Glazbenim programom u kojem su se našla djela dvaju skladatelja usko povezanih sa Zadrom, Blagoja Berse - Tri Pejzaža i Igora Kuljerića - Dream music, otvorena je Koncertna sezona glazbenim ciklusom Sfumato.

U suradnji Hrvatskog društva skladatelja i HRT-a, u izdanju Cantusa, objavljen mu je CD s Hrvatskim glagoljaškim rekvijemom Igora Kuljerića, a za CD-ove sa snimkama Zbora HRT-a (Papandopulova Hrvatska misa, 2004. i Antologija hrvatske zborske glazbe 20. stoljeća pod naslovom Kako jelen vrilo traži, 2007.) osvojio je diskografske nagrade Porin.

Godine 2003. dirigirao je praizvedbom opere Životinjska farma Igora Kuljerića na Muzičkom biennalu Zagreb i koncertnom izvedbom opere Porin Vatroslava Lisinskog u povodu proslave 30. obljetnice Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, što su u izravnom prijenosu preuzele mnoge postaje Europske radijske unije.

Čelistički original s kraja koncertne večeri upotpunila je i uvodna skladba Milonga para Jorge Luis Borges iz pera Igora Kuljerića.

Zapažen nastup imala je na Muzičkom biennalu Zagreb u operi Životinjska farma Igora Kuljerića, a u osiječkom HNK je pjevala ulogu Cherubina u Mozartovu Figarovu piru.

Osobito efektna djela u izvedbi cijelog ansambla bila su " Milonga para Jorge Louis Borges " Igora Kuljerića i Poloneza Davida Poppera.

Da je repertoaru bila pridodana glazba Igora Kuljerića, koji je također sahranjen na Silbi, koncert je mogao dobiti i zaseban naziv.

U sklopu ciklusa Sfumato u Bazilici Srca Isusova održan je Adventski koncert, na kojem su izvedeni Koncert za orgulje, gudače i timpane u g-molu Francisa Poulenca i niz božićnih pjesama u obradi Igora Kuljerića (Hrvatska božićna priča).

Neizbježno se nameće pitanje zbog čega su uopće bile potrebne izvedbe Góreckijeve Simfonije žalosnih pjesama i Barberova Adagija, kad bi praizvedba Hrvatske mise Igora Kuljerića bila sasvim dovoljna da ispuni koncertnu večer

U svojoj dugoj i bogatoj povijesti HPGD« Zoranić »osvajao je brojne nagrade, a između ostalih i nagradu za najbolju izvedbu skladbe dvadesetog stoljeća u njemačkom gradu Zwickauu i to za skladbu« Zora puca »Igora Kuljerića.

Na programu su bila djela Blago ja Berse, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Astora Piazzolle, Johanna Stamitza te Igora Kuljerića.

Koncert je naslovljen po posljednjoj skladbi večeri Glazbi za sanjarenje Igora Kuljerića (1938 - 2006).

Budimo iskreni, Bilić je isto osoba koja nije čista od nepotizma, opće je poznato kako je sve svoje profesionalne angažmana dobio posredstvom pokojnog punca Igora Kuljerića ili ih je doslovo naslijedio (poput funkcije u Zboru HRT).

Iako su ti kratki, uglavnom vrlo poznati, napjevi u obradi Igora Kuljerića izgubili mnogo od šarma i uvjerljivosti autentičnog, nepatvorenog izričaja ponajviše zbog katkada prenaglašenog melodijskog elementa u zborskom slogu te zbog oblikovanja instrumentalnog sloga koji su sugerirali pomalo evergrinski pristup (orgulje, harfa, čelesta, udaraljke) izvedba Zbora HRT-a, kao i svih vokalnih i instrumentalnih solista, bila je izvrsna.

Na koncertu Zagrebačke filharmonije održanu 25. siječnja u Dvorani Lisinski pod vodstvom gosta dirigenta Evana Christa nastupili su solisti Vladimir Krpan u skladbi Solo-tutti za klavir i orkestar Igora Kuljerića i violinist Orest Shourgot u 1. koncertu za violinu i orkestar u D-duru Niccoloa Paganinija, a na programu je bila i 5. simfonija u B-duru, op. 100 Sergeja Sergejeviča Prokofjeva.

Koncertom se Zagrebačka filharmonija pridružila obilježavanju sedamdesetoga rođendana uglednog hrvatskog pijanista Vladimira Krpana, uvrstivši u program skladbu Solo-tutti za klavir i orkestar Igora Kuljerića.

Na kraju je tako vjerojatno jedini uistinu vrijedan koncert ovogodišnje tribine bio onaj posvećen uspomeni na Igora Kuljerića.

Ove su godine zbog značajnih obljetnica ili odavanja počasti nedavno preminulim skladateljima zadane skladbe bile iz pera Vlade Špoljarića, Josipa Vrhovskog, Emila Cossetta i Igora Kuljerića.

Dobri znalci zadarske publike ovaj su put nastupili u Svečanoj dvorani Sveučilišta, a koncert su počeli skladbom Pater Noster Igora Kuljerića, a nakon nje je slijedio Klavirski trio u G-duru, op. 1 br. 2 Ludwiga van Beethovena.

Za fonoteku Hrvatskog radija ansambl je, osim navedenih, snimio i djela Antuna Sorkočevića, Dore Pejačević, Borisa Papandopula, Jurja Stahuljaka, Igora Kuljerića, Zlatka Pibernika, Ivane Lang, Ive Maleca, Milka Kelemena, Petra Bergama, Stanka Horvata, Anđelka Klobučara, Ive Mačeka, Sandra Zaninovića, Željka Brkanovića, Dubravka Detonija i Berislava Šipuša.

No temom se pjesme često koristi u orkestralnoj podlozi, pa kao aranžera Dunje (premda mi doista nisu dostupni podaci o tome tko je skladao što) imenujem Igora Kuljerića.

Također, pjevala je jednu od glavnih uloga u operi Životinjska farma Igora Kuljerića, koja je praizvedena 2003. na Muzičkom biennalu u Zagrebu (uz zbor i orkestar HRT, dirigent Tonči Bilić).

Za projekt " Glazbena grafika " ponajprije smo snimili video koji se temelji na skladbi " Valcer " suvremenoga hrvatskog skladatelja Igora Kuljerića, a u kojemu ritmički montirane apstraktne slike tvore neku vrstu zvučne, pokretne grafike.

Na koncertu organiziranom u koprodukciji sa Zagrebačkom filharmonijom, 8. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, izvest će Koncert za marimbu Igora Kuljerića, sa solisticom Ivanom Bilić, te Koncert za orkestar i Tri poeme Henrija Michauxa Witolda Lutosławskoga.

Premda Biennale nije otvoren Životinjskom farmom Igora Kuljerića, ona je nedvojbeno bila njegov središnji događaj.

Uz Glagoljašku misu predviđeno je i izvođenje Hrvatskoga glagoljaškog rekvijema Igora Kuljerića.

Godine 2007. skladba Igora Kuljerića Križu, daj nam ti milosti objavljena na CD-u u izdanju Orfej/HRT s naslovom Kako jelen vrilo traži, također pod Bilićevim ravnanjem, dobila je Porina za najbolju skladbu napisanu za solo ili manji sastav.

Na spomenutim koncertima nastupila je kao solistica sa orkestrom, a praizvela je djela Viktorije Čop te istaknutog hrvatskog kompozitora Igora Kuljerića, koja su joj bila i posvećena.

Na programu su Koncert za orgulje, gudače i timpane u G-duru Francisa Poulenca (1899. - 1963.) te najljepše hrvatske božićne pjesme u obradi Igora Kuljerića (1938. - 2006.), dugogodišnjeg šefa dirigenta Zbora.

Pod ravnanjem šefa dirigenta, maestra Tončija Bilića na programu će se naći djela dvaju skladatelja usko povezanih sa Zadrom - Blagoja Berse (Tri pejzaža) i Igora Kuljerića (Dream music), ali i djela talijanskog majstora vokalnog izričaja 20. stoljeća, Ildebranda Pizzettija (Dvije zborske skladbe).