pa ko bi išao pokrasti hnb kada je toliko toga drugog za krasti... što se tiče hnba, ida je nema, bi li bilo razlike: confused:

Skupina građana s pravom se bori da se poduzmu prvi koraci kako bi se zaštitili građani od lihvara, a neki od njih protestiraju i pred zgradom HNBa

Najcrnija prognoza HNBa je bila da krediti u CHF mogu narasti 18 %.

Gotovo da bih se u život kladio da su prije par mjeseci (dakle PRIJE izbora) iz Vlade u smjeru HNBa stizale sasvim drugačije priče i naputci, čak i upozorenja da HNB ne djeluje previše restriktivno na tržište kredita jer to bi kao moglo naštetiti ekonomiji

zbog restriktivnih odluka HNBa a kako bi izbjegli ograničenja koje HNB stavlja na banke, strani vlasnici rade dokapitalizacije banaka jer im je to jednostavno jeftinije

Mišljenje koje sada vlada je Vujčićevo [ guvernera HNBa ] - to je neoliberalni pristup koji se danas u svijetu kritizira i preispituje.

ajde to mi je još i razumljivo. devizne doznake su pod strogom paskom HNBa

jednoga dana kada mjere HNBa nestanu, odjednom ćemo imati odluke o smanjenju kapitala i to je to

Prošloga tjedna promakao mi je jedan tekst u Večernjem listu a koje govori o pogledu guvernera HNBa g.

za osnivanje banke treba se dobiti odobrenje od HNBa (mislim). za aktiviranje potencijala treba se omogućiti plasman kredita, što Roha ograničava u korist velikih banaka. bankarski softver i troškovi njegovog održavanja su cifre od nekoliko miliona mjesečno. no treba i novce kvalitetno plasirati, jer bi se inače moglo u stečaj.. bez par sto milja kuna startnog kapitala osuđeno na propast..

Privatizacija je krađa resursa, liberalizacija je iznašanje novaca iz zemlje, tržišno određivanje cijena je proces u kojem Vaš rad ne vrijedi ništa i sve oko Vas poskupljuje 30 %, blokada HNBa je kreiranje novaca temeljem vanjskog zaduživanja a ne kao do sada da HNB sam kreira novac jer 0.5 % i 8 % nije ista cijena razlika je 16 puta.

Zato smo IZDANI od ELITE jer umjesto da budemo vlasnici resursa i investitori kreiranog novca iz HNBa netko je sve bez MANDATA postavio namjerno naopako i taj netko je postao MILIJARDER preko noći a mi opljačkana sirotinja.

Nisam čuo (još) da Jakovčević traži nacionalizaciju banaka, ali Ivan Lovrinović (koji je konkurirao za guvernera HNBa) otvoreno traži da Vlada kupi nazad banku.

Radna mjesta svi ZAJEDNO možemo otvoriti na jednostavan način, kreditnim linijama iz HNBa planiraju se aktivirati resursi i zaposliti stanovništvo.

evo cisto da vas obavjestim da sam nakon dugo vremena dobio obavjest od HNBa. sve je pristojno sastavljeno u pdf formatu tako da se vidi da se netko potrudio to obraditi. uglavnom u kratko, pretpostavljam da su trazili zabu i erste da se ocituju i prisilili ih da ispisuju nekoliko desetaka izvjesca.

Morao je pomoći gospođi, uostalom on je i najavio da bi Rohu nakon HNBa htio vidjeti u Agrokoru.

imaš pravo, eto, čini se da pdv ide gore 2 % a rashodi dolje mizernih 2.5 milijardi. sve skupa razočaravajuće. prema projekcijama HNBa treba rezati 9 milijardi a i 6 milijardi rezanja vodi ka Grčkom scenariju oko 2014 a 2.5 milijarde nisu niti računali...

Vlada raspolaže kako raspolaže, ti ne znaš objasniti @Golgotin upit, s svi redom od tebe preko Vlade do HNBa stručnjak na stručnjaku.

Ovom popisu možemo dodati nove pljačke od danas zar ne? 1. - 36 MRLD USD na zlatu - hvala gospodine Rohatinski 2. - 360 MRLD EUR zbog dugova putem svjetskog tržišta i blokade HNBa - hvala gospodine Škreb 3. banke smo prodali za 5 - 7 % a iste iznose 300 - 500 % dobiti svaku godinu ovi gubitci se moraju zbrajati, hvala gospodine Škegro 4. gubitak u privatizaciji je ogroman i teško ga je zbrojiti-hvala svim Vladama 5. gubitak ne proglašavanjem IZRIČITOG GOSPODARSKOG POJASA U JADRANU? - hvala svim vladama 6. gubitak INE u Siriji, - hvala Vladi SDPa 7. pad standarda od 1970 veći od Italije i Austrija do danas hvala svim vladama 8. gubitak rasta ekonomije od 6 % do 20 % do današnjih padova samo industrijske proizvodnje od cca. 8 % - hvala svima vladama 9. 400 000 nezaposlenih i 560 000 zaposlenih na crno hvala svim vladama 10. još 1000 takvih ubojstava koje prolaze u šutnji Toliko za sada da Vas ne zaboli glava.

Svi ekonomski fakulteti na svijetu su jednostavno oduševljeni ovim pronicljivim potezom Vojka Obersnela, pa bi ja predložio da Vojko Obersnel postane počasni član MMFa, WTCa, HNBa i da mu i oni plaćaju pozamašne svote za svoju pronicljivost, jednako kako to plaćaju i posebno darežljivi Riječani.

Stručnjaci HNBa, ocjenjuju u HNB-u, zasad dobro rade svoj posao.

7.6 mlrd kuna je dano bankama na repo aukciji; repo aukcija je proces u kojem HNB otkupljuje određene vrijednosne papire od banaka ali s obvezom da ih proda natrag bankama na točno određeni datum (mehanizam je poznat i dokumentiran na stranicama HNBa).

Jasna je racunica HNBa da SAMO 5 % hrvata na kraju mjeseca na svojim tekucim racunima ima PLUS. 95 % zavrsava u minusu.

Nije da ja tvrdim da će se nama desiti isto što i Argentini, no nije osobito teško skužiti da nam se inozemni dug dramatično penje (a cijela priča o tome kako je dug usporen je u stvari totalna glupost jer je zbog mjera HNBa nastao cijeli val dokapitalizacija banaka koji je samo za ovu godinu blizak 2 mlrd eur-a, dakle dugovanje raste samo što se dio duga u stvari nalazi na stavci unutarnjeg duga).

Ne kazem da mozda nije u pravu, kompleksno je to pitanje, i ok, ako je to tocno to je uzrok, posljedice cemo vec ugasiti vatrogasnim mjerama, al daj neki drugi plan osim promjenit politiku HNBa.

Ako je ovaj slučaj pokazatelj stanja kontrole rizika HNBa najboljih guvernera na svijetu onda je jasno da nas sigurno čeka rasplet bankarskog sustava negdje na putu Cipra Slovenije Irske i sličnih manje slavnig i uspješnih guvernera.

Koji tečaj društvo treba primijeniti za evidentiranje ulaza robe iz uvoza na skladište, srednji tečaj HNB-a na dan carinjenja robe ili srednji tečaj HNBa na dan primitka fakture ino dobavljača?

Dodatni su prihodi od državnog duga kamatom od 3 - 4 % a banke dobijaju rezerve za 0,25 % od HNBa koje onda državi naplate pod 3 % ili 4 % te time banke imaju jednake profite kao i prije.

Jadranka Kosor vodi posve drukčiju politiku od svog prethodnika i ne samo da izbjegava konfrontacije s guvernerom HNBa, nego ga je uvrstila među najpouzdanije savjetnike.

Što se našeg domaćeg bankarstva tiče, ono je pod kapom HNBa, i tu su bitne obavezne rezerve, koje koriste konzervativni bankari... ovdje je to obavezno deponiranje doskora 15 %, od travnja 13,5 % (ne znam za kasnije) u novcu kod centralne banke pri kreditiranju kao osiguranje... donji link ti sadrži uputstva HNBa... i to je promjenjivi instrument guvernera kojim regulira kanatne stope pri ekspanziji ili kontrakciji ekonomije...... razvijenija i " inovativna " bankarstva kao standarda se trebaju pridržavati BISovog " Basel III "... koji bazično kaže otprilike: " Basel III require banks to hold 4.5 % of common equity (A measure of equity which only takes into account the common stockholders, and disregards the preferred stockholders) (up from 2 % in Basel II) and 6 % of Tier I capital (up from 4 % in Basel II) of risk-weighted assets (RWA).