Sad je predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva i Matičnog odbora geoznanosti/geologije te glavni urednik časopisa Geologia Croatica.

Na Zvjezdarnici je bilo sjedište Hrvatskoga prirodoslovnog društva (HPD) i njegove Astronomske sekcije te su održavani sastanci Društva, no sama Zvjezdarnica bila je uglavnom zatvorena za posjetioce.

Izložba je rezultat je suradnje kustosa Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja te učenika i profesora Grafičkog odjela, Odjela za dizajn metala, Kiparskog odjela i Odjela za dizajn keramike Škole primijenjene umjetnost i dizajna.

Riječ je o prigodnim radionicama koje su se, obilježavajući Međunarodni dan muzeja, od 2009. do 2012. godine, održavale u prostorima Hrvatskoga prirodoslovnog Muzeja.

Klupska kazališno glazbena scena Amadeo koja raznolikim programima u ugodnom ambijentu atrija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na Gornjem gradu tijekom ljetnih mjeseci dopunjuje kulturnu ponudu u Zagrebu, svečano je otvorena 7. srpnja zanimljivim koncertom Ansambla Acoustic Project.

Na njemu je Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva.

Što će nam u daljoj budućnosti biti bliže, a što dalje? izložba je postera Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, autora Dragana Bukovca, Biserke Radanović Gužvice, Ivana Razuma i Snježane Mikulčić Pavlaković.

Utemeljena je na poticaj Hrvatskoga prirodoslovnog društva, a Gradsko je poglavarstvo za njezine potrebe ustupilo prostor i odobrilo novac potreban za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa.

Zvjezdarnicu je već 13. kolovoza 1945. godine svečano otvorio tadašnji predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, dr. Fran Tućan, a pročelnik Astronomsko-geofizičke sekcije, dr. Leo Randić, prikazao je razvitak astronomskoga rada u Jugoslaviji.

MALI AMADEO Program za djecu Studentsko eksperimentalno kazalište Teatar pokreta i plesa IGRA U DVOJE Predstava za djecu od 4 do 104 godine Koreograf: Mila Rackov Glazba: Neven Frangeš Dramaturški savjetnik: Vjeran Zuppa Plesači: Helena Krnic Maja Fišter Subotom i nedjeljom u 10:00 sati na Sceni AMADEO 6, 7, 13, 14, 20, 21, 27. i 28. srpnja 2002. Poslije predstave sljedi razgledavanje zbirki Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 1. 7. 2002. Koncert Vrijeme je za Jazz Program: Svečano otvaranje Scene AMADEO i Javno snimanje 300. emisije Vrijeme je za Jazz Izvode: G.

Atrij Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, u kojem je od 1797. do 1843. djelovalo prvo zagrebačko kazalište, glasoviti AMADEOV TEATAR, pokazao se gotovo idealnim komornim kazališno-glazbenim prostorom što su potvrdili nastupi brojnih hrvatskih dramskih i glazbenih umjetnika.

Bio je suosnivač i predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog (naravoslovnog) društva (1885.), te pokretač (1886.) i urednik " Glasnika Hrvatskoga prirodoslovnog (naravoslovnog) društva ".

Godine 2003. zbirke su iz zagrebačkoga Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja vraćene u Dubrovnik, a 2009. godine Muzej je otvoren za javnost.

Znanstvene je radove ugl. objavljivao u časopisima Zbornik za narodni život i običaje, Rad JAZU, Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, Österreichische botanische Zeitschrift, Verhandlungen der Zoologisch-botanischen Gesellschaft i dr. Bio je urednikom Hrvatskoga planinara.

Deset godina nakon njegove smrti, jedna se njegova želja ostvarila: hrvatski narod je u Zagrebu dobio astronomski opservatorij - Zvjezdarnicu Hrvatskoga prirodoslovnog društva na Popovu tornju, 1903. godine.

Knjižica je tiskana 1960. godine (drugo izdanje 1966. godine, a treće u znanstveno-popularnom časopisu Hrvatskoga prirodoslovnog društva Priroda, 1995. godine).

Godine 1971. osnovano je na Zvjezdarnici Astronomsko-astronautičko društvo SR Hrvatske (AAD SRH), kao nastavljač Astronomske sekcije, u novim okolnostima Zvjezdarnice kao samostalne ustanove, koja se odvojila od Hrvatskoga prirodoslovnog društva.

U atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja održat će se glazbeni recital djela belgijskih, francuskih, njemačkih, austrijskih i hrvatskih kompozitora, uz nastup Hiwote Tadesse (viola), Kristine Mrčela (violina), Martine Filipan (violina), Sonje Jugo (viola) i Andrije Šimića (violončelo).

Zvjezdarnica na Popovom tornju u zagrebačkom Gornjem gradu utemeljena je na poticaj Hrvatskoga prirodoslovnog društva (HPD-a), a Gradsko poglavarstvo je za njene potrebe predalo prostorije u Popovom tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa.

Izložba dolazi u Hrvatsku u prigodi proslave 100 - te obljetnice osnutka Hrvatskoga geološkog instituta, a ostvarena je u suradnji Hrvatskoga geološkog instituta, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Pritom moramo znati da sama fizička zaštita nije dovoljna, već moramo raditi na korjenitom mijenjanju odnosa spram prirode i cjelokupne flore i faune, zapisala je u katalogu Renata Brzinšćak viša kustosica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

" U sklopu projekta Inventarizacija i izrada katastra podzemne faune Biokova, članovi Hrvatskog biospeleološkog društva i djelatnici Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja započeli su s istraživanjem špilje Drinova II.

Za posjetitelje Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu bit će priređena igraonica Prirodoslovne atrakcije Hrvatske.

ZAGREB - Na sjednici u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu konstituirano je Vijeće Sustava muzeja, u kojem su ravnatelji šest matičnih muzeja iz Zagreba: Muzeja za umjetnost i obrt, Arheološkog muzeja, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Tehničkog muzeja.

Novijim istraživanjima znanstvenika iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u miocenskim naslagama Crnike prikupljen je bogati fosilni materijal, a plaža Crnika je postala jedno od najvažnijih paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj jer su pronađeni mnogobrojni fosilizirani organizmi, brojne ljušture puževa i školjaka, ostaci riba i krokodila, ostaci karboniziranog bilja te rijetki ostaci malih sisavaca.

Naime, na izložbi je prezentiran dio atraktivnog geološko-paleontološkog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, čime je taj važan segment hrvatske geološke baštine po prvi puta poslužio kao inspiracija modnom dizajnu za nove, zanimljive kreacije.

Aktivno je sudjelovao u radu kao član Hrvatskoga prirodoslovnog društva, u čijem je Upravnom odboru bio od 1983. do 1990. Jedan od časopisa Hrvatskoga prirodoslovnog društva je Priroda, časopis za popularizaciju prirodnih znanosti.

Napisao je poglavlje Nove spoznaje o tijelima Sunčeva sustava u knjizi Pogled u svemirski ocean u izdanju Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva, 1993. Održao je preko 500 javnih predavanja iz područja astronomije, astronautike i raketne tehnike.

Među njima su ' Jedno stoljeće Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 1885. - 1985 ', ' Brusina prirodoslovac - naš suvremenik ', održane 1989. u HPM-u te ' Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena ', održane 1996. u Klovićevim dvorima.

Uz plenarna izlaganja i tematske rasprave, vjeroučitelji su sudjelovali i u radu u trima pedagoškim radionicama koje su tematski i vrlo kreativno pratile glavnu temu škole, a vodili su ih vjeroučitelji te kustosi Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.