Na žalost nitko ništa ne poduzima da stanje promijeni - da vrati stanovništvu ono što mu je oteto (vidi moj odgovor MOL-u: Jedino rješenje za Hrvatsku je nacionalizacija INA-e, a puna su im usta tzv. borbe protiv korupcije.

Odjedanput je važniji crni trinkgeld " u stranačkoj kasi HDZ-a od silnih milijuna koje su tipovi poput Sanadera, Mačeka, Barišića, ali i Linića, Jakovčića, Crkvenca, Čačića, Ferenčaka... za kojekakve poslovne usluge preusmjeravali u privatne džepove ili pak od afere Hypo, privatizacije banaka, velikih poduzeća... prodaje INA-e, Plive, telekomunikacija... subvencioniranja Todorića i raznih Todorića "...

Da bi se skrenula pažnja od teških promašaja u energetici - štete se mjere u milijardama USD (zacijelo i uslijed korumpiranosti onih koji su donosili odluke, a i zbog udobrovoljavanja onih koji donose odluke o ulasku Hrvatske u EU) u kojima su domaći izvori praktički poklonjeni strancima (25 % INA-e poklonjeno - Mađarima, oko 40 % našeg plina iz Jadrana - Talijanima, nuklearna elektrana - Slovencima, gotovo dovršeni Plomin 2 - Nijemcima, naftni derivati i nafta - agresoru na Hrvatsku,....) u Hrvatskoj se previše besplodno raspravlja i polaže nade u dodatne obnovljive izvore (vjetar, sunce, geotermalna) za proizvodnju električne energije.

Športska udruga Atlantis iz Splita svake zime i ljeta organizira natjecanja, Winter, odnosno Summer Challenge. [ 17 ] U Rijeci na Krnjevu se u svibnju 2009. održalo otvoreno prvenstvo Hrvatske u skateboardingu, koje je privuklo gotovo tisuću posjetitelja. [ 18 ] U Zagrebu se lokalni skejteri okupljaju većinom ispred muzeja Mimara, na Jarunu, ispred zgrade INA-e, u Vukovarskoj te, do 2009., u improviziranom skate parku u Španskom, kojeg su gradske vlasti tada uklonile. [ 19 ] Splitski se skejteri okupljaju ispred zgrada Stande i Dalme te na Matejuški i u skate parku na Žnjanu, a 2005. je u domu mladeži " Klub Kocka " otvoren i indoor skate park. [ 20 ] Osijek također ima svoj skate park, [ 21 ] a isti se planira i u Dubrovniku. [ 22 ]

Nezadovoljan je i MOL-om, strateškim partnerom INA-e, jer, tvrdi, nije modernizirao tvrtku koja je bila »nacionalni ponos i socijalističke Republike Hrvatske, nacionalni ponos Hrvatske«.

ARZ bonovi se mogu kupiti na prodajnim mjestima Tiska, INA-e, iNovina i većini drugih trgovaca u Hrvatskoj.

Iz INA-e je otišao sredinom 2005. u privatni biznis i danas vodi konzultantsku tvrtku OG Adriatic.

Dokaz da su sva plinska nalazišta unutar našeg gospodarskog pojasa možete vidjeti na slici gdje je crvenom bojom označena proizvodna koncesija u Hrvatskoj sa stranica INA-e:

Pred vijećnicima će se naći i prijedlog odluke o izradi sanacijskog plana za smanjenje emisija sumpornog dioksida iz INA-e u Urinju, a trebala bi biti izmijenjena i odluka o komunalnoj naknadi.

Posjet treningu predstavnici INA-e iskoristili su za detaljniji uvid u program rada i upoznavanje sa našim polaznicima.

Postoje čak i ljudi koji su desetljećima prijavljeni na platnim listama, a nisu nikada vidjeli pogone INA-e ili Janaf-a i slično, a kako se ulazilo u Crosco i koliko su se neki u guzice gurali i kolika je sestra ili matera morala zbog toga noge raširiti poznato je.

Koliko uzimaju Mađari vlasnici velikog dijela INA-e (zar za pomoć ulaska u EU?)?

Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske, tvrtka Plinacro d. o. o. za transport i trgovinu prirodnim plinom je 1. svibnja 2009. godine od INA-e u potpunosti otkupila Podzemno skladište plina d. o. o., čime je PSP prešao u 100 postotno vlasništvo Republike Hrvatske.

To se radilo u socijalizmu i danas (Čačić i Savka probaju postaviti Čačića za premijera " anemičnom " SDP-u, za HDZ-ove vlasti je savkin zet direktor INA-e itd.).

Više od milijun kuna prometa imale su dionice HT-a (226 kn, 0,6 % rasta), Atlantske plovidbe (1110 kn, 0,9 %), IGH (3,300 kn, 2,5 %), Dalekovoda (360 kn, 1,4 %) i INA-e (1.470 kn, 4,2 %).

Što se tiče INA-e nismo se opekli jedino mi, već i mnogi drugi u ovoj sezoni.

Taj iznos koji su platili, zacijelo, Mađari mogu sudjelovanjem u profitu INA-e (25 %) namiriti u vremenu kraćem od dvije godine.

Stoga je posve smiješno da u daljnjim bezrazložnim nastojanjima za prodajom INA-e, oni koje je žele rasprodavati, tvrde da ona vrijedi između tri i četiri milijarde USD, kad vrijedi desetak puta više.

U most su ugrađene i cijevi Jadranskog naftovoda koji započinje u obližnjem Omišaljskom terminalu, te vodovodne cijevi kojima se opskrbljuje industrija na području općine Omišalj. 2008. godine dograđene su još dvije cijevi za vodu, jedna za pitku vodu iz riječkog vodovodnog sustava, i druga za industrijska postrojenja INA-e koja uzima tehničku vodu iz Tribaljskog jezera u Vinodolu.

Velike su razlike u izjavama onih koji su sudjelovali ili tvrde da nisu u rasprodaji INA-e, pa i u onima danim istražnom povjerenstvu Hrvatskog sabora za utvrðivanje cinjenica u vezi s privatizacijom INA-e.

Jedni su tvrdili (trenutna predsjednica Vlade, neki ministri, bivši rukovoditelj INA-e...) da nisu ništa znali o prodaji INA-e i da su taj posao vodili samo neki pojedinci, a drugi, npr. bivši predsjednik Vlade, tvrde da su svi u tadašnjoj (i sadašnjoj) Vladi bili jako dobro upuceni u prodaju INA-e i upravljackih prava i da su svi znali sve što su ugovarali.

Da su znali vjerojatno INA-u ne bi prodavali ili je pravi razlog njene prodaje (i ne samo prodaje INA-e) golema novo stecena imovina bez poznatog porijekla (ucestalo se o tome izvještava u medijima) onih koji su u tome (i u mnogo drugoga) sudjelovali.

Vrlo se lako može analiticki pokazati da je vrijednost INA-e u trenutku prve prodaje Maðarima (2003.) bila oko 10 milijardi USD tj. najmanje 5 puta veca nego što je dogovorena cijena njene jedne cetvrtine koju su prodali za 505 milijuna USD.

Kosor ide u rat s Mađarima zbog INA-e

Prema Babićevim tvrdnjama vodeni resursi INA-e su tokom privatizacije ostali zavedeni u bilanci domaće naftne industrije, pa bi izvore vode trebalo, poput plinskog biznisa, izdvojiti iz Ininog poslovanja i prodati natrag državi.

N ačin na koji je Jadranka Kosor, krajnje odlučnom retorikom, najavljivana zakon o zaštiti INA-e pokazao je da je premijerka, zaslijepljena željom da osvoji što više glasova na izborima 2011., reagirala munjevitim refleksnom svoga mozga krcatog frazama o tzv. nacionalnom interesu.

No, čim se malo sabrala i konzultirala sa svojim prijateljicama u Europskoj uniji (kako se osobno voli pohvaliti), odlučila se za naglo redefiniranje INA-e: od tvrtke od nacionalnog interesa u stvar tržišta i biznisa.

Ina? e? ete propustiti jedno vrlo zanimljivo i nezaboravno iskustvo.

Radnici INA-e prosvjeduju pred upravnom zgradom tvrtke

- Koprivničko-križevačke županije, 06.06.2012. s početkom u 17,00 sati u Đurđevcu, u dvorani INA-e, Stari kotar, Basaričekova 36