Premda je poznato kako je droga, gledano u svjetskim razmjerima, treći najprofitabilniji posao na svijetu, odmah iza trgovine oružjem i ljudima, na dalmatinskim otocima trgovanje ilegalnim drogama na samom je vrhu po profitu koji ostavlja u džepovima dilera.

Još je osjetljiviji pokušaj provedbe specifičnog odgoja i obrazovanja u vezi s ilegalnim drogama, ukoliko svojim pristupom ne želimo biti kontraproduktivni.

Ako se metadonska terapija ukine, to će biti zato što se više zloupotrebljavala nego se upotrebljavala.I neće moći prof. Sakoman, ma koliko se borio, dokazati suprotno-jer je činjenica da to radimo.MI se trebamo zbrojiti i nastojati ne izgubiti to što imamo.Heptanon se dijeli zato da se ljudi ne drogiraju ilegalnim drogama-a ne zato da im bude lakše to raditi (mijenjati hepove za dop, prodavati ih, ili ako ništa od toga ne uspije ONDA popiti heptanon). To tako nigdje nema-pa ne bude ni ovdje I to je razlog radi kojeg nam mogu ukinuti heptanon.Nije onaj doktor iz Rijeke za to kriv-on je samo naplaćivao preglede-kao što to rade i ostali doktori-samo što je fulao i išao " liječiti " problematičnu skupinu koju država već organizirano i monopolizirano liječi.I za to će on odgovarati-ali to nema veze sa zloupotrebom heptanona.Zloupotreba je ako ih prodajemo i da je to javna stvar (još i pišemo o tome koliko koštaju na crnom tržištu). Crno tržište heptanona ne bi trebalo ni postojati-jer ga svako kome treba može dobiti koliko mu treba-ako mu stvarno treba.Onaj kome treba ne može imati (barem ne često) pozitivan nalaz na testu za dop-jer je to dokaz da mu ni ne treba, ni ne " radi " - jer i dalje, zapravo, želi (i troši) heroin.Heptanon nije droga-nego lijek, udrogirati se s njim mogu samo oni koji su tek na putu da im hep ozbiljno treba.Zato bi bilo puno pametnije o tome bar šutiti, a ne pričati okolo kako hep ne valja.Ni ne može valjati koristi li ga se na takav krivi način.Pojavljivanje subutexa je dokaz da je ovo što pričam upravo tako.Dobro je da ima i subutexa, jer on možda nekom više odgovara, ali nije dobro da ne bude heptanona-JER ON MNOGIMA ODGOVARA.Nije dobro da su djeca prije dvadesete već isprobala sve raspoložive mogućnosti liječenja i " ne mogu " se izliječiti.Liječiti se nisu ni htjeli - samo su se prijavili da i oni dobiju " svoje hepove ". A taj " neuspjeh " (liječenja) ne bi trebao postati dokaz da liječenje na način kako se danas radi nije dovoljno dobro.I oni će se jednog dana htjeti liječiti samo što onda više možda ne bude lijeka. " Dokazat " će se da takvo liječenje ni nema smisla-jer se malo ko izliječio a mnogi su se navukli.

U ovom bi se slučaju mogla povući paralela sa spojevima koji su analogni ilegalnim drogama a koji su inicijalno izumljeni kako bi se doskočilo zakonskim zabranama pravih droga.

No ono što je kaže, najviše zabrinjava, je činjenica da maloljetnici također sve više posežu za tzv. ilegalnim drogama, raznim sedativima i antidepresivima, ponekad na liječnički recept, a ponekad i bez njega.

Od toga je 17 posto ovisnika o ilegalnim drogama, a skupa s alkoholičarima, ukupno je bilo 30 posto ovisnika.

Trideset i devet posto ovisnika o ilegalnim drogama su ovisnici o heroinu

Danas se većina stručnjaka slaže da je pušenje marihuane štetno za zdravlje i može dovesti do psihičkih i fizičkih oštećenja, slabijih akademskih postignuća i sniženog socijalnog statusa te razvoja ovisnosti, a vrlo često je marihuana put prema ostalim ilegalnim drogama.

Prema dostupnim informacijama, trgovanje ljudima treće je po redu na ljestvici globalnih problema, odmah iza trgovine ilegalnim drogama i trgovine oružjem.

Uz savjete o vježbanju i prehrani, spomenuta stranica daje i informacije o ilegalnim drogama, seksualnom zdravlju, alkoholu i pušenju, pa i o emocionalnom zdravlju i temama kao što su nasilje nad djecom, stres i veze.

Korištenje ilegalnih sredstava ovisnosti puno je manje zastupljeno što se slaže s navodima iz literature da mladi koji postanu ovisnici o ilegalnim drogama najčešće ispadnu iz školskog sustava.

Iako će se nekome postotak ukupne populacije koji možemo nazvati patološkim kockarima, koji iznosi 1 do 3 %, učiniti malen i nevažan, za usporedbu možemo reći da taj broj od 40 000 120 000 ljudi višestruko premašuje ukupan broj ovisnika o ilegalnim drogama.

Ovim projektom, grupa mladih stekla je potrebna znanja o psihoaktivnim supstancama i posljedicama zlouporabe, razlozima ovisnosti i zadovoljenju potreba mladih kao prevencije uzimanja i eksperimentiranja prvenstveno ilegalnim drogama i alkoholom.

Najnovije istraživanje o smrtima u SAD-u uzrokovanim nenamjernim trovanjem tijekom perioda od pet godina, pokazuje da su skoro sve smrti trovanjem pripisane lijekovima ili ilegalnim drogama.

To će se postići izbjegavanjem senzacionalizma u prikazivanju bilo kojeg aspekta problema u svezi s ilegalnim drogama.

O njegovoj studiji oglasili su se i predstavnici proizvođača gaziranih pića, te su ustvrdili da je neozbiljno izdvojiti samo gazirana pića kao jedini faktor propadanja zuba te ih uspoređivati s ilegalnim drogama.

Alarmantan je podatak da čak 76,3 % mladića u 2. razredu srednje škole i 66,2 % djevojaka pije alkohol redovito, dakle više puta mjesečno, svaki vikend ili čak svakodnevno, a tri puta i više u životu je bilo pijano 66,3 % mladića i 47,7 % djevojaka što se nikako ne može smatrati slučajnim opijanjem nego se svrstava u rizično ponašanje, neophodan rad s mladima. 4. Korištenje ilegalnih sredstava ovisnosti puno je manje zastupljeno što se slaže s navodima iz literature da mladi koji postanu ovisnici o ilegalnim drogama najčešće ispadnu iz školskog sustava, ali su naši ispitanici sva sredstva za koja smo ih pitali, osim LSD, probali barem jednom, a najzastupljenije je bilo korištenje sredstava za smirenje, inhalacijskih sredstava i marihuana. 5. Mladi navode da su im lako dostupna alkoholna pića i cigarete, a i za ilegalna sredstva navode da ih uglavnom mogu lako nabaviti.

Treću su lavovski odradili uhvativši se u koštac s legalnim i ilegalnim drogama Nikola i Zlatko.

Najkraće rečeno, analiza je pokazala da su eksperimentiranju s psihoaktivnim supstancama, poglavito ilegalnim drogama, skloniji mladi iz urbanijih sredina (u Zagrebu, Istri, Primorju i Dalmaciji), višeg obrazovnog statusa i starije mladenačke dobi.

Zaključak s fokus grupa s učenicima srednjih škola: droga je dostupna, ali se stav prema ilegalnim drogama promijenio, više to nije prihvatljivo kao prije (Izvršitelj Zavod) Istraživanje o konzumiranju sredstava ovisnosti u Dubrovačko neretvanskoj županiji ponovljeno 2006. g. (Izvršitelj Zavod) pokazuje pad konzumiranja heroina na otoku, prvenstveno u Veloj Luci, mjestu gdje je problem dosegao najveće razmjere.

Dok je neusporedivo više alkoholičara i ovisnika o ilegalnim drogama na liječenju, još je više ovisnica o sedativima i anksioliticima neliječenih, kod kuće.

Studija otkriva da će neželjena trudnoća koja završi pobačajem vjerojatno biti rizični čimbenik za psihičke probleme kao što su depresija, tjeskoba, suicidalne ideje, ovisnost o alkoholu i ilegalnim drogama, dok neželjena trudnoća koja završi rođenjem djeteta ne nosi iste rizične čimbenike.

Događa se, međutim, i to da najnovija istraživanja među mladim Splićanima upućuju na značajnu promjenu i drugih trendova na polju sklonosti ilegalnim drogama.

Činjenica je da pušenje u usporedbi s ilegalnim drogama vjerojatno neće dovesti do veće ekonomske propasti, ali novčani iznos od 6000 kuna koji pravi pušač utroši na cigarete u godini dana ipak nije zanemariva.

S temom Životni stil ovisnika o ilegalnim drogama, Natali Dizdar u petak je diplomirala na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, piše Slobodna Dalmacija.

U praksi, aktivnosti univerzalne prevencije usmjerene su na legalna sredstva ovisnosti (alkohol, duhan i sl.) i ilegalne droge zajedno, a mjere usmjerene isključivo prema ilegalnim drogama su vrlo rijetke.

Glavni cilj takve prevencije je uglavnom sprječavanje ili odgađanje početka uzimanja legalnih sredstava ovisnosti, jer njihovo ranije ili pojačano uzimanje je najznačajniji faktor rizika za kasnije uzimanje i probleme s ilegalnim drogama.

Kako bi se ubrzalo proces prijenosa znanja o ovisnostima (osobito o ilegalnim drogama), valjalo bi razmisliti o osnivanju interfakultetske katedre koja bi za nekoliko struka, prilagodeno potrebama svake od njih, barem u malenom broju sati uputila studente medicine, socijalnog rada, defektologije, psihologije i pedagogije u osnove pristupa suzbijanju socio-patoloških pojava, osobito ovisnosti o drogama.

Natali koja je srednje obrazovanje stekla u Zadru diplomirala je na Edukacijsko-rehabilitacijom fakultetu u Zagrebu na temu " Životni stil ovisnika o ilegalnim drogama " pri čemu je provela i malo istraživanje.

Iz kliničkog iskustva profesor Buljan navodi podatke da je alkoholizam glavni i najčešći uzrok ovisnosti u Hrvatskoj, slijede cigarete, na trećem je mjestu ovisnost o sedativima, dok je ovisnost o ilegalnim drogama na četvrtom.