__________________________ (1) Ibni Redžeb u Et Tabakat u veli: On je Abdul Kadir sin Ebu Saliha, sin Abdullaha, dodao je rije? sin.

Ibnul Vardi u Tetimetul Muhtesar fi Ahbaril Bešer tom 2/107, veli: On je Abdul Kadir sin Ebu Sliha Musa Dženki Dost. Ez Zerkeli u El A lam tom 4/47 veli: On je Abdul Kadir sin Abdullaha. (1) El Halabi u Kalaidul Dževahir 3 veli: To je a džemijski (strani) izaz zna? i onaj koji voli borbu (ratovanje), a Allah najbolje zna. (2) Ibnu Šarik El Kurtubi u Fevatul Vafijjat tom 2/373 veli: Njegovo prijeklo seže do El Huseina sina Alija sina Ebu Taliba. (3) Et Tabakat od Ibni Redžeba; Džamiu n Kerametil Evlija od Nabhania tom 2/204. (4) El Bagdadi u El Merasid tom 1/368 veli: Gejlan je naziv prostranih krajeva koji se nalaze iza Taberistana, to su sela sa velikim i prostranim pašnjacima okružena planinama pored Taberistanskog mora. (5) Tetimetul Muhtesar min Ahbaril Bešer od Ibnul Vardi, tom 2/108. (6) Njegova majka veli: Nakon što sam rodila svog sina Abdul Kadira on nije htio dojiti moje grudi danju u Ramazanu. (Kalaidul Dževahir fi Menakibi Abdul Kadir, od El Halabi, 3).

Trenutno je na vlasti dvanaesti kralj od stjecanja nezavisnosti, Tuanku Syed Sirajuddin ibni Almarhum Tuanku Syed Putra Jamalullail, veliki radja od Perlisa, medjutim, njegova uloga je ceremonijalne prirode, posto je vlast u rukama premijera koji je odgovoran parlamentu.

uvaženi šejh nije nam pojasnio zašto je zvanična Islamska vlast, oličena u kadijama sva četiri mezheba, osudila Ibni Tejmiju i rekla da to učenje koje on zastupa nije učenje selefa, da nikada niko od muslimana nije to iznosio, npr. tvrdnje da Allah dž.š. u svojoj svemoći može sjesti na leđa komarcu, itd.

Andaluzijski mistik i filozof Ibni Arebi (1164. - 1240.) teorijski razračuje i opisuje pojam duhovne ljubavi.

Slabašni rob, potreban milost Božijoj, Muhammed, sin Muha-mmedov, sin Husejna Belhije, neka ga Allah pomiluje, kaže ovo: Nastojao sam u dugom spjevu Mesnevije ispričati događaje, cvijeće govora i biserje značenja, puteve pobožnih i bašče bogobojaznih, sa malo teksta a mnogo značenja, jer je to želio moj gospodar i oslonac, mjesto moje duše u mome tijelu, moja hrana za danas i za sutra, a to je šejh koji je prvak arifa (gnostika), imam upućenih i uvjerenih, povjerenik ljudskih srca, pomagač dozvanih, odabranih ljudi, ključ riznice Arša i povjerenik blagajni Ferša, Ebul-Fadil Husamul-Hakk ved-Din Hasan, zvani Ibni Ahi Turk.

Komentirao je i dotad neka manje komentirana Ibni Arebijeva djela.

Ibni Finas je izumio aparat za letenje.

uvijek mi bude drago kad sretnem osobu visoke duhovnosti, posebno kad konkretizira svoju duhovnost kao ti na kraju posta. kažu da je vrijeme toliko bitno da se Allah dž.š. kune njime. barem tako glase Allahove dž.š riječi u Kur ' anu. ti to sigurno nećeš sporiti. a Ibni Arebi je to što jeste zbog svog razuma, a ne zbog svog srca. ne bi se inače Allah dž.š obraćao ljudima " O vi razumom obdareni ".

Idi na slijedeci link: http://www.almeshkat.net/books/open.php?cat=25&book=470 i skini Minhadz, zatim idi na 4. tom ili kako pise 004 i udji, zatim misem spusti do str. 10 i pogledaj sta je napisano na 4/422 i 4/423. Zatim idi na www.msobieh.com i skini knjigu u pdf-formatu Ahtau Ibni Tejmi i pogledaj redd na ovo sto je Ibn Tejmije napisao.

Pa kada bi te iste osobine neko pripisao Ibni Tejmiji vi biste povilenuli ali kada je to pripisati ehlu-l-bejtu od strane vaseg sejhu-l-islama onda je to apsolutna istina i nema pravo niko da u nju sumnja.

Sličnu teoriju razvijaju Suhraverdi i Ebu-l-Berekat Bagdadi (u. 1165). (8) __________________________ (6) Pojam aš-šuhčd u koncepciji Ibni Arebija jeste neposredna spoznaja pod plaštom duhovnog zrijenja. (7) An-Nčr, 35. (8) Corbin, Henry, Svjetlosni čovjek u iranskom sufizmu (prev.

Dakle... Split, 1975 godine... Sultan Yahya Petra ibni Almarhum Sultan Ibrahim Petra, Sultan od Kelantana postao je šesti Yang di-Pertuan Agong Malezije (vrhovni vladar jelte).

Tema je da li je učenje Šejha Muhameda Ibni Abdulvehaba vehabijski islam ili Čisti Islam, a ne rasprava da li mi imamo devijacija

Ibni Hasan u svom radu " Islamski spomenici u Zvorniku " (" Islamska misao ", godina VI, br. 62/84, str. 43) navodi da su u aprilu 1887. godine u Zvorniku bila dva velika pozara.

Dakle, bilo je to ovako: neki musliman, kažu da mu je ime bilo Ta ' ma ' - ibni-Ubejrak ukrao je jedan zaklon, koji se u ratu upotrebljavao, i sakrio ga kod nekog Židova.

Allahova dž.š. cjelina je Ehad - Jedan, ona je Zaat, ona uključuje sve sifate bez diferencijacije. ruka je diferencijacija. ako ima Allahova dž.š. ruka kako je ti shvataš, makar ti rekao da je neshvatljiva, kao što Ibni Tejmije naučava da je Allah dž.š. ograničen, da ima granicu, pitam te ja, a šta je to onda što preostaje, što nije Allahova dž.š. ruka? ako Allah dž.š. kaže da Njegovo znanje i moć obuhvata sve, kada Allah dž.š. djeluje, iskazuje moć, da li to čini u jedinstvu svih sifata ili samo nekih od njih? npr. kada razara, el-Kahar, da li razara iz neznanja, bez el-Alim, bez milosti, bez er-Rahmanirahim, itd.? ako vjeruješ da je Allah dž.š.

Razes se zvao Ebu Bekr Muhammed ibni Zekerijja.

Tako su prenesena mnoga arpaska djela o muzici, kao djelo Al - Kindija, Sabita, Sabita bKurre, Zekerije Razija, al-Farabija, Ihvanus - Safa, Ibni Sine, Saf al-Dina, Abd al-Mumina al-Ermevija, Ibni Badže i drugih...

Zatim Ibni Sina, koji je živio krajem X i početkom XI stoljeća, spominje u svom " Šifau " (54 strana) odnos čiji su intervali suglasni brojevima 15,16,18 i 20. A ovako to izgleda, ako se prevede na jezik muzike i izrazi brojem odnosa 16/15, 9/8 i 10/9. I najzad Saf al-Din Abd al-Mumin al-Ermevi, koji je živio u XIII stoljeću, spominje se da ovaj oblik ima šest razreda.

Vjerovatno, ono što Ibni Sina spominje u svojoj knjizi " Al-Nadžah " pod naslovom " Ukrasi melodije " pruža istoriji jasnu sliku oosnovama nauke o skladnosti glasova, čije je neke vrsteion opisao.

Ako je Ibni Sina smatrao mnogozvučnost ukrasima melodije, na njenim osnovama, takav je isti slučaj bio i kad je Evropa počela da se služi ovom vrstom mnogozvučnosti, jer ga je i ona, smatrala u početku samo ukrasom. _________________________________ Ibn Sinae Musiklehre, dr. Mahmud Ahmed al-Hifni, izdao u Berlinu 1931. godine, strana 99. Detalji...

Tako su prenesena mnoga arpaska djela o muzici, kao djelo Al - Kindija, Sabita, Sabita bKurre, Zekerije Razija, al-Farabija, Ihvanus - Safa, Ibni Sine, Saf al-Dina, Abd al-Mumina al-Ermevija, Ibni Badže i drugih...

Zatim Ibni Sina, koji je živio krajem X i početkom XI stoljeća, spominje u svom " Šifau " (54 strana) odnos čiji su intervali suglasni brojevima 15,16,18 i 20. A ovako to izgleda, ako se prevede na jezik muzike i izrazi brojem odnosa 16/15, 9/8 i 10/9. I najzad Saf al-Din Abd al-Mumin al-Ermevi, koji je živio u XIII stoljeću, spominje se da ovaj oblik ima šest razreda.

Vjerovatno, ono što Ibni Sina spominje u svojoj knjizi " Al-Nadžah " pod naslovom " Ukrasi melodije " pruža istoriji jasnu sliku oosnovama nauke o skladnosti glasova, čije je neke vrsteion opisao.

Ako je Ibni Sina smatrao mnogozvučnost ukrasima melodije, na njenim osnovama, takav je isti slučaj bio i kad je Evropa počela da se služi ovom vrstom mnogozvučnosti, jer ga je i ona, smatrala u početku samo ukrasom. _________________________________ Ibn Sinae Musiklehre, dr. Mahmud Ahmed al-Hifni, izdao u Berlinu 1931. godine, strana 99. Detalji...

Muhammed je učio: »Ko zakolje kurban pre nego se klanja namaz, to je samo njemu/prinos /.« Muhammedov drug Džundub Ibni Sufjan svedoči: »Jednom prilikom sam klanjao bajram namaz sa Alejhisselamom i kada je dovršio namaz, video je nekoliko zaklanih krbana, pa je rekao: ' Ko je zaklao kurban pre namaza, neka sada zakolje drugi, a ako nije neka sada kolje u ime Allaha '.« Koje su to reči okrutnosti i bogohulništva?

Sve sto sam zelio postici prvom serijom pitanja jeste dobiti neka pojasnjenja ucenja Sejh Muhamed Ibni Abdulvehaba

Pokušajmo se zadržati na učenju Šejha Muhameda ibni Abdulvehaba.

Prema tome, to što je naveo autor, nije tefsir Ibni Kesira, nego njegovo upozorenje kako se spomenutom predajom ne smije komentirati ovaj ajet