Netrpeljivost (1916) pak tri od četiri priče koje ne izlaže sukcesivno nego ih prepleće (Griffith je tu upravo komponentama asocijativne montaže dao poticaj razvoju filma prema modernizmu) smješta u prošlost (Babilon 539. prije Krista, Palestina u 1. stoljeću priča o Kristu te Francuska u 16. stoljeću pokolj hugenota u Bartolomejskoj noći), a te su fabularne linije realizirane u grandioznoj produkciji (samo u priči iz Babilona sudjelovalo je oko četiri tisuće statista).

Kada je 1572. primjetila da Hugentoti imaju rastući utjecaj na njenog sina Charlesa, francuskog kralja, organizirala je zavjeru koja je dovela do ubojstva protestantskog vođe Colignya i pogubljenima Hugenota u masakru na dan sv. Bartolomeja (24. kolovoza).

Kako bi bilo što više pobijenih protestanata zatvoreni su svi ulazi u Pariz i konačni rezultat je bio oko 50.000 ubijenih Hugenota.

Oko 200 000 hugenota odlučilo je tada napustiti Francusku, a od svih protestantskih država Nizozemska je među njima uživala najveću popularnost.

Računa se da je ukupno između 50 000 i 75 000 hugenota izbjeglo u Nizozemsku.

Zbog dolaska tako velikog broja hugenota jačao je utjecaj francuskog jezika i kulture.

Organizirala je 1572. godine pokolj hugenota (Bartolomejska noć). 1695. U Parizu je umro francuski pjesnik i basnopisac Jean de la Fontaine.

došlo je do pokolja istaknutih hugenota (francuskih protestanata) od strane katolika, kojeg je, po nalogu kralja Karla IX., a u dogovoru s papom Grgurom XIII., organizirala njegova majka Katarina Medici uoči dana Svetog Bartolomeja.

Masakr se od Pariza proširio po cijeloj Francuskoj i u narednih nekoliko mjeseci ubijeno je oko 70.000 hugenota.

Svi su valjda čuli za Bartolomejsku noć i njenu podlu urotu protiv hugenota.

Sine moj, sada si naučen da igraš prikriveno među rimokatolicima da budeš rimokatolik i da špijuniraš sopstveno bratstvo; da ne veruješ ni jednom čoveku, niti u jednog čoveka; među reformistima da budeš reformista, među hugenotima da budeš hugenota, među kalvinistima da budeš kalvinista.

Među reformistima da budeš reformista, među hugenotima da budeš hugenota; neđu kalvinistima da budeš kalvinista; među protestantima da budeš protestant, i da bi pridobio njihovo poverenje, da tražiš čak i da se moliš sa njihovih propovedaonica, i da ih potkazuješ sa svom žestinom našoj Svetoj Religiji i Papi.

Na njihov nagovor otpustila je sposobnog muževog ministra - vojvodu Maximiliena de Béthuneja krenula sa progonom hugenota u Francuskoj.

Prilikom opoziva Nanteskoga edikta godine 1685. iz Dieppea je u inozemstvo pobjeglo 3000 Hugenota.

Tu su borbu obilježavala užasna zlodjela na obje strane, uključujući i takozvanu Bartolomejsku noć ili Bartolomejski pokolj u kojemu je 23. i 24. kolovoza 1572. u Parizu i u drugim gradovima ubijeno više od šest tisuća hugenota.

Za brata Paškala, koji je putovao u franjevačkom habitu, bilo je to opasno putovanje, jer je posvuda po Francuskoj bilo fanatičnih kalvina - hugenota, upravo bjesomučnih na sve ono što je bilo katoličko.

U tom razdoblju vrhunca svoje moći Luj XIV. ukida prava hugenota i počinje ih nemilosrdno proganjati.

U nezahvalnom vremenu u kojem su vjerski ratovi hugenota i katolika na svome vrhuncu, ona se bori za Francusku kako bi spriječila opći pokolj, nesvjesna činjenice da proročkoj sudbini neće moći izmaknuti i da će za spas Francuske morati žrtvovati vlastite ideale, ugled i tajnu koju je čuvala duboko u svojem srcu.

Depp ima njemačkog, Cherokee i irskog podrijetla. [ 4 ] [ 5 ] U knjizi Johnny Depp: A Kind of Illusion (ISBN 1 - 905287 - 04 - 6) se navodi da obitelj Depp originalno potječe od francuskog hugenota, Pierrea Deppea ili Dieppea koji se oko 1700. doselio u Virginiju.

U noći Svetog Bartolomea 1572, započeo je nad njima masakr koji je trajao 6 tjedana i pobijeno je 10.000 Hugenota.

Sjetih se Hugenota i njihovog vjerovanja.

U zemljama francuskoga govornog područja dan pokolja protestanata u Bartolomejskoj noći (pokolj hugenota u noći s 23. na 24. kolovoza 1572, uoči blagdana sv. Bartolomeja, op.

Pokoljem 23 hugenota u francuskom Wassyju 1562. godine započeli su francuski vjerski ratovi koji su trajali do 1598. kada je kralj Henry IV izdao Nantski edikt kojime je protestantima osigurana vjerska sloboda u Francuskoj.

Vjerski ratovi u Francuskoj (1562 - 1590) između katolika i hugenota obilježeni su masakrima hugenota u kojima samoinicijativno sudjeluju i bogobojazni katolici - a ne ateisti - obični građani koji, tri dana i tri noći, po ulicama i trgovima Pariza hvataju i kolju žene i djecu hugenota, u tzv. Bartolomejskoj noći 1572. godine.

Datum: 19.1. Sveci Blaženici Mucenici Na današnji dan prema liturgijskom kalendaru Družbe Isusove slave se blaženi i sveti mucenici Jakob Sales i Vilim Saultemouche koji su poginuli od hugenota 7. veljace 1593., a blaženim su proglašeni 6. lipnja 1926. Nazivaju se i mucenicima euharistije jer su prema toj tajni bili narocito pobožni, a za nju su žrtvovali i život.

S ciljem sklapanja mira između hugenota i katolika njegova majka ugovara njegovo vjenčanje sa sestrom kralja Karla IX..

Gotovo neposredno po vjenčanju kralj Karlo IX. naređuje pokolj Hugenota na dan svetog Bartolomeja, a samog Henrika IV. prisiljava na prelazak na katolicizam i drži u zatvoru slijedeće 4 godine.

Nakon već legendarne Lucije u Covent Gardenu, slijedile su Donna Anna s Georgeom Londonom, Händelova Rodelinda, Verdijeva Violetta, Bellinijeve Elvira u Puritancima, Amina u Mjesečarki i Beatrice di Tenda, Kraljica noći u Čarobnoj fruli pa 1962. već povijesna izvedba Meyerbeerovih Hugenota u milanskoj Scali s Francom Corellijem i Giuliettom Simionato, i godinu nakon toga Rossinijeva Semiramida, također u Scali, te Bellinijeva Norma u Vancouveru.

U Francuskoj reformacija je uzela velikog maha, ali kako je došla tako je i prošla, doduše više silom nego milom, ponajviše zbog istrebljivanja, zlostavljanja i ubijanja Hugenota, kako su nazivani reformirani kršćani.

Njegova majka je bila žestoki predstavnik hugenota to jest francuskih protestanata.