Sudjelovali smo na međunarodnom festivalu folklora u Sopronu, u Madžarskoj 2004. g.; na Dječjim Vinkovačkim jesenima u rujnu 2004. g.; bili na gostovanju u Madžarskoj - na Balatonu 2005.; imali prvu pratilju u izboru najljepše djevojke u Hrvatskoj u narodnoj nošnji u 2005. god. na manifestaciji Brodsko kolo, gostovali u Subotici 2006. god. kod Hrvata Bunjevaca.

U obrazloženju ove odluke stoji kako knjiga snažnim literarnim jezikom progovara o gorućem problemu opstojnosti Hrvata - Bunjevaca, da se autor služi (bunjevačkim) narječjem, te da su njegove rečenice literarno njegovane, leksik precizno odabran, dijalozi logični prirodni, nosivi likovi reprezentanti svoga naroda, a atmosfera više upozoravajuća, kritička, nego patetična.

Prčić naglašava da su mnogi nazivi za pojedine dijelove nošnje turskoga podrijetla što je posljedica života Hrvata-Bunjevaca pod turskom vlašću.

Potonju smo skupinu procijenili adekvatno udjelu Hrvata, Bunjevaca i Šokaca u ukupnom stanovništvu Vojvodine (1991. taj je udjel iznosio 4,85 %, a 2001. 3,76 %).

Prva dva sveska Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca, u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, predstavljena su u Leksikografskom zavodu.

Risare je pozdravio mons. Stjepan Beretić i zahvalio im što vole i njeguju običaje Hrvata Bunjevaca i što vole Boga i čovjeka, jer to je zalog da ćemo i u budućnosti slaviti Dužijancu.

U novom, 495. broju Književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske iz Zagreba objavljen je kritički prikaz Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca Mladena Klemenčića, glavnog urednika Hrvatskog općeg leksikona

Antunović je u spomenutom članku ukazivao i na potrebu školovanja, budući da je veliki dio tadašnjih bačkih Hrvata Bunjevaca i Šokaca bio nepismen, a i ono malo intelektualaca što ih je bilo bili su odnarođeni.

Ovde se nista ne vidi.: ne zna: Nemam ni pojma ali to ne igrani neku ulogu jer Bunjevaca je oko 20.000. A od ' 61 do ' 91 broj Hrvata Bunjevaca je opao za 40 - tak hiljada.

Znanstvene, stručne i popularne članke o Hrvatima u Vojvodini objavljivao je u časopisu Pro tempore (Zagreb), Časopisu za suvremenu povijest (Zagreb), Godišnjaku za kulturu vojvođanskih Hrvata (Subotica) Leksikonu podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca (Subotica), Glasniku Pučke kasine (Subotica) i Zovu Srijema (Zagreb).

Od 2009. član je uredništva Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca i Godišnjaka za kulturu vojvođanskih Hrvata.

I mi smo ponosni na vas i s vama, rekao je nadbiskup Barišić izražavajući radost zbog bogatoga kulturnog i vjerskog života Hrvata Bunjevaca i Šokaca.

Obilježavanje ovog dragog blagdana u bogatoj tradiciji Hrvata Bunjevaca otvorio je Zvonimir Cvijin, predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata, a o tradiciji i značenju Materica govorio je dr.

Obilježavanje ovih dragih uskrsnih običaja u bogatoj tradiciji Hrvata Bunjevaca otvorio je predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Zvonimir Cvijin, podsjetivši da su Hrvati sa sjevera Bačke sačuvali većinu svojih običaja ponajprije kao izraz opstojnosti i prepoznatljivosti u multietničkoj sredini u kojoj žive.

Narasli potencijali subotičkih Hrvata - Bunjevaca, od onih na polju kulture, do političkih, našli su put da se tom prigodom, objedinjeni i složni, jasno iskažu.

U Subotici je 10. kolovoza otvorena 102. tradicionalna manifestacija žetvenih svečanosti Hrvata Bunjevaca u Bačkoj, " Dužijanca 2012. ", u organizaciji HKC Bunjevačko kolo.

Izvodi pjesme i plesove iz Podravine, Zagorja, Međimurja, Slavonije, Baranje i Hrvata Bunjevaca te građanske plesove iz stare Koprivnice.

Gosti Slavče u svečanom programu uz Dan Grada bili su i članovi Pjevačke skupine HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora koji njeguju kulturu i običaje Hrvata Bunjevaca i Šokaca svoga kraja te klapa Škrlet iz Kutine.

Stoga čuvanje vlastitih običaja ima neprocjenjivu važnost, jer oni su smisao temeljnih ljudskih i civilizacijskih vrijednosti koji su utkani u dubinu bića i temelj su identiteta Hrvata Bunjevaca, rekao je dr. Luka Štilinović.

Kako bi opstali, članovi tadašnjeg Društva, pristaju promijeniti ovaj pridjev, a unutar Društva i dalje njeguju kulturu bačkih Hrvata Bunjevaca.

Borac je za priznavanje Hrvata u Vojvodini za politički narod, za očuvanje tradicije, običaja i kulture Hrvata-Bunjevaca i profesionalizaciju institucija hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini.

Josip Vuković-Ä ido, već marta 1939, nakon povratka iz Zagreba, gdje se sastao i s dr. Mačekom, donio je projekt budućeg sporazuma i počeo u javnosti iznositi da će ÂťSubotica otpasti od SrbijeÂŤ.32 Nadolazeći ratni vihori uzeli su veliki danak i od svih Subotičana, pa i Hrvata Bunjevaca.33

Nakon sata učenja hrvatskog jezika, a zahvaljujući činjenici da se bližio najveći katolički blagdan Uskrs, profesorica engleskog jezika i diplomirani etnolog Biserka Jaramazović održala je predavanje o uskrsnim običajima Hrvata Bunjevaca Osvrt na običaje Podunavskih Bunjevaca Hrvata oko Uskrsa i na Uskrs.

Više od stotinu članova dječjih ansambala Pčeliće, Zvončići i Dukati i polaznici Tenine tamburaške škole izvest će program ' ' Skoči vrabac u tom kolu ' ' satkan od tradicionalnih dječjih igara, ali i koreografija prilagođenih dječjem uzrastu u kojima će mladi folkloraši pokazati plesove Slavonije, Posavine i Hrvata Bunjevaca.

Njihova je bila i utvrda na brdu Kosa koja je trebala sprječavati upade Hrvata Bunjevaca iz Podgorja.

Turci su u brušanskoj dolini imali utvrdu s posadom koja je trebala sprječavati upade Hrvata Bunjevaca i uskoka iz Podgorja.

Član je uređivačkoga odbora »Glasnika Odvjetničke komore Vojvodine«, glavni je urednik »Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca«, koji izlazi u Subotici, suradnik je hrvatskih glasila u Vojvodini: »Glas ravnice«, »Žig«, »Zvonik« i »Hrvatska riječ«.

SUBOTICA - Pedeset istaknutih Hrvata-Bunjevaca u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj uputilo je u petak vladama Hrvatske i Srbije otvoreno pismo u kojemu traže da se zaustave procesi podjele hrvatske etničke zajednice u Vojvodini na Hrvate i Bunjevce.

Organizirao je izložbu Bunjevačko ruho, koja je priređena u Etnografskom muzeju u Zagrebu (25. srpnja do 15. kolovoza 1983.) i bio suorganizator izložbe Iz baštine bačkih Hrvata Bunjevaca, održane također u Etnografskom muzeju u Zagrebu (17. veljače do 17. ožujka 1998.).

Na 468.969 katastarskih jutara poljodjelskih povrsina dobivenih agrarnom reformom, naseljeno je do 31. I. 1939. godine oko 20.000 obitelji (45.000 Srba i 300 Hrvata-Bunjevaca), pretezito u pogranicnom podrucju (Kocsis K., 1995., koristeci podatke Jojkic V., 1931., Nyigri I., 1941., Gacesa N. L., 1968, 1972., 1975., Mesaros S. 1981.).