Ivi ca To do rić uvje ren je da baš on po kre će Hr vat sku.

Ju čer je na Eu rop skom pr ven stvu u Li tvi na ša sku pi na ima la slo bo dan dan ko ji je Hr vat skoj na kon po raza od Ma ke do ni je sa svim si gur no ja ko do bro do šao.

Jer, Hr vat ska se u pr ve dvi je utak mi ce uve li ke osla nja la na in di vi dual ne ak ci je, a obra na joj ni je bi la na pra voj razi ni (što su Fin ci kaž nja va li tri ca ma, a Ma ke don ci pre ko Mc Ca le ba ko ji je na par ke tu ra dio što je htio) i zbog to ga iz bor nik Vran ko vić ima razlo ga za bri nu tost.

Jedan je od najpoznatijih i najradikalnijih za govornika stvaranja hr vat ske države nasilnim putem, odnosno oružanom borbom.

Hr-vat-skom narodnom histori č kom muzeju pripale su zbirke predmeta srednjeg i novog vijeka.

Že lim re ći, ako se da nas bo ri te za to da Hr vat ska na pra vi ve li ki znan stve ni skok, te hno loške po ma ke, mo der ni zi ra škol stvo, zdrav stvo i pra vo su đe, on da se ima te pra vo na zi va ti lje vi ča rom i so ci jal de mo kra tom.

Podaci hr vat skih si gur no snih slu žbi go vo re o sve ve ćem bro ju oso ba s do sje om iz ino zem stva, ko je se pri ja vlju ju kao hr vat ski gra đa ni ili u Hr vat skoj po kušava ju re gi sti ra ti tvr tke i do ći u po sjed vri je dnih ne kre tni na.

- Mi već sa da pro i zvo di mo po la hr vat skih ja bu ka, a za tri go di ne ne će mo više uvo zi ti ni je dnu - sve ča no je obja vio.

Bran ko će bi ti po ko pan uz voj ne po ča sti jer je on to kao hr vat ski bra ni telj i za slu žio, a na da mo se, kao i nje go vi rat ni ko le ge, da će nad lež ni iz Mi ni star stva obra ne na kon ove tra ge di je po mo ći nje go voj obi te lji.

Ge ne ra ci je ko je su odra sta le s in ter ne tom po sta le su u 2008. do mi nan tna društve na sku pi na, pri če mu, oči gle dno, ni naša dr ža va ni je izo sta vlje na i sa da je sa ja sno da će u bu du ćno sti sva ko društvo, pa i ono u Hr vat skoj, bi ti ure đe no na na čin na ko ji je ure đen društve ni ži vot na in ter ne tu.

Već dvi je do sa da šnje utak mi ce po ka za le su da Hr vat ska ne ma ni ka kvo pra vo pod ci je ni ti bi lo ko jeg pro tiv ni ka pa isto vri je di i za Cr nu Go ru ko ja ta ko đer pr va dva da na ni je bli sta la na pr ven stvu.

Mno go pro ble ma Cr no gor ci ima ju s br žim eki pa ma, a s ob zi rom da su im osnov na sna ga vi so ki igra či i razi gra vač Cook, pre va gu bi u da na šnjoj utak mi ci Hr vat ska tre ba la tra ži ti na be kov skim po zi ci ja ma.

Nakon što je njegova molba riješena pozitivno i nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u poduzeću Geoistraživanje s 15. lipnjem 1965., u Institutu za historiju radničkog pokreta Hr vat ske Bušić je počeo raditi kao asistent na istraživanju gospodarske po vi je sti 16. lipnja 1965.106 Rješenje o tom njegovu zaposlenju 23. lipnja 1965. potpisao je direktor Instituta dr. Franjo Tuđman, čovjek s ko jim je od tada Bušić bio sudbinski povezan sve do svoje smrti.107 Za kratko vrijeme rada u Institutu Bušić je napisao priloge: Turi sti čka privreda i njeni ekonomski i politički nedostatci, Ratne šte te i Privredna reforma i njeni odjeci u savremenim zbivanjima koji je trebao objaviti časopis Razlog.

Češka, koja se također bori za mjesto članice, vje ru je da su ve li ke šan se da oni, a ne Hr vat ska, po sta nu ne stal nom čla ni com te isti ču da ula žu na po re ka ko bi to i ostva ri li. Jutarnji...

Nai me, ia ko ovo za ni ma nje una trag ne ko li ko go di na ni je bi lo za nim lji vo, či ni se ka ko je utje caj me di ja, tzv. showo va uči nio svo je, bu du ći da ve ći na ško la u Hr vat skoj bi lje ži go to vo tro stru ki broj pri jav lje nih.

U po ned je ljak na ve čer oko 20 sa ti u svo joj rod noj ku ći u se lu Stan kov ci obje sio se hr vat ski bra ni telj Bran ko Pe šut, osta viv ši iza se be su pru gu i dva ma lo ljet na si na

Na prijedlog istražnog suca Markovića od 7. siječnja 1972. Okružni sud Zagreb je 10. siječnja 1972. produžio pritvor okri v lje nom Bušić Antunu do 12. ožujka 1972.234 Dan nakon pro du že tka pritvora Bušiću, 11. siječnja 1972., policija je obavila pretragu njegova stana u Varšavskoj 13.235 U pismu odvjetniku Mariću, upu će nom 12. siječnja 1972., on je ukazao na svu apsurdnost tih igara.236 Žalba odvjetnika Marića 12. siječnja 1972. Vrhovnom sudu Hr vat ske237 je također odbijena kao neos no va na 238 I žalba Brune Bu šića 13. siječnja 1972. Vrhovnom sudu Hrvatske u kojoj se je osvr nuo na sve apsurdnosti koje se zbivaju oko njega239 je od bijena 14. siječnja 1972.240

No, tko bi re kao, To do rić već sa da ima 1111 he kta ra vi no gra da - u Ba ra nji, Istri i Ja ski - što ne go vo ri pu no dok se ne uspo re di sa 16.000 he kta ra ko li ko ih je uku pno obra đe no u ci je loj Hr vat skoj.

Pre ma pla no vi ma Mi ni star stva mo ra, pro me ta i in f rastruk tu re lu ka Ga že ni ca tre ba la bi bi ti zavr še na 2014., a na 250.000 če tvor nih me ta ra, u njoj će bi ti 12 ga to va, od ko jih će šest bi ti lo kal nih gd je će pro me to va ti bro do vi na hr vat skim tra jekt nim li ni ja ma, tri me đu na rod na i du žo bal na, te tri za RO-RO bro do ve i kru ze re.

Lu stig je i sam prošao ra tne stra ho te jer je ti je kom Dru gog svjet skog ra ta kao Ži dov bio za to čen u lo go ri ma Auschwitz i Ber gen-Bel sen, pa će hr vat skim bra ni te lji ma go vo ri ti ka ko se i na kon ve li kih stra da nja mo že pre ži vje ti i uspje ti u ži vo tu.

Bez obzira što su mnogi u proteklih deset godina slobodne Hr vat ske o pok.

Tome su po sebno pridonijeli njegovi tekstovi objavljivani u nekoliko hr vat skih izbjegličkih glasila.

Uz djela poznatih hrvatskih književnika i povjesničara, od posebne literatu re u Zagrebu Bruno se susreo s knjigama: Politička povijest Hr vat ske Josipa Horvata, Na izvorima neistina Vatroslava Mur va ra, Balkanski sukobi Sekule Drljevića, Južnoslavensko pitanje L. v.

On je 1. prosinca 1971. u Hr vat skom tjedniku dobio stalno zaposlenje.191 Već sami naslovi uka zu ju na zanimljivost i učestalost njegovih tekstova: Smrt koja sna ži, 192 Čudovišni pojac, 193 Rasudbe kosovske, 194 Đakovački ve zo vi, 195 Ču dne brige i nebrige, 196 Fraje i raspre postirske, 197 Teško pro dire novo, 198 Krivci i okrivljeni, 199 Pridraga traži zaštitu, 200 Čudne ko so vske brojidbe, 201 Zlouporaba zloupotreba, 202 Tri pisma i post scri ptum, 203 Tko i zašto piše u Oslobođenju, 204 Riječi i zbilja, 205 Ka drovi, 206 Samovolja pod zaštitom, 207 Internacionalizacija u škola ma208 Optuženi tužitelji, 209 Mimarina donacija ponovno okra de na, 210 Ne mirna dolina, 211 Zasjedanje sveučilišnog savjeta, 212 Pravda koja to nije, 213 Primošten bez Primoštenaca, 214 Milicionar br. 22792,215 Na marginama prvog kongresa kulture, 216 Vanjske i unu tra šnje mi gra cije hrvatskog naroda, 217 Slijed događaja na hrvatskom sveu či li štu, 218 i dr.

Povod tomu bilo je saznanje Udbe u Imotskom u ožujku 1957. da neki imotski gimnazijalci u suradnji s nekim gimnazijalcima u Lištici (na Širokom Brijegu) u Hercegovini, rade na osnivanju Tajne or ga ni zacije hr vat ske inteli gencije, kraće Tiho (u tome nazivu kriju se početna slo va riječi prvoga naziva).

Jed na je ri ječ do volj na da se opi še na stup hr vat ske re pre zen ta ci je na Eu rop skom pr ven stvu u Li tvi.

Zapravo, iz pristupačne dokumentacije i iz izjava nekih sudionika tih zbivanja vidljivo je da Udba u početku g. 1957. iskorištava do moljublje i rodoljubivi mladenački zanos nekih gimnazijalaca u Lištici i Imotskom i teške opće prilike u kojima je živio hrvatski na rod u totalitarnom komunističkom i unitarističkom jugosla ven skom sustavu pa u tih gimnazijalaca preko svojih ljudi inicira i od po če t ka podržava ideju stvaranja tajne hrvatske organizacije, prati i us mje rava njezino ostvarenje kako bi uspješnije kon tro lirala hr vat sku mladež, pojedince vrbovala i silila na suradnju s policijom, a politički nepodobne progonila i onemogućivala u njihovu daljem obrazo v nom i životnom razvoju.

Dr. Ma ja Iva nov, za dar ska sto ma to lo gi nja s du go go di šnjim rad nim isku stvom, isti če ka ko se Za dar, što se ti če ovog pro ble ma, ne razli ku je mno go od osta lih ve ćih hr vat skih gra do va.

Jedan je od najpoznatijih i najradikalnijih za govornika stvaranja hr vat ske države nasilnim putem, odnosno oružanom borbom.

Da Bušić, očito, nije mirovao potvrđuje i njegovo pismo o na si lji ma i zločinima Udbe nad uhićenicima i o općem odnosu u Ju go sla viji prema Hrvatima koje je, po njegovu svjedočenju, u si je č nju 1967. uputio tadašnjim komunističkim prvacima u Hr vat skoj Vla di miru Bakariću i Miki Tripalu, napisano na osnovi ta da š njih sa zna nja u većini poluinformacija.131