, kako bi sačuvala sve svoje vrijedne sastojke: jednostavne i složene nezasićene masne kiseline, vitamine, lecitin, flavonoide i arome.

Od sastojaka prirodne kozmetike na prvom bih mjestu izdvojila hladno prešana i nerafinirana biljna ulja koja zbog esencijalnih masnih kiselina, vitamina i minerala u svom sastavu djeluju snažno regeneracijski na kožu, hrane je i štite.

Dostatno je izostaviti namirnice za koje već ionako znamo da su štetne: konzerviranu hranu, suhomesnate proizvode (smanjiti meso u korist povrća i mahunarki), umjesto rafiniranog šećera, soli, brašna i ulja (mast u kuhanje je, pretpostavljamo, ostala rjeđa pojava u današnje vrijeme) početi upotrebljavati integralne namirnice kao žitne sladove, soja sos, miso pastu, crno i integralno brašno, hladno prešana ulja, itd.

Što se tiče savjeta iz prirodne i aromakozmetike naći će se na internetu svakakvi savjeti - oni za izradu preparata od krastavaca, sira, putra, vrhnja, mlijeka, jaja i krumpira (zvuči poznato?) ali i savjeti porijeklom iz francuske aromaterapije i aromakozmetike koji uključuju vrhunska hladno prešana i nerafinirana bazna ulja i najkvalitetnija eterična ulja i sve takve fine i skupe stvari.

Zbog nanošenja na veće površine tijela, npr. tijekom masaže, ulja moraju biti visoke kakvoće, nerafinirana i hladno prešana.

Vjerovatno ste primjetili da hladno prešana ulja imaju miris po biljci iz koje su dobivena, dok rafinirana ulja to nemaju.

Dakako, kod sva tri ulja mislim na djevičanska, hladno prešana.

I prije nego krenete u avanturu zvanu izrada dječje kreme, imajte na umu da su ljekoviti samo kvalitetni sastojci, a to znači: hladno prešana biljna ulja (rafinirana ulja gube svoje ljekovite sastavnice), hidrolati bez dodataka alkohola i sintetskih konzervansa (koje čak i neki respektabilni proizvođači stavljaju u hidrolate zbog produživanja roka trajanja istih), i kvalitetna, kemotipizirana eterična ulja.

Također u svim recepturama osim navedenog ulja možete koristi i druga: avokado (suhe kože), kantarion (kod upaljene), marelicu, suncokret, sezam (kod proširenih vena), lješnjak (kod celulita), makadamiju ili dr. Bitno je da su ulja hladno prešana i vrhunske kvalitete.

Eterična ulja koja koristite za kupku, masažu, suhu inhalaciju moraju obavezno biti prirodna i hladno prešana, a to nisu ona od petnaestak kuna u širokoj prodaji.

Od ulja koristite isključivo hladno prešana ulja iz organskog uzgoja.

Umjesto masti i margarina, jedite zdrava hladno prešana ulja.

Posebnu pažnju posvećujem aromakozmetici gdje potpuno prirodna i visokokvalitetna hladno prešana ulja avokada, boražine, jojobe, koštica breskve i marelice, makadamije, noćurka, ulja pšenićnih klica itd. u kombinaciji s posebnim eteričnim uljima pokrivaju sve potrebe za njegu kože ovisno o tipu kože i potrebi.

Nit vodilja prilikom formuliranja samih proizvoda bila je prije svega kvaliteta sirovina potrebnih za proizvodnju, koja uključuje hladno prešana biljna ulja, kemotipizirana eterična ulja i prirodni konzervans.

Ono što si velika industrija nemože dozvoliti naša su načela proizvodnje prirodne-organske dermokozmetike; MALE SERIJE, LUKSUZNA HLADNO PREŠANA ULJA, ORGANSKA ETERIČNA ULJA, BEZ GMO-a, BEZ HERBICIDA, BEZ PETROKEMIKALIJA, BEZ UMJETNIH KONZERVANSA, ORGANSKI EKSTRAKTI, BEZ PARABENA, BEZ TOKSINA, BEZ UMJETNIH MIRISA I BOJA...

Kvalitetna, hladno prešana, nerafinirana biljna ulja koja posjeduju uvjerljivo najviši zaštitni faktor su ulje sjemenki maline (SPF 25 - 50), ulje čileanskog lješnjaka (SPF 10 - 30, može se naići na podatak da štiti i od UVA zračenja) i shea maslac koji pruža nižu zaštitu (SPF 6 - 8) kao i svijetlo sezamovo ulje (SPF 4) pa su prikladni za njegu već potamnjele kože.

Biljna ulja koja služe kao baza mješavine trebaju biti hladno prešana (badem, sezam, suncokret, makadamija).

Slavonska hladno prešana ulja od crnog kima, sjemenki grožđa i konoplje, ekološki sirevi, prozvodi od meda, domaći sokovi od jabuka, marelica i kupine samo su neki od eko-etno proizvoda koji se danas, kao rezultat projekta " Svježe, zdravo, domaće ", mogu kupiti u Zagrebu i na dalmatinskim otocima, dok prije nepunih godinu dana na tržištu nisu ni postojali.

Otkrila sam predivne, nježne hidrolate, hladno prešana ulja, eterična ulja, čak i čajeve i trave koje se mogu dodati da bi njegovale, poboljšale, sanirale....

Osobno sam pobornik korištenja samo biljnih ulja u tom posebnom periodu jer su kvalitetna ulja (hladno prešana) bogata mineralima, vitaminima, kao i mnogim drugim sastavnicama, a redovitom njegom možemo postići jednako dobar željeni efekt.

Pomno odabrani začini, prirodni zaslađivači te hladno prešana nerafinirana ulja od kojih je većina tradicionalno činila osnovu čovjekove prehrane svakako pridonose jedinstvenosti okusa i mirisa prirodnih slastica.

Masti kojima treba dati prednost je hladno prešana ulja, poput maslinovog i bučinog.

Možda je najveće pitanje prehrambenoj industriji, zašto uopće koristi margarine, a ne kvalitetna hladno prešana ulja, koja obiluju nezasićenim masnim kiselinama?

Hranjive kreme za ruke sadrže hladno prešana biljna ulja, esencijalna ulja i prirodne emulgatore.