Naomi Levin, jedna od članica tima, istaknula je kako je pitanje staništa ovih ranih hominina izuzetno važno, jer bez preciznog poznavanja paleookoliša znanstvenici ne mogu ispravno protumačiti zašto je evolucija " dala prednost " nekim karakteristikama nad drugima.

Neposredno prije dolaska na drugu etažu prolazimo pored skulptura ranih hominina koje su izvedene u prirodnoj veli č ini, pa se stje č e to č an dojam koliko su bili od nas niži.

Taj je dio muzeja potpuno topao jer izlošci (figure hominina) nisu ogra đ eni i mogu se dodirivati, što je posebno atraktivno za djecu.

Brown pak ističe kako White tvrdnjom o šumovitom staništu uvelike ruši postavku da je smanjenje pošumljenosti, odnosno povećanje otvorenih površina, odigralo važnu ulogu u razvijanju dvonožnosti u ranih hominina.

Priča o australopitecini Lucy, vjerojatno najpoznatijem fosilu ranih hominina, nedavno je dobila uzbudljiv nastavak.

Međutim, do sada nisu pronađene nikakve naznake korištenja kamenog oruđa tako rano u evolucijskom nizu hominina.

Iako u kontekstu s njima nisu pronađeni ostaci hominina, stručnjaci koji su ih pronašli uvjereni su u svoj zaključak, budući da u to vrijeme u istočnoj Africi nije živio niti jedan hominin osim vrste Australopithecus afarensis.

Čini se kako svi rezultati podržavaju upravo savanu kao stanište najranijih hominina.

Paleoantropološki Prije oko 5,5 milijuna godina (nalazišta Lothagam, u sjevernoj Keniji i Tabarin u središnjoj Keniji) bili bi živjeli za sada najstariji oblici hominina.

Sve do nedavno, smatralo se takvim dalekim pretkom fosil hominina nazvanog Australopithecus afarensis (više nalaza u Etiopiji, Tanzaniji, Keniji, starost od 3,9 do 2,9 mil. godina).

Kako je možda išla evolucija tih hominina u oodnosu na rod Homo?

Pozornost je usmjerena na najstarije oblike hominina A. ramidus i A. anameensis i njihovu povezanost s A. afarensis.

Mediji su taj 3.3 milijuna godina star fosil mlade ženke australopitecina prozvali ' ' Lucynom kćeri ' ', a radi se o najpotpunijem kosturu hominina pronađenom do danas.

Predavanja će obrađivati slijedeće tematske cjeline: OSNOVE PALEOANTROPOLOGIJE (što je paleoantropologija, razvoj evolucijske misli mehanizmi evolucije, taksonomija i metode klasifikacije, metode datiranja i geološki okvir evolucije čovjeka), EVOLUCIJA PRIMATA (karakteristike primata, pojava prvih primata, pojava hominoida i miocenski čovjekoliki majmuni), POČECI HOMINIZACIJE (pojava dvonožnosti, australopitecini i ostali rani hominini, pojava roda Homo, problemi vezani uz taksonomiju ranih hominina), ROD HOMO (taksonomska pitanja u evoluciji roda Homo, pojava prvih materijalnih kultura i prvi val iz Afrike) HOMO SAPIENS (neandertalci: morfologija, kultura i način života, pitanja i problemi, rani Homo sapiens sapiens i kulture gornjeg paleolitika, pitanja genetike vezana uz porijeklo morfološki modernih ljudi).

Otkriće " Ardija ", koji je pronađen 1992. godine, objavljeno je tek 2009, kada je ocijenjeno kao nalaz najranijeg hominina, te ga je časopis Science okrunio nagradom " Breakthrough of the Year " - godišnjih priznanjem za najznačajnije znanstveno otkriće.

Almost fifty years later Darwin was vindicated, as anthropologists began finding numerous fossils of ancient hominids all over Africa (List of hominina fossils)