Uvoz je višestruko veći od izvoza; uvozi se raznolika industr. roba, strojevi, nafta, prehr. proizvodi, a izvoze agrumi i drugo voće, vino, tekst. proizvodi, cement.
Uvoz je višestruko veći od izvoza; uvozi se raznolika industr. roba, strojevi, nafta, prehr. proizvodi, a izvoze agrumi i drugo voće, vino, tekst. proizvodi, cement.
Oko dvije trećine površine je obrađeno, a u strukturi prevladavaju obiteljske farme srednje veličine na kojima je organizirana mješovita poljoprivreda sa stočarstvom, žitaricama, krmnim i industr. biljem.
Budući da je industr. razvoj Danske nakon II. svj. rata povećavao potrebu za uvoznim energentima, ta nalazišta, u eksploataciji od 1970 - ih, u velikoj su mjeri smanjila troškove uvoza energije i pridonijela razvoju industrije i općem napretku.
Biljne vrste: Proizvodnja ratarskoga, krmnoga i industr? skog bilja u većini se zasniva na sortama koje su proizvedene u domaćim institutima za oplemenjivanje bilja.
Najvažn? e su industr? ske kulture šećerna repa (100 sorti), duhan (75), soja (74) i suncokret (43).
Uvozi se nafta, hrana i različita industr. roba.
Od industr. grana najznačajnija je obojena metalurgija u Bakrenom pojasu (445 600 t bakra, 12. u svijetu; talionice bakra), slijede prehr. (šećerane, uljare, bezalkoholna pića), kem. (tvornice eksploziva i glicerola, mineralnih gnojiva), tekst., duhanska, kovinska ind. (bicikli, teretna vozila).
Nakon iscrpljivanja nalazišta (1992. zatvoren i posljednji ugljenokop) stare industr. regije zapadaju u krizu; nove prerađivačke ind. (kem. i petrokem., elektron., farmaceutska, prehr. i dr.) razvijaju se u s dijelovima i na obali, velikim dijelom na temelju uvoznih sirovina.
Kao i druge razvijene zemlje, uz sirovine (nafta, željezna ruda, ugljen) uvozi i različite industr. proizvode; u izvozu dominiraju strojevi i prom. sredstva, kem. proizvodi i hrana.
Trajan manjak hrane, energenata, lijekova i gotovo svih industr. proizvoda uvjetuju uvoz, a velik trgovinski deficit čini B. ovisnim o međunar. pomoći.
Radi veće naseljenosti i industr? ske razv? enosti pritisci onečišćenja izražen? i su u crnomorskome nego u jadranskome slivnom području.
Uvoz je 2 3 puta veći od izvoza; uvoze se strojevi, prometna sredstva i različiti industr. proizvodi te hrana, a izvoze pamuk, nafta, palmino ulje i sjemenke.
U novije vrijeme sve je važnija i petrokemijska, ind. vozila i strojeva i dr. Tradic. industr. područja su oko Bogote, Medellína i Calija, a otvaranjem prema svj. tržištu sve važnija postaju središta na karipskoj obali Cartagena, Barranquilla i dr. Turizam ima ograničeno, a zbog povremene nesigurnosti i oscilirajuće značenje; zemlju godišnje posjeti oko pola mil. stranih turista, a od turizma se zaradi oko 1 mlrd USD.
Najvažniji uvozni proizvodi: industr. oprema, sirovine i poluproizvodi, roba široke potrošnje, vozila.
Za razliku od većine razvijenih zemalja, A. uvozi mnoge industr. proizvode, najviše strojeve, građev., industr. i elektron. opremu, vozila.
Velik udio posječenog drva troši se kao gorivo, a dio industr. drva dobiva se iz uzgojenih šuma.
Izvozi se pamuk, koža, stoka i zlato, a uvoze različiti industr. proizvodi, nafta i hrana.
Vanj. trgovina vrlo je razvijena; uvoze se sirovine i energenti (naftovod iz Trsta, plinovod iz Ukrajine), ali i gotovi industr. proizvodi iz razvijenih zemalja.
Izvoz je nešto manji od uvoza, a prevladavaju industr. proizvodi i drvo.
Nakon osamostaljenja 1993, zbog usporavanja započetih reformi i naglog smanjenja trgovine s Češkom (čak za 50 %), slovač. se gospodarstvo našlo u krizi; inflacija je iznosila čak 30 %, a stopa nezaposlenosti porasla je s 4,5 % (1992) na 18 % (1993), i to u prvom redu zbog zatvaranja mnogih industr. pogona.
Industr. se proizvodnja povećala za 6,4 %.
Ji, oko luke Gaženice, razvija se nova lučko-industr. zona.
Najvažnije su kem. i petrokem. ind. (proizvodnja umjetnih gnojiva, prerada uvezene nafte), strojogradnja (teški traktori s više osovina, kamioni nosivosti preko 100 t, poljoprivr. i industr. strojevi), te proizvodnja radio i tv aparata, satova, a u novije vrijeme i računala.
Vrijednost izvoza znatno je veća od uvoza; više od 90 % vrijednosti izvoza čine nafta i prerađevine; uvoze se strojevi, vozila i industr. proizvodi svih vrsta te hrana.
Uvozi se različita industr. roba, hrana, energenti i sirovine.
tekstilna industrija, industr. proizvodnja prediva, tkanina i gotovih tekst. proizvoda.
Gl. su izvozni proizvodi pamuk, tekstil, stočarski proizvodi i kikiriki, a uvoze se energenti, prehr. i različiti industr. proizvodi.
Oslonac gospodarstva su crpljenja nafte i plina u priobalju Kaspijskog jezera (u novije vrijeme i iz jezerskog dna), što je gl. rudno bogatstvo, izvor energije i važna industr. sirovina.
Gl. industr. područja su u Sofiji i okolici, te uz Plovdiv, Ruse, Dimitrovgrad, Varnu.
Tijekom rata zemlja je ostala bez makroekon. politike, bez tržišta i novca, a brojni su industr. pogoni razoreni.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com