Najviše, gotovo polovicu stabala čini hrast kitnjak, slijede bukva i grab te u manjem broju hrast lužnjak, cer i ostale vrste.

Kod nas u slavonskim šumama raste hrast kitnjak i lužnjak.

Od svih tih vrsta najpoznatiji su hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer, hrast sladun.

U sloju drveća izrazito prevladava bukva, dok u nižim područjima uz bukvu pojedinačno pridolaze hrast kitnjak i pitomi kesten.

Šume Moslavačke gore pretežno se sastoje od srednjoeuropskih flornih elemenata (hrast kitnjak, bukva, grab), južnoeuropskog (pitomi kesten) i ponešto euroazijskog (joha, breza, bor).

... hrast kitnjak, pitomi kesten ili grad?) pomoću raznih tabela.

Postojeća vegetacija podijeljena je u dvije cjeline, u čuvenu zonu park šume gdje dominira hrast kitnjak te zonu perivoja uz pet jezera.

Slavonski hrast kitnjak plemenito je drvo od davnina poznato u cijelome svijetu.

Plemeniti slavonski hrast kitnjak (Quercus Petraea)

Temeljni prirodni fenomen predstavljaju očuvane šumske sastojine srednjoeuropskoga flornog sastava (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab), južnoeuropskoga (pitomi kesten) i manjim dijelom euroazijskoga (joha, breza, bor).

Iako svaka od njih ima svoje mjesto i ulogu u flori Hrvatske, među najvažnijima po zastupljenosti, rasprostranjenosti, ekološkom i gospodarskom značenje ističu se hrast lužnjak (Quercus robur L.), hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) i hrast crnika (Quercus ilex L.).

učenici OŠ Gračani sadili hrast kitnjak

Čak i kod srodnih vrsta, kao što su hrast kitnjak i lužnjak, primijetit ćemo da kitnjak ima svjetlije tonove i veću varijabilnost boje nego lužnjak.

Planina je prekrivena uglavnom bjelogoričnom šumom (bukva, hrast kitnjak, grab).

Hrast lužnjak i hrast kitnjak osobito su osjetljivi na napad tog patogena.

Hrast lužnjak i hrast kitnjak osobito su osjetljivi na napad tog patogena.

Tako na primjer ovdje rastu hrast kitnjak, lipa, gorski javor, javor mliječ, gorski brijest, a biljka barbašova lazarkinja (Asperula Borbasiana) raste samo ovdje i nigdje drugdje na svijetu.

Očuvani kompleksi šuma u nižim dijelovima, hrast kitnjak i kesten, zatim bukva i smreka te jela, bili su temelj proglašenju parkom prirode.

Dobro podnosi sušu (slično kao hrast medunac), a osjetljiva je na kasne proljetne mrazove (nešto manje nego hrast kitnjak).

U klimatskom pogledu " Novsko brdo " obiluje šumom prevladava hrast kitnjak i lužnjak, cer, klen, lipa te različito grmlje.

Ovo područje poznato je najviše po bogatom skupu šumskih zajednica koju čine crna i bijela joha, hrast kitnjak, grab i crni bor, predplaninsko bukovo drvo i klekovina bora, smreka, jela i mnoge druge vrste koje zapravo ne postoje više nigdje u Europi.

Najbolji indikator takvih klimatskih obilježja je submediteranska listopadna vegetacija (hrast medunac, crni grab, ali i crni i alepski bor), degradiranog oblika u nižim predjelima, te brdska i gorska vegetacija (hrast kitnjak, obični grab, šuma bukve i jele) i predplaninska i planinska vegetacija (šuma bukve i klekovina bora) na višim padinama Dinare.

Ukupna drvna zaliha iznosi 249.724 m3, a ukupni prirast 71.720 m3. Od vrsta prevladava bukva s postotkom od 48 %, a slijede pitomi kesten sa 11 %, hrast kitnjak sa 8 %, hrast cer sa 6 %, grab sa 5 % te ostale vrste.

Flora Turopolja broji preko 450 vrsta, najčešće su: hrast lužnjak, hrast kitnjak, grab, obična vrba, lijeska, bazga, topola, rogoz i druge.

Dakle stav Hrasta je NE U EU ali to ne smijem kazati, dakle Hrast kitnjak je sebe ukrasio sa DA i NE pa narode biraj.

Flora Turopolja broji preko 450 vrsta od kojih ističemo najčešće: hrast lužnjak, hrast kitnjak, grab, običnu vrbu, lijesku, bazgu, topolu, rogoz, lopoč i druge.

Kontinuirano će se istraživati uspijevanje gospodarski najvažnijih domaćih vrsta listača i četinjača u pokusima provenijencija (hrast lužnjak, hrast kitnjak, obična jela, obična bukva, obični i crni bor) tako i nekih udomaćenih alohtonih vrsta (zelena duglazija, borovac, europski ariš).

Na ovom prostoru, uz domaće vrste (hrast kitnjak i obični grab), rastu i unesene vrste drveća (čempres, crvena bukva, platane, borovac, glicinija i druge vrste).

Srebrnasta lipa jedna je od najljepših vrsta lipa u Europi, poznat je i hrast kitnjak, a drvna zaliha u nekim dijelovima šuma iznosi čak i 600 kubika po hektaru.

Daleko najviše vrsta vezano je za hrastove, osobito hrast kitnjak.