Uz hrast lužnjak i obični grab vidjeli smo i mnoge druge vrste nizinskih šuma kojih nema u našem kraju poput bijele topole, crne johe, hrasta sladuna.

Hrast lužnjak ima uske žućkastobijele godove, dok je sredina svijetlo do tamno smeđe boje.

Najviše, gotovo polovicu stabala čini hrast kitnjak, slijede bukva i grab te u manjem broju hrast lužnjak, cer i ostale vrste.

Jedna od takvih vrsta je i hrast lužnjak.

Ovih je dana srušen hrast lužnjak uz županijsku cestu od Maruševca prema Cerju kod dvorca u Maruševcu.

Zaštičena područja - Hrast lužnjak u Sisku

Od svih tih vrsta najpoznatiji su hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer, hrast sladun.

Slavonske šume pružaju važan izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni hrast lužnjak).

Najzanimljiviji dio staze je markantan višestoljetni hrast lužnjak (procjena stručnjaka oko 500 godina).

Hrast je i omogućio čuvenu gradnju sakralnih i drugih objekata od drva, a stari " turski " hrast lužnjak, nedaleko od Velike Gorice, posebno je zaštićeni objekt - spomenik prirode.

Tu je područje zamočvarenih travnjaka i ostataka poplavnih šuma u kojima uspijevaju kontinentalne vrste drveća (primjerice hrast lužnjak i poljski jasen).

Od domaćih vrsta osobito se ističe impozantni stoljetni hrast lužnjak, te skupina bukve i graba.

Sl. 3. Rijeka Spačva (vlastiti arhiv, 2004.) Poremećaji ekološke ravnoteže u Spačvi Voda je za hrast lužnjak dominantan ekološki čimbenik.

Armillaria spp. je skupina gljiva nađena u šumama gdje su zastupljeni hrast lužnjak, kitnjak i lipa.

U šumi dominira hrast lužnjak, a uz njega se nalazi brijest i poljski jasen.

U urbanom području grada Zagreba ova je osa šiškarica prisutna na skoro svim lokalitetima na kojima se javlja hrast lužnjak, posebno u parku Maksimir, Cmroku, Tuškancu, Zelengaju, ali se ne može smatrati važnim štetnikom jer se niti jedan hrast urbanog područja ne uzgaja zbog uroda žira.

Hrast lužnjak je listopadno stablo koje naraste do 50 metara.

Motovunskoj šumi obilježje prirodne rijetkosti daje hrast lužnjak (Quercus robur), vrsta karakteristična za nizinske krajeve kopnenih dijelova Hrvatske, gdje obrasta velike površine i tvori gospodarski vrlo vrijedne i po drvu poznate slavonske šume.

Glavna tema ovog programa je upoznavanjem s fenomenom poplavnih šuma u Parku prirode Lonjsko polje s posebnim naglaskom na osnovne vrste drveća: hrast lužnjak, poljski jasen, grab, topola i vrba.

Cornus mas L. (Tvrdi drijen), Carpinus betulus L. (obični grab), Quercus robur L. (Hrast lužnjak), viseća foriziju, sorti jabuka, krušaka, šljiva.

Suma dugoročnoga znanstvenoga istraživanja hrasta lužnjaka objavljena je u monografiji Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Quercus robur in Croatia, Vinkovci, 1995.), a kroatističke teme u posebnoj knjižnici Udio Slavonije u hrvatskoj književnosti i kulturi znanstvenoistraživačkoga projekta prihvaćena za sufinanciranje u Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Obje pojave hrast lužnjak ne podnosi.

Hrast lužnjak je najplemenitije i najcjenjenije drvo naših krajeva.

Zbog odlične kakvoće hrast lužnjak dobio je međunarodnu karakteristiku slavonska hrastovina - drvo mu je fino, podjednako uskih pravilnih godova, zlatno žute boje, lijepo, trajno i lako za obradu.

To su, za hrvatsko podneblje, ove značajne biljke i životinje: na l lipi kukuruz (Zea mays), na 2 lipe vinova loza (Vitis vinifera), na 5 lipa hrast lužnjak (Quercus robur), na 10 lipa duhan (Nicotiana tabacum), na 20 lipa maslina (Olea europaea), na 50 lipa znamenita velebitska degenija (Degenia velebitica), na 1 kuni slavuj (Luscinia megarhynchos), na 2 kune tunj (Thunnus thunnus) i na 5 kuna mrki medvjed (Ursus arctos).

Iako svaka od njih ima svoje mjesto i ulogu u flori Hrvatske, među najvažnijima po zastupljenosti, rasprostranjenosti, ekološkom i gospodarskom značenje ističu se hrast lužnjak (Quercus robur L.), hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) i hrast crnika (Quercus ilex L.).

Jedini koji iskreno suosjećaju s prirodom su djeca, ali ipak zbog neodgovornosti ljudi i nezdravog života u gradu dolazi do pobune i organiziranog bijega biljaka što ga predvodi stari Hrast Lužnjak.

Drvo, posebice hrast lužnjak od kojeg se od davnina pravilo sve - od igrački za djecu do starih turopoljskih kuća, glavna je sirovina područja kao i u susjednim županijama.

Ovo priznanje Rakitovčani su dobili na temelju niza provedenih akcija u cilju zaštite prirode, a kao simbol ekološke osvještenosti u dvorištu škole već 100 - injak godina stoji stari Hrast lužnjak koji je zaštićen kao rijetki primjerak drveća.

Po Repaš šumi hrast lužnjak još nije bio zazelenjen, a podnožja debla potopila su se u vodu.