Kako je rekao Eric Hobsbawm, terorizam je nova vrsta urbanog zagađenja, a ono što nas zagađuje jest podmukla, kronična tjeskoba.
Kako je rekao Eric Hobsbawm, terorizam je nova vrsta urbanog zagađenja, a ono što nas zagađuje jest podmukla, kronična tjeskoba.
Tako je u medijima lažno predstavljana Syriza za vrijeme zadnje izborne kampanje u Grčkoj kao i francusko lijevo ne Europskom Ustavu iz 2005. Europa kao metafora isključivanja Ova ideološka Europa također je, kako je govorio pokojni Eric Hobsbawm, metafora isključivanja koja u različitim varijantama označava civiliziranu Europu nasuprot barbarskoj ne-Europi. 3 Uobičajenim barbarima, koji su više nego ikada na meti ksenofobije, strancima, hladni rat Zapadne civilizirane Europe dodao je i jedno političko isključivanje: ako se zemlje Istoka pridružuju Europi, znači li to da one nisu bile europske, dakle civilizirane?
Mafija o kojoj je riječ u ovoj knjizi specifična je po tome što se u njezinu strukturu teško moglo prodrijeti, a sve zbog načina njezina ustroja. 3. Kaznenopravna zaštita od torture, Damir Brnetić (AGM) Učenje o zabrani torture i drugim neljudskim ponižavajućim postupcima mora biti ugrađeno u sve oblike obrazovanja osoba koje primjenjuju pravo, što je izrijekom izraženo u dokumentima OUN-a. 4. Zanimljiva vremena: Život kroz dvadeseto stoljeće, Eric Hobsbawm (Disput) Više od osamdeset godina proživljenih u dvadesetom stoljeću, najčudesnijem i najstrašnijem u ljudskoj povijesti, prirodna je lekcija iz promjenljivosti političke moći, carstava i institucija, kaže autor u svojim memoarima.
Hobsbawm je istaknuti britanski intelektualac, marksist i komunist, jedan od najcjenjenijih živućih povjesničara. 5. Intelektualci u srednjem vijeku, Jacques Le Goff (Jesenski i Turk) Le Goff se zauzima za istraživanje " jednog drugog srednjeg vijeka " koje se temelji na proučavanju kolektivnog imaginarnog, tj. onoga kako su ljudi zamišljali i doživljavali zbilju. 6. Zašto čitati filozofe - u pedeset kratkih poglavlja, Nadežda Čačinovič (Naklada Ljevak) U knjizi se od autora do autora u više-manje kronologijskom nizu nabrajaju razlozi zašto bi se neko njihovo djelo čitalo, a da za to ne postoji izvanjska prinuda.
Prije toga, kako piše i Hugh Trevor Roper u eseju posvećenom upravo izmišljanju te tradicije, a objavljenom u glasovitom zborniku kojega je uredio Eric Hobsbawm, kiltove su u Škotskoj uglavnom nosili gorštaci.
Čini se da Hobsbawm smatra kako je glavno iskustvo čovjeka, koji je proživio najveći dio 20. stoljeća, zabluda i iznenađenje s izuzetno ubrzanim povijesnim kretanjem.
Pišući o godinama Hladnoga rata, recimo, marksistički povjesničar Eric Hobsbawm ovako tumači dinamiku tadašnje globalne " ravnoteže straha ": " Za razliku od Sovjetskog saveza, SAD su bile demokracija.
Daleko od toga da Hobsbawm znanstvenu analizu podređuje nekakvome ideološkom preferiranju staljinističkoga SSSR-a ili da punu odgovornost za Hladni rat pripisuje SAD-u; njega je, smatra posve nekontroverzno, uzrokovao " uzajamni strah koji je eskalirao iz konfrontacije ".
Britanski povjesničar Eric Hobsbawm (1917 - 2012) Školovao se u Beču i Berlinu, a od 1933. živio u Londonu.
Hitnost potrebe za suzbijanjem krivotvorenja povijesti istakao je Eric Hobsbawm prigodom otvaranja Srednjoeuropskog sveučilišta: Moramo se opirati« formiranju »nacionalnih, etničkih i drugih mitova
Eric Hobsbawm: " Financijska kriza sasvim je sigurno nekontrolirana "
Povjesničar Eric Hobsbawm označava 1973. godinu kao kraj zlatne ere. (4)) Marksizam se opet pokazuje kao snažno oruđe analize proturječnosti i inherentne nestabilnosti sustava vladavine kapitala (5), što danas uviđaju i priznaju i brojni nemarksisti.
Aktivni član ima u stvari samo jednokratni ili rijetki izbor između paketa gdje kupujemo neprijatan dio sadržaja jer nema drugog načina da dođemo do ostalog dijela (Hobsbawm, Revolutionaries 30).
Hobsbawm, jedan od najvažnijih i najpoznatijih povjesničara našeg doba.
Kao i Hobsbawm i Eriksen tvrdi da su nakon 1945. godine sportska natjecanja preuzela sve konstruktivne dijelove rata na polju stvaranja nacionalnog identiteta a izostavile destruktivne elemente rata. [ 42 ]
Posebno opsežan i sugestivan je Lovrenčićev predgovor Dobu revolucije u kojem ističe da Hobsbawm uživa svjetsku reputaciju istraživača smjele misli, velike erudicije i širokih zahvata (str. 5).
Kao svjedočanstvo o načinu na koji je Lovrenčić recipirao i prezentirao Hobsbawma u socijalističkoj Jugoslaviji vrlo su zanimljive sljedeće njegove riječi: On [ Hobsbawm ] se odlučio za marksističku obradu prošlosti i u tome ostao dosljedan.
Uvijek samostalan, kritičan, znatiželjan, Hobsbawm primjenjuje marksističku metodu na izrazito stvaralački način, otvarajući nove horizonte bez obzira na njihove boje, privlačnost ili odbojnost, poželjnost ili nelagodu koju mogu izazvati.
Hobsbawm se uključio i u obimnu diskusiju o nacijama i nacionalizmu knjigom Nations and Nationalism since 1780: programme, myth, reality (1990), koju se redovito navodi uz druge modernističke teorije nacije i nacionalizma poput onih E.
Isto tako, povodom 200. obljetnice Francuske revolucije 1989, odgovarajući napose na kritike Françoisa Fureta upućene prevladavajućoj marksističkoj interpretaciji Francuske revolucije predstavljenoj djelom Alberta Soboula kojoj je pripadao i Hobsbawm objavio je knjigu Echoes of the Marseillaise: two centuries look back on the French Revolution (1990).
Širu pozornost povjesničarske javnosti Hobsbawm je privukao knjigama Primitive Rebels: Studies in Archaic Forms of Social Movement in the 19 th and 20 th centuries (1959) te kasnije Bandits (1969) i Captain Swing. A Social history of the Great English Agricultural Uprising of 1830 (1969, s Georgeom Rudéom), provodeći u tim i drugim djelima historiju odozdo (history from below), posvećenu proučavanju običnih ljudi, napose marginaliziranih i depriviranih, odnosno pripadnika Gramscijevih subalternih klasa.
Uz navedene studije slučaja Hobsbawm je bavljenje temama razvoja kapitalizma, industrijske revolucije, Francuske revolucije i drugih revolucija tijekom 19. stoljeća, kao i dominantnih procesa devetnaestostoljetnog društvenog razvoja objedinio u poznatim sintezama The Age of Revolution: Europe 1789 - 1848 (1962), The Age of Capital: 1848 - 1875 (1975) i The Age of Empire: 1875 - 1914 (1987).
Hobsbawm: Historiografija: poticaj za ljude, a ne samo fusnote
Još su Benedict Anderson i Eric Hobsbawm pokazali koju je ulogu odigrala simbolička strana jezika u širenju nacionalizma i stvaranju država-nacija.
Eric Hobsbawm umro je 1. listopada 2012. u 95. godini života.
Kada piše o produkciji izmišljenih tradicija (engl. inventing traditions) kakvu provode ideološki aparati kapitalističkih nacionalnih država, kao reakciju na procese modernizacije od XIX stoljeća naovamo, Hobsbawm (8) ističe ulogu sredstava masovnog informiranja čiji je nastanak također proizvod formiranja građanske klase i nacionalnih država u konstruiranju i širenju tih pseudotradicija.
Eric Hobsbawm zapaža da " grupe a pogotovo manjine koje žive u konfliktu jedne s drugima često odbijaju približavanje ili gestu tolerancije onih drugih.
Eric Hobsbawm, jedan od najvećih živućih povjesničara, apostrofira Hrvate u tom pogledu: " Potencijalna privlačnost državne tradicije u narodu očita je [ u ] modernom nacionalizmu (čiji je cilj stvaranje nacije kao teritorijalne države).
Istu je dijagnozu hrvatske bolesti s puno manje uvijanja - i uz prozivanje prvog hrvatskog predsjednika - Hobsbawm ponovio prilikom intervjua u Guardianu nakon izdavanja autobiografije.
1. Začini - Povijest jednog iskušenja, Jack Turner (Naklada Ljevak) U ovom iznimnom i uzbudljivom djelu, Jack Turner istražuje razdoblje od antike do renesanse, kad se ono što danas držimo običnim dodatkom prehrani mjerilo zlatom i krvlju. 2. Doba ekstrema, Eric John Hobsbawm (Zagrebačka naklada) Hobsbawma najviše zanimaju socijalne, ekonomske i političke strukture, ali ne zanemaruje ni događaje niti akcije pojedinaca i grupa, pokušavajući uočiti sve aspekte društvene cjeline u njihovu međusobnu odnosu. 3. Strah od pletenja, Vedrana Rudan (V. B. Z.) Vedrana Rudan ponovno obrađuje teme kojima se bavila pišući za Feral i Nacional - mračni likovi i danas su hrvatski političari i zločinci, hrvatski popovi su lažljivci, licemjeri i manipulatori, a zla dječica iz njenih starih priča danas su zli ljudi.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com