Za svoj rad bio je nagrađivan u domovini i inozemstvu, između ostaloga i Herderovom nagradom za znanost o književnosti te državnom nagradom Vladimir Nazor za životno djelo, Poveljom Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Goranovom nagradom za njemačko izdanje njegove Povijesti hrvatske književnosti te Medaljom Antun Barac Hrvatskoga filološkog društva.

Jedan je, u okviru Hrvatskoga filološkog društva od osnivača i suurednika časopisa " Umjetnost riječi " (1957.), koji je bio prepoznatljivo glasilo Zagrebačke stilističke škole.

U želji da se ukaže na poticajnost i specifi č an duh 70 - ih godina 20. stolje ć a i sa svrhom afirmacije sadržaja spomenutoga razdoblja, u nakladi Hrvatskoga filološkog društva, pod uredni č kom palicom Irene Lukši ć, objavljen je zbornik Sedamdesete, koji to nepravedno zapostavljeno razdoblje prezentira nizom tekstova koji kulturu, umjetnost, politiku i op ć enito stanje svijeta u sedamdesetima problematiziraju u širem smislu.

Od listova èije je proraèun smanjen, najveæu æe razliku osjetiti književni èasopisi »Quorum« Naklade MD i »Književna smotra« u izdanju Hrvatskoga filološkog društva.

A uvijek ću biti spreman potvrditi da se u našem hodniku, u svom kabinetu, često znao zateći u posve netipična vremena, proučavajući svoju kajkavianu, redigirajući tuđe tekstove, slažući layoute za publikacije Hrvatskoga filološkog društva, od kojih mnogih bez Kuzmanovića jednostavno ne bi bilo: Cymelia croatica, časopis »Croatica«, »Umjetnost riječi«, Biblioteka HFD-a, brojni katalozi, popratne prigodne publikacije, čak i plakati.

Bio je pravi član JAZU od 1961, ravnatelj Instituta za jezik JAZU 1961 ⠀ 65, predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, Saveza slavističkih društava Jugoslavije, Jugoslavenske komisije za dijalektološki atlas i međuakademijskoga Odbora za onomastiku.

Od 1973. do 1975. bio je potpredsjednik, a od 1975. do 1978. predsjednik Hrvatskoga filološkog društva.

Bila je pročelnica Odsjeka za fonetiku (2002. - 2004.) i voditeljica Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva u dva mandata od 2001. do 2009. Članica je nekoliko svjetskih stručnih društava i HFD-a.

U zborniku Trava od srca: Hrvatske Indije II, koji je Sekcija za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva pripremila za 70. rođendan akademika Radoslava Katičića (ur.

Bio je član Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevoditelja, Hrvatskoga filološkog društva i dr. Za svoju znanstvenu i javnu djelatnost primio je više odličja: godine 1974. poljski Orden za zasluge za poljsku kulturu (L Ordre du Mérite Culturel), godine 1975. Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, godine 1982. hrvatsku republičku nagradu »Božidar Adžija« za znanstvenu djelatnost, godine 1987. nagradu poljske Uprave udruženja autora ZAiKS za izuzetna ostvarenja na području prijevoda poljske književnosti i Srebrni orden za zasluge Narodne Republike Poljske (Srebrna oznaka Orderu zasługi Polskiej Rzeczypospolitej Ludowej), a 1998. Predsjednik Republike Poljske gospodin Aleksander Kwaśniewski posmrtno ga je odlikovao Časničkim križem Ordena za zasluge Republike Poljske (Krzyż oficerski Orderu zasługi Rzeczypospolitej Polskiej).

Posljednjih su godina u Biblioteci Književna smotra Hrvatskoga filološkog društva pod uredništvom i na poziv gospođe Irene Lukšić, izišle tri knjige iz Malićeve polonističke ostavštine što ih je priredila priređivačica i ove knjige: Mickiewicz itd. Rasprave, članci i eseji o poljskoj književnosti, Zagreb, 2002., Iz povijesti poljske književnosti, Zagreb, 2004. i u povodu 100. obljetnice rođenja Witolda Gombrowicza Gombrowicziana, Zagreb, 2004.

U suradnji s velikim indoeuropskim lingvistom Petrom Skokom inicira osnutak Hrvatskoga filološkog društva 1950, koje će uskoro aktivnošću Barca, Skoka i (sankcioniranog) Ivšića, osnovati dvomjesečnik Jezik, časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika, prvi broj kojega će izaći već u rujnu 1952. Gotovo se redovito zaboravlja da je bio osnivač i voditelj Seminara za strane slaviste od 1952, održavana godišnje po dva tjedna u Zagrebu i Zadru, sve do njegove bolesti i smrti.

Skup organizira Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva u suradnji s Odsjekom za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatskom maticom iseljenika

Na ovdje prilozenu mail-adresu poslao sam prijedloge Odsjeka za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva o pisanju imena iz jezika koji ne rabe ni latinicu ni ćirilicu.

Salomone-Marino " (Palermo, 1992.), Nagrada " Antun Barac " Slavističkoga komiteta Hrvatskoga Filološkog društva (1999.) te Nagrada Hrvatskog etnološkog društva za životno djelo 2009.

1972. pomoćnik direktora Zagrebačke slavističke škole; u toj je školi više godina bio predavač i lektor. 1981. - 1983. predsjednik Hrvatskoga filološkog društva.

Ta je publikacija Hrvatskoga filološkog društva pokrenuta u jesen 1952. godine, a njezin je prvi urednik bio legendarni hrvatski jezikoslovac Ljudevit Jonke, koji je tu dužnost 1970. godine predao Stjepanu Babiæu, današnjemu glavnom i odgovornom uredniku.

Predsjednik Hrvatskoga filološkog društva prof. dr. Ivo Škariæ podsjetio je nazoène na sveèanosti da je »Jezik« prvi èasopis toga društva, ali i najustrajniji (izlazi pet puta na godinu) te èasopis s najimpozantnijim uredništvom do sada.

Uz laureate prof. emeritusa Josipa Silića i akademika Istvána Nyomárkaya, na prijamu su bili i članovi Organizacijskog odbora prof. dr. Marija Turk, predsjednica, prof. dr. Ines Srdoč-Konestra, zamjenica predsjednice, Maja Opašić, prof., Saša Potočnjak, prof., prof. dr. Marko Samardžija, prof. dr. Stipe Botica, predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, prof. dr. Diana Stolac, prof. dr. Milorad Stojević, prof. dr. Irvin Lukežić te prof. dr. Karol Visinko.

Raduje stoga što su Sekcija za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva i Odsjek za lingvistiku i orijentalne studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 17. prosinca u auli Sveučilišta u Zagrebu održali Svečanu sjednicu s nekoliko kraćih predavanja te na taj način podsjetili na Vezdina i njegovo djelo.

Usmene priče iz Dalmacije, Split 1993; Priče i pričanje: stoljeća usmene hrvatske proze, Zagreb 1997; Usmene pripovijetke i predaje (" Stoljeća hrvatske književnosti "), Zagreb 1997; O usmenoj tradiciji i o životu, Zagreb 1999. (Bibliografija radova za godine 1959 - 1993 objavljena je u Narodnoj umjetnosti 30, 1993., str. 391 - 413. (u broju posvećenom Maji Bošković-Stulli), a za godine 1959. - 1999. u knjižici: Dobitnici nagrade " Antun Barac ", knjiga 2, Slavistički komitet Hrvatskoga Filološkog društva 1999., str. 15 - 46.)

Bio je stipendist Herderove zaklade u Beču te znamenite Humboldtove zaklade, predsjednik Hrvatskoga filološkog društva i predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filološkog društva, hrvatskoga PEN-a te uredničkoga odbora edicije " Stoljeća hrvatske književnosti ".

To vrijedi za Brozova izdanja, za Broz-Boranićeva, za sva Boranićeva 1921 - 1951, za uništeni pravopis Cipre-Guberine-Krstića iz 1941, za osujećeni pravopis Hrvatskoga filološkog društva iz 1964, za Babić-Finka-Mogušev pravopis iz 1971. i iz 90 - ih kao i za Anić-Silićev pravopis, pa i za nametnute pravopise, za onaj iz šestojanuarske diktature 1929. i za novosadski.

Član Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva i Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Istraživanja govora organiziraju Odsjek za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjel za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva s ciljem razvoja fonetike i srodnih znanosti.

Dopisni je član Türk Dil Kurumu (Ankara), krovne znastvene institucije za turski jezik i jezikoslovlje, član Kluba hrvatskih humboldtovaca, jedan od urednika biblioteke Bibliotheka orientalica Sekcije za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, član redakcije Priloga za orijentalnu filologiju Orijentalnoga instituta u Sarajevu te gostujući profesor na Filozofskome fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Pridodamo li tomu i predan pedagoški rad, gostujuća predavanja na domaćim i stranim sveučilištima, priređivanje djela brojnih hrvatskih pisaca, sastavljanje srednjoškolskih udžbenika po kojima su učile generacije gimnazijalaca te brojne društvene funkcije (direktor Instituta za književnost Filozofskoga fakulteta, predstojnik Hrvatskoga filološkog društva, predsjednik Saveza slavističkih društava Jugoslavije, predsjednik Kajkavskoga spravišča itd.) dobit ćemo potpuniju sliku plodne djelatnosti iznimno svestrane i dinamične osobnosti.

Član je suradnik HAZU, Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkog društva, inicijator osnutka i prvi predsjednik Sekcije (Odjela) za fonetiku pri HFD-u, Društva logopeda Hrvatske, član International Phonetic Association i dr. Sada je šef Katedre za teorijsku fonetiku u Odsjeku za fonetiku.

Zajedno sa Zdenkom Škrebom, Ivom Frangešom, Franom Petréom, Stankom Lasi ć em, Viktorom Žmega č em, Svetozarom Petrovi ć em, Franom Č alom, potom i s novonadošlim, nešto mla đ im teoreti č arima književnosti i umjetnosti, bio je tijekom pol stolje ć a djelatnim sudionikom rada Hrvatskoga filološkog društva i njegove Sekcije za teoriju književnosti, unutar koje se stvarao i stru č no oblikovao njezin reprezentativni č asopis europskoga glasa, Umjetnost rije č i.