Osnovnu školu pohađao je u čitluku, srednju, klasičnu gimnaziju u Visokom i u Dubrovniku, a novicijat od 1987. do 1988. u Humcu.

Krenuli su radovi na izgradnji mrtvačnice u Donjem Humcu.

Stan u Splitu od 67 kvadrata, obiteljsko naslijeđe u Kučinama, u što spada poljoprivredno zemljište od 500 kvadrata te građevinsko zemljište od tisuću kvadrata, kao i stara kuća na Braču, u Donjem Humcu, od 50 metara kvadratnih.

U samostanu na Humcu su 22 franjevca, dakle svećenika i časna brata laika.

Kao reakcija na katastrofalno stanje prometnica u Ljubuškom, na Humcu se pojavio znak koji ironizira cijelu situaciju.

Prvi javni muzej u BiH osnovan je pri franjevačkom samostanu u Humcu kraj Ljubuškog 1884. Spomenuti misijski rad franjevaca na kulturnom planu pokazuje koliko je bilo važno njihovo javno djelovanje u posljednjih sedam stoljeća, a uz to bih naglasila i njihov dugogodišnji rad na obogaćivanju samostanskih kulturnih zbirki, odnosno rad na prikupljanju, čuvanju i prezentiranju crkvenih stvari i umjetničkih vrijednosti.

Odmah po dolasku u Hercegovinu posjetit će muzej i galeriju Majka u franjevačkom samostanu na Humcu kod Ljubuškog, te se na večeri susresti s gvardijanom fra Mirom šegom i ondašnjim fratrima i novacima.

Mittheil. ", IV., str. 520. ], samostanski muzej u Humcu kod Ljubuškog prosto izragjenu statuetu gole žene (Venus?), a kotarski stražmeštar Ilija Kontić broncani novac Dyrrhachium, to sam to selo pohodio od kuće do kuće.

Uz molitvena mjesta u Međugorju članovi povijesnih postrojbi Hrvatske vojske posjetili su i franjevački samostan na Humcu, te, na kraju ovoga hodočašća, izrazili želju da ovo hodočašće postane tradicijom o blagdanu Tijelova. (slike)

Sesar ističe da je uz redovite pobožnosti sv. Anti u župi klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom svakoga četvrtka, a krunica se moli svakog dana u crkvi sv. Ante na Humcu i u crkvi sv. Kate u Ljubuškom.

Osim navedenih skupina hercegovacki franjevci imali su i drugih mucenika, ubijenih ponajvise pojedinacno na mjestima gdje su radili ili su odvedeni s tih mjesta. 1. Fra Stjepan Naletilic, roden 1907., zupnik u Kongori, odveden u Rilic i ondje ubijen 25. svibnja 1942. 2. Fra Krizan Galic, roden 1870., ubijen 30. listopada 1944. u zupnomu stanu u Medugorju, bombom koju su partizani bacili kroz prozor. 3. Fra Makso Jurcic, roden 1913., kapelan na Humcu, odveden od partizana i strijeljan u Vrgorcu 28. sijecnja 1945. 4. Fra Petar Sesar, roden 1895., zupnik u Capljini, odveden pocetkom veljace na istocnu stranu Neretve i ubijen na nepoznatu mjestu. 5. Fra Julije Kozul, roden 1906., zupnik u Veljacima, odveden i ubijen u Ljubuskomu 7. veljace 1945. 6. Fra Pasko Martinac, roden 1882., kapelan u Veljacima, pratio je zupnika, kojega su partizani odveli, i zajedno ga s njim ubili, 7. veljace 1945. 7. Fra Martin Sopta, roden 1891., profesor, odveden 12. veljace 1945. iz Cerina i sljedece noci ubijen u Ljubuskom. 8. Fra Zdenko Zubac, roden 1911., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 9. Fra Slobodan Loncar, roden 1915., ubijen u Ljubuskomu, u noci 12. veljace 1945. 10. Fra Filip Gaspar, roden 1893., zupnik u Gradnicima, odveden oko 10. veljace 1945. i negdje ubijen. 11. Fra Ciril Ivankovic, roden 1877., iz Gradnica odveden 10. veljace 1945. i ubijen na nepoznatu mjestu. 12. Fra Jako Krizic, roden 1893., zupnik u Citluku, odveden 9. veljace 1945. i naden ubijen na mjesnomu groblju Podadvoru. 13. Fra Vale Zovko, roden 1889., zupnik u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. 14. Fra Andrija Topic, kapelan u Kocerinu, ubijen 20. svibnja 1945. pred ocima svoje majke, zajedno s ujakom fra Valom Zovkom. 15. Fra Bono Jelavic, roden 1898., u bijegu pred partizanima uhvacen kraj Velike Gorice i ondje ubijen oko 11. svibnja 1945. 16. Dr. fra Radoslav Glavas mladi, roden 1909., nacelnik bogostovlja u Ministarstvu pravosuda i bogostovlja, objesen u Zagrebu 27. svibnja 1945., a presuda je donesena, napisana i potpisana 14. lipnja () 1945. godine. 17. Fra Bruno Adamcik, roden 1908., profesor glazbe na Sirokomu Brijegu, u bijegu pred partizanima uhvacen i ubijen poslije 18. svibnja 1945. 18. Fra Dane Colak, roden 1916., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 19. Fra Svetislav Markotic, roden 1921., mladomisnik, u bijegu pred partizanima dosao u Maribor i ubijen u svibnju 1945. 20. Fra Darinko Mikulic, roden 1919., u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen, u noci 4. lipnja 1945. 21. Fra Julijan Petrovic, roden 1923., bogoslov, u bijegu pred partizanima zarobljen u Krapini i ondje ubijen 4. lipnja 1945. 22. Fra Lujo Milicevic, roden 1919., u bijegu pred partizanima ubijen u Sloveniji, u svibnju 1945. 23. Fra Andelko Nuic, roden 1908., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji, i ubijen poslije 15. svibnja 1945. 24. Fra Metod Puljic, roden 1912., u bijegu pred partizanima naden u Krapini i ubijen u noci 4. lipnja 1945. 25. Fra Emil Stipic, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 26. Fra Branko Susak, roden 1912., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 27. Fra Jenko Vasilj, roden 1914., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 28. Fra Tihomir Zubac, roden 1918., u bijegu pred partizanima zarobljen u Sloveniji i ubijen u svibnju 1945. 29. Fra Ante Majic, klerik, roden 1922., u bijegu pred partizanima uhvacen u Sloveniji a na povratku obolio od upale mozga.

Osnovnu školu pohađao je u Stipanićima i Tomislavgradu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je 1989. u Visokom te ušao u novicijat Hercegovačke franjevačke provincije Marijina Uznesenja u Humcu.

Jedan je franjevac (fra Nikola Ivankovic) preminuo od premlacivanja (isljedivanja) oznasa na putu od samostana na Humcu do Mostara.

To je životna priča modne dizajnerice Ide Stipčić Jakšić i supruga joj, kamenoklesara i kipara Dražena Jakšića, koji su sa kćerkom slikaricom, sinom kiparom i nevjestom restauratoricom sto godina staru djedovinu u Donjem Humcu sto posto preokrenuli u posve novo zdanje.

Podsjetio je kako je nerežiška općina još prije 11 godina, prva u Hrvatskoj, u Donjem Humcu svoj središnji trg nazvala imenom dr. Franje Tuđmana.

Rođen je u Mostaru 16. 5. 1952. Pučku školu završio je u Mostaru, Klasičnu gimnaziju u Visokom (1967. 1971.), a novicijat u Humcu (1971./72.).

Uz odgojne institucije na Humcu djeluje i uredništvo Kršnoga zavičaja, koje marljivo vodi fra Žarko Ilić.

»U franjevački svjetovni red uključeno je 40 članova, a pored djelovanja na samom Humcu, aktivni su i u Ljubuškom.

Uz sve te aktivnosti na Humcu se redovno održavaju tečajevi priprave za brak, te vjeronaučne tribine u korizmenom vremenu i u drugim prilikama.«

Muzej sv. Ante na Humcu je najstariji muzej u Bosni i Hercegovini.

Alilović Ante usmjeren prema pojedinim svećenicima u Humcu, Općina Ljubuški, navodno jako nepouzdan i korišten samo za određene provjere Jerko suradnik, veza Vukojević Ratko, profesor, kasnije direktor pučke škole u Ljubuškom Klobuk Barbarić Mile, poreznik iz Klobuka, Ljubuški, suradnik Vukojević R.

Herceg Mile, suradnik, veza Vukojević R., iz Crvenog Grma, star preko 60 godina, tgovac, sin mu radio u SDB Čapljina Jelić Vlado, Prolo, Ljubuški, boravio u Njemačkoj, poznaje veći broj emigranata suradnik Ivana Lasića i Stanka Čolaka, sada živi u Humcu Kovač Mile, veterinar iz Ljubuškog, usmjeren na pojedine svećenike koji su bili interesantni za SDS, angažirao ga Ivan Granić, suradnju sa SDS-om prekinuo 1966 godine.

HRVATSKO-TALIJANSKI KIPARSKI SIMPOZIJ U DONJEM HUMCU

U Franjevački red Hercegovačke franjevačke provincije stupio je na Humcu 1973. Filozofsko-teološki studij započeo je u Sarajevu, a završio u Augsburgu gdje je i zaređen za svećenika 1981. Sedam godina djelovao je kao župni kapelan u župi Humac, a od 1988. do 2000. u Međugorju gdje je obnašao službu župnika od 1991. do 2000. Od 2000. do 2005. župnik je župe Humac, a trenutno obnaša službu župnika u župi Kočerin.

Franjevački habit je obukao 15. srpnja 1987. na Humcu, gdje je proveo godinu dana Novicijata.

Radi se uglavnom i epigrafici, natpisima uklesanima u kamenu, od kojih je najstarija i najpoznatija Humačka ploča, u Humcu kod Ljubuškoga.

Svetu misu slavio je i obećanja framaša primio fra Sretan Ćurčić, provincijski asistent FRAME, uz koncelebraciju fra Branka Radoša, župnika, fra Roberta Kiša, asistenta Frame na Humcu i fra Bože Milića, koji vodi Framu Međugorje.

Po Europi je skupljao pomoć za prosvjetno i vjersko uzdizanje Hercegovine, namicao sredstva za dogradnju škola te izgradnju franjevačke crkve u Mostaru, samostana na Humcu i završetak radova u Š.

U Gornjem Humcu (Brač) postoje toponimi Kaškovac i Kaško griža, a na Žirju je Kašić ime jedne lokve.

Pavla iz 1897. koja je danas otvorena samo jednom godišnje, 26. lipnja, kada se stanovnici Vrisnika, sela u središnjem dijelu otoka (inače vlasnici kuća na Humcu) okupljaju da bi proslavili dan zaštitnika ovog napuštenog mjesta.