Prikazao je kartu na kojoj se jasno vide veze zapadnoga dijela Popova polja s izvorima na lijevome zaobalju Neretve, počevši o d Hutova blata do jezera Kuti.

Godine 1757. doselili su se iz Hutova [ 39 ].

U selima razmještenim po obodima Hutova blata, čiji su žitelji vijekovima bili upućeni na ovaj danas ugroženi prostor kao izvor hrane, žive još uvijek priče o ovoj blagodeti koju im je podarila priroda.

Slušao sam nekakvog njihovog ministra ili što već, prije par mjeseci na radiju i upravo je cestarine i zaradu od tranzita uzeo kao jedan od glavnih argumenata za gradnju AC od Čapljine preko Hutova i Trebinja do Crne Gore, a taj je pravac uz koridor 5 C nazvao vitalnim interesom BiH od kojega nema odstupanja.

Drugi dio vode iz akumulacije Gorica prolazi kroz postrojenje HE Trebinje 2 te se zatim prevodi uzduž Popovog polja betoniranim, 68 km dugim kanalom u smjeru sjeverozapada do gornjeg kompenzacijskog bazena HE Čapljina kod mjesta Hutova.

Naime, tamošnje smještajne kapacitete, poglavito u općini Čapljina, pune Slovenci, koji su tu primarno stigli radi uživanja u prirodnim ljepotama Hutova blata, ali i neretvanskih plantaža.

Snimili smo ga kao se nakon jutarnje paše negdje na ušću vraća u mirnije predjele Hutova blata.

Prvo je oslobođen lokalitet Drenovca gdje smo ' kao dječju zvečku ' razbili Užički korpus koji se onda bezuspješno i čamcima preko Hutova blata pokušavao vratiti na ranije pozicije.

U sela oko Čapljine Raiči su se doselili iz Hutova.

Iz pravca Dračevica progonili su ih, a ovuda sačekivali istočnohercegovački partizani koji su nakon pada Hutova 18. listopada 1944. god. prodrli preko Graca i Babina Dola na prostor Vukova Klanca i pomogli dalmatinskim partizanima.

Jedan od glavnih selidbenih putova iz sjeverne i srednje Europe prelazi upravo preko naših krajeva, tj. delte Neretve i Hutova blata.

Ivan i Mileta Ilić iz Zažablja spominju se 1694. kao posjednici u Osičenoj Međi (današnjoj Osječenici) kod Hutova.

Ono što ne čini aktuelna vlast, učinila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), koja je pokrenula medijsku kampanju za zaštitu Hutova blata uz potpisivanje peticije.

Na području Hutova blata 1950 - ih se lovilo oko 50 tona jegulje godišnje (Aganović, 1952).

Melioracijom velikih površina na ušću Neretve (jezero Modrič) i Hutova blata, izgradnjom brana na Maloj Neretvi i Svitavskom jezeru, životni prostor i migracijski putevi za jegulju su značajno smanjeni i ograničeni te je današnji status jegulje na ovim prostorima nepoznat i neizvjestan.

U Neretvi jegulja je brojna od ušća do Čapljine, posebice u području Hutova blata, Kuta, Desanskoga jezera, područja Norina i lagune Parila.

Poznato je da je jegulja u neretvanskim vodama jako slabo istražena, dok struktura populacije u gornjem dijelu Hutova blata, prema mišljenju prof. Branka Glamuzina sa Sveučilišta u Dubrovniku, ukazuje na vrlo dobru dobnu strukturu populacije, s dominacijom mlađih uzrasnih kategorija, indirektno ukazujući da je dolazak mlađi u Neretvu uspješan.

Stariji su metkovski rodovi podrijetlom iz Zažablja ili Popova: Jeramaz (1734. iz Vidonja), Medar (1734. iz Medarevina, Vidonje, prije iz Dračeva ili Sedlara), Sočivica (1736. od Franića iz Turkovića i Hutova), Raič (ević) (1737. iz Hutova; prije sa Strmice, Trebinja), Mandrapa (1736. iz Hrasna), Ilić (1738. iz Dobranja i Glušaca; prije iz Hutova), Šijaković (1738.; s Trebinje), Repeše (1738.; iz Cereva), Puljević (1740. iz Vidonja), Vuica (1740. s Trebinje), Gabrić (1742. nekoć Pačići iz Mravinca u Dubrovačkom primorju ili s Trebinje), Bukvić (1741. iz Ravnog), Šprlje (1747. iz Dobranja i Gabele), Martić (1748. sa Zelenikovca, Hutovo), Popovac (1752. iz Mrkonjića, Popovo), Gutić (1752. iz Kijeva Dola, Popovo), Magzan (1757.; Volujac kod Trebinja), Mijići (1739. sa Strmice), Vukša (1753. s Trebinje), Milan (1759. iz Stoca), Bagur (nekoć Paprica; pristigli 1815. iz Cereva), Bošković (1757. iz Hutova), Baljevac (1760. najvjerojatnije iz Čvaljine u Popovu gdje postoji toponim Baljevci), Bulum (1760. iz Dobranja, gdje su starosjedioci), Kljusurići (1781. iz Vidonja; u Vidonje došli iz Stoca).

Iz sela s desne obale Neretve i iz Gabele podrijetlom su rodovi Arbić (s nadimkom Serapčević koji je zabilježen još 1734.; podrijetlom su iz Gabele), Krvavčević (1738.; Gabela), Brečić (1746. iz Vida; dio vjerojatno iz Hutova), Jurišinović (1759. iz Vida gdje su se prezivali Oršulić), Malenica (1760. iz Borovaca), Vekić (1781. iz Borovaca), Volarević (1767. iz Borovaca), Vranješ (1772. iz Gabele), Dominiković (1781. iz Otrića).

Naime, svaka kap vode koja dođe na umjetni ispust HE Dubrovnika u more oduzeta je prirodnim staništima od Omble preko Malostonskog zaljeva do Donje Neretve i Hutova blata, a to je otprilike do četiri milijarde prostornih metara vode godišnje, ili oko jedne trećine ukupnih oborina prostora koji žele kontrolirati

Iz Hotnja je odveden u pravcu Hutova i na lokalitetu Padališta mučen i ubijen (izmasakriran).

Stjepan Krst Don Anđelko Planinić, župnik Prenja Don Ivan Pavlović, župnik Domanovića Don Ivan Kordić, župnik Čeljeva Don Đure Bender, župnik Dračeva Don Slavko Maslać, župnik Trebinje Don Pero Pavlović, župnik Ravna Don Blaž Ivanda, župnik Graca Don Ivica Puljić, župnik Neuma Don Pero Marić, župnik Hutova Don Vinko Puljić, župnik Hrasna Don Boško Obradović, ž. vikar Neuma Don Ivica Boras, ž. vikar Dračeva Don Ivan Perić, ž. vikar Domanovića Don Nikola Menalo, ž. vikar Stoca

U nedjelju ujutro uslijedio je obilazak Blagaja i Počitelja te Hutova blata, gdje je upriličen ručak, a nakon toga posjet vodopadu Kravice i Međugorju te povratak u Mostar i obilazak Starog mosta.

26. travnja 1992. godine, postrojba odlazi iz Hutova i nakon kraćeg odmora u Imotskom dobiva novu zadaću spriječavanja neprijateljskog prodora iz pravca Stoca prema Metkoviću i Hutovu, ovaj put raspoređena je na borbenu crtu iznad Popovog polja.

U razlijevanju Trebišnjice od konavoskih vrulja i izvora preko Dubrovačkog primorja, pelješkog i neumskog područja, Donjoneretvanskog kraja te samog Hutova blata, Popovo polje ima središnje mjesto, a Vjetrenica je nekada, po svemu sudeći, bila prva podzemna drenaža njegove silne vode.

Rijekom Krupom vode Hutova blata otiču u rijeku Neretvu.

Jedinstvenu prirodnu cjelinu budućeg parka prirode tako bi činila 25 kilometara dugačka dolina Neretve od Hutova blata u BIH do ušća razgranatog u prostranu deltu ukupno oko 24 tisuća hektara. (Hutovo blato u susjednoj Hercegovini, inače, značajno odmorište ptica močvarica tijekom selidbi i zimovanja, već sedam godina zaštićeno je kao park prirode).

Prema tome, moglo bi se reći da je stanje iznimno zabrinjavajuće, posebno nakon požara tijekom posljednjih nekoliko dana na području Hutova blata i na ušću Neretve.

Uzmi u obzir da su oni prije 2 - 3 mjeseca dogovorili da će od Počitelja preko Čapljine, Hutova, Huma i Trebinja graditi AC prema CG kao dio JJ koridora.

Hrvati, stanovnici Stoca, Hutova i drugih mjesta ističu da je nedovoljna briga i hrvatske države koja bi bar malo trebala pomoći i voditi brigu o njima.