(6) U slučaju otvaranja stečaja, odnosno likvidacije nad imovinom trasata, prije ili nakon akceptiranja, kao i u slučaju stečaja odnosno likvidacije nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje imatelj mjenice može ostvariti regres kad podnese potvrdu suda da je otvoren stečaj odnosno podnijeta prijava o pokretanju postupka likvidacije.

(1) Isplata intervencijom može se obavljati u svim slučajevima u kojima je, bilo o dospjelosti, bilo prije dospjelosti, imatelj mjenice stekao pravo na regres.

(5) Kod mjenice po viđenju i na određeno vrijeme po viđenju, rok od trideset dana teče od dana kojega je imatelj mjenice obavijestio svog indosanta o višoj sili, makar to učinio i prije proteka rokova za podnošenje; kod mjenica na određeno vrijeme po viđenju, rok od trideset dana povećava se tim vremenom po viđenju označenim u mjenici.

(1) Imatelj mjenice mora po mogućnosti bez odlaganja obavijestiti dužnika o vršenju prava pridržaja.

(1) Imatelj mjenice može zahtijevati od onoga protiv kojeg ostvaruje regres:

(2) Ako se mjenica ne podnese na akceptiranje u roku koji je trasant odredio, imatelj mjenice gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja, osim ako iz sadržaja odredbe ne proizlazi da se trasant samo htio oslobiditi odgovornosti za akceptiranje.

Imatelj mjenice može ostvariti regres protiv indosanata, trasanta i ostalih obveznika:

Tako npr. dosadašnji imatelj mjenice, indosiranjem od mjeničnog vjerovnika postaje mjenični dužnik.

Prijenosom mjenice, imatelj mjenice, svoju dospjelu obvezu prema svom vjerovniku može podmiriti mjenicom koju je primio od svog dužnika, upravo prijenosom na svog vjerovnika, koji istu kasnije može naplatiti.

Novi imatelj mjenice također može tako primljenu mjenicu dalje prenositi nekom svom vjerovniku, čime i on podmiruje svoju novčanu obvezu prema tom vjerovniku, i tako redom.

Prema članku 15. Zakona o mjenici tužitelj je zakoniti imatelj mjenice, jer je propisano da onaj tko drži mjenicu smatra se za njenog zakonitog imatelja, u ovom slučaju bez dokazivanja neprekinutog niza indosamenata, jer je trasat (K.

(3) Svaki imatelj mjenice u kojoj nije naznačeno da je vučena samo u jednom primjerku, može tražiti da mu se o njegovom trošku izda još jedna ili više primjeraka.

imatelj mjenice gubi svoja prava protiv indosanta protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta.

(1) Ako su mjenicu akceptirali intervenijenti koji imaju svoje mjesto prebivanja u mjestu plaćanja, ili ako su u mjenici označene, da je po potrebi, plate osobe koje u tom mjestu imaju svoje mjesto prebivanja, imatelj mjenice dužan je ovu podnijeti svim tim osobama i ako je potrebno, podignuti protest zbog neisplate najkasnije sutradan po posljednjem danu dopuštenom za podizanje protesta.

(5) Ako prije ili nakon akceptiranja trasat obustavi plaćanje ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno, imatelj mjenice može vršiti regres tek pošto podnese trasatu mjenicu na isplatu i pošto protest bude podignut.

(1) Osobe protiv kojih je stavljen zahtjev da ispune svoje obveze iz mjenice ne mogu prema njenom imatelju isticati prigovore koji imaju temelj u njihovim osobnim odnosima sa trasantom ili s kojim prijašnjim imateljem mjenice, osim ako je sadašnji imatelj mjenice prilikom njenog stjecanja svjesno postupio na štetu dužnika.

(2) Imatelj mjenice dužan je o slučaju više sile bez odlaganja obavijestiti svog indosanta i tu obavijest uz datum i svoj potpis, zabilježiti na mjenici ili na alonžu; za ostalo vrijede propisi članka 44. ovoga Zakona.

(2) Isto tako, zakon mjesta izdanja isprave određuje stječe ili imatelj mjenice tražbinu koja je dala povoda izdanju isprave.

(2) Imatelj mjenice može se poslužiti pravom pridržaja i prije nego što mu je tražbina dospjela, ako je dužnik pao pod stečaj odnosno kad se otvori postupak likvidacije ili ako je izvršenje novčanog duga iz njegove imovine ostalo bezuspješno, ili ako je dužnik trgovac koji je obustavio svoja plaćanja.

(3) Kad viša sila prestane, imatelj mjenice mora bez odlaganja podnijeti mjenicu na akceptiranje ili na isplatu. i ako treba, podignuti protest.

(2) Kada je indosament neispunjen (bjanko), onda imatelj mjenice može:

(1) Kada radi osiguranja mjenične tražbine imatelj mjenice, na temelju pismene izjave primi u zalog kakvu pokretnu stvar ili tražbinu, a dužnik ne ispuni na vrijeme svoju mjeničnu obvezu, onda imatelj mjenice ima pravo namiriti se iz zaloga, ne podižući tužbu protiv zalagatelja.

(3) U ostalim slučajevima imatelj mjenice može odbiti akceptiranje intervencijom.

Ako imatelj mjenice protivno odredbi koju je napisao trasant podigne protest, sam će snositi protestne troškove.

Kako je tužitelj, kao imatelj mjenice, tužbom (prijedlogom za ovrhu), zahtijevao isplatu mjeničnog iznosa od 213.669,18 kn u ovom slučaju treba primijeniti odredbe Zakona o mjenici (Narodne novine 74/94), a što je prvostupanjski sud i učinio.

Alonge neće biti potreban onda kada je posljednji indosament na poleđini mjenice bjanko indosament ili indosament na donositelja, a bit će potreban onda kad je posljednji indosament na poleđini mjenice puni indosament budući se u potonjem slučaju ovlašteni imatelj mjenice legitimira neprekinutim nizom punih indosamenata, a osoba koja se time ne može legitimirati ne uzima se ovlaštenim imateljem mjenice, pa mjenični dužnik neće biti dužan takvoj osobi isplatiti mjeničnu svotu.

" Naime, iz sadržaja spisa nespornim proizlazi da je tužitelj imatelj mjenice od 30. rujna 1998. godine, izdane od trasata K.

Što znači da remitent (imatelj mjenice) smije mjenicu upotrijebiti samo sukladno dobivenoj ovlasti, odnosno detaljnim uputama o tome pod kojim uvjetima i na koji način se ta bjanko mjenica može popuniti.

(2) Imatelj mjenice ne može odbiti djelomičnu isplatu.

(4) Kako o namjeravanoj tako i o izvršenoj prodaji ili zadržavanju zaloga imatelj mjenice mora, po mogućnosti bez odlaganja, obavijestiti dužnika kao i zalagatelja, ako je taj treća osoba.