Na krajnjem sjeveru otoka Cresa raširena je hrastova šuma, točnije šuma hrasta medunca.

Prirodna mješovita sredozemna šuma hrasta crnike u Sredozemlju ili hrasta medunca u Polusredozemlju sastoji se od najmanje 50 biljnih vrsta, brojnih životinjskih vrsta, gljiva i mikroorganizama sa živim neerodiranim šumskim tlom, s posebno naglašenom velikom biološkom raznolikošću, što u zaštiti okoliša ima posebno značenje.

Jedna je šuma hrasta medunca i bijeloga graba, koja obrasta ravničarski plato Dugopolja, nadmorske visine od 200 do 600 m.

Druga klimazonalna zajednica obuhvaća sastojine šuma i šumarka hrasta medunca i crnoga graba.

Ovaj projekt bi trajno uništio 62 % prirodnih površina šuma i šumskog zemljišta, od čega je dio šuma hrasta medunca " duba " u nacionalnoj ekološkoj mreži.

Upravo ondje, usred jedne od posljednjih lokacija šuma hrasta medunca, uredit će se i odmorišta uz cestu, po uzoru na već popularno okupljalište na Krki kod Skradina.

- U našem Katalogu su tri orintološka rezervata, Veliko i Malo blato na Pagu u kojem je zabilježeno 160 vrsta ptica, te Kolanjsko blato u kojem ima 163 vrste ptica, zatim rznačajni krajobraz i rezervat šumske vegetacije i Dubrava - Hanzine, također na Pagu, u sklopu koje je lokalitet očuvane šumske zajednice hrasta medunca i bijelog graba.

Selo je okruženo šumom i šikarom hrasta medunca i bjelograba te mediteranskim vlažnim visokim travnjacima. [ 2 ] Šuma medunca i bjelograba Gajine na turističkom zemljovidu Parka Prirode Vransko jezero označena je kao šumski rezervat. [ 3 ]

Veći dio Istre i preostali dio otoka Cresa u submediteranskoj su zoni s klimatsko-zonalnim listopadnim šumama hrasta medunca i bijeloga graba (Querco Carpinetum orientalis) te hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo Quercetum pubescentis).

Na flišnom području srednje Istre i na sjev. dijelu Cresa raznolikost staništa i vegetacije još je veća, te se na tim područjima uz spomenute klimatsko-zonalne zajednice nalaze i azonalne zajednice šuma hrasta medunca s beskoljenkom (Molinio Quercetum pubescentis), šume pitomoga kestena (Querco castanetum submediterraneum), i druge.

Uz njih, ogromna su stabla hrasta medunca dio Parka Mlaka i Parka Jože Vlahovića.

U flori prepoznajemo ljekovito i aromatično primorsko bilje, stabla hrasta medunca, primorskog hrasta crnike, šmrike i primorskog bora.

Na području Medvednice ova zajednica pojavljuje se ekstrazonalno gdje su sastojine hrasta medunca ostatak termofilne tercijarne vegetacije koji se nakon oledbe i prodora srednjoeuropskih mezofilnih vrsta zadržao samo na ekstremno suhim staništima.

Povijesni renesansni, te neoromantični perivoj s prijelaza 19. u 20. st., akvedukt, povijesni maslinik s autohtonim vrstama dalmatinske uljarice, vegetacija šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, te makije i nezaobilaznih višestoljetnih platana na prilazima parku samo su dio atrakcija koje se mogu vidjeti po pojedinačnoj cijeni od 15 kuna.

Rubove kanjona prekriva submediteransko raslinje poput crnog graba (Ostrya carpinifolia), hrasta medunca (Quercus pubescens), crnog jasena (Fraxinus ornus), makljena (Acer monspessulanum), šmrike (Juniperus communis) i crnike (Quercus ilex), te vrlo rijetkih vrsta orhideje poput alpskog likovca (Daphne alpina), vazdazelenog likovca (Daphne laureola), dugolisne naglavice (Cephalanthera longifolia) i pčeline kokice (Ophrys apifera).

Orno-quercetum ilicis H-ić 1958), dok su južni obronci kanala izloženi sjevernoj ekspoziciji, koa uvjetuje pojavu submediteranske listopadne vegetacije hrasta medunca i bijelog graba (Querco-carpinetum orientalis croaticum H-ić 1971).

No, kontrastima tu nije kraj - u sjevernom, submediteranskom dijelu visoke su i guste šume hrasta medunca, graba, brijesta i kestena dok je na srednjem i južnom, mediteranskom dijelu mnogo pašnjaka i guste makije.

Arboretum na svom prostoru od 25 hektara objedinjuje nekoliko različitih cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantičarski perivoj iz 19/20. stoljeća, povijesni maslinik, te prirodnu vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju makije i priobalne stijene.

Prirodna šumska vegetacija na području Kostrenskog poluotoka pripada submediteranskom vegetacijskom pojasu hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis).

U mediteranskoj regiji najvažnije su vazdazelene šume hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) kojima je obrastao topliji dio kvarnerskih otoka (eumediteran), kao i listopadne šume submediteranske zone (hladniji dio kvarnerskih otoka i priobalje) u kojima dominiraju šume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis).

Mediteransko-montani pojas (epimediteranska zona) označavaju šume hrasta medunca i crnoga graba (Ostryo-Quercetum pubescentis).

Meda od hrasta medunca prošle godine sam imao 1,3 tone a ove godine samo 400 kg.

Glavne geomorfološke karakteristike otoka su kamen i krševite padine za ispašu, uz relativno malo plodne i obradi ve zemlje (pjeskovita tla i crljenica) sa nešto prirodnih šuma hrasta medunca, crnike i bora.

Obalni dio Limskog kanala spada u tipično mediteransko područje (eumediteran) pa se na tom predjelu razvija šuma hrasta crnike i crnog jasena (Orno - Quercetum ilicis H-ić, 1956./1958.) dok ostatak općine spada u submediteran i tamo se razvija šuma hrasta medunca i bjelog graba (Querco - Carpinetum orientalis, H-ić, 1939.).

Uz rogovlje najboljih bikova usput, sadašnji bik Škopljančevih, 1,2 tone teški Kitonja, ima dobre izglede da završi u muzeju, a ne samo u macelu ili, pak, videozapise s ranijih bikijada (ova današnja bit će 20. po redu), izletnik će u muzeju i oko njega vidjeti tragove minulih zemana: sablje i kubure, naćve i mješine, kamenice i pegle na žeravu, vučije, stape i gargaše, i još vele toga, a kad se umori i ožedni, potražit će hlada pod krošnjama hrasta medunca, zaštićenog spomenika prirode.

Prvu zonu obilježava listopadna šuma hrasta medunca i bjelograba, dok drugu zonu čine zimzelene šume crnike.

Kostela je submediteranska biljka čije su stanište šume hrasta medunca, te šikare.

Najveći dio pokrivaju močvarne biljke: šaš, trstika i rogoz, a oko močvare su guste šume s impozantnim primjercima hrasta medunca i crnike, a na sjevernom dijelu i prava prašuma s ogromnim vrbama koje se lome i trunu u močvarnoj vodi stvarajući hranu za životinje koje tu obitavaju.

Staza prema Sv. Juri vodi preko visoravni, koja je u prvom dijelu prekrivena travom i niskim raslinjem, a u drugom dijelu šumom bijelog graba i hrasta medunca.

Ona je govorila o samom lokalitetu i zanimljivostima hrasta medunca.