Ipak, još uvijek je nedovoljno istražena eventualna uloga BNP-a u bolesnika s akutnim infarktom miokarda.

Velikogorička hitna pomoć nije htjela doći po pacijenta s akutnim infarktom miokarda, a kad se sam dovukao do bolnice dežurna liječnica mu je rekla da mu nije ništa, nije mu htjela dati kola i pratnju već ga je uputila da sam ide u Zagreb ako mu nije dobro

U radu je prikazan način zbrinjavanja bolesnika s akutnim infarktom miokarda, te sestrinske dijagnoze s kojima se susreču medicinske sestre - tehničari u radu s takvim bolesnicima, kao i pristup samom bolesniku, te odgovoriti na pitanja koji su sestrinsko - medicinski problemi i sestrinski ciljevi u radu s bolesnicima s akutnim infarktom u jedinici koronarne skrbi.

Poznato je da većina bolesnika, 60 % s akutnim infarktom miokarda umire u prvim satima nakon nastanka simptoma i da je u većini slučajeva smrt posljedica nepravilnog srčanog rada, čija je krajnost treperenje klijetki.

Obrađujući rehabilitaciju bolesnika s akutnim infarktom miokarda, željela sam detaljnije obraditi ranu rehabilitaciju bolesnika koja počinje u koronarnoj jedinici, a odnosi se na bolesnika kojem je infarkt liječen koronarnom angioplastikom i ugradnjom stenta.

Pristup oboljelima s akutnim infarktom miokarda vrlo je složen zbog ozbiljnosti njihovog stanja jer se prvo pristupa stabilizaciji njihova stanja tj. održavanju života.

Uslijedila je bujica stručnih domaćih i međunarodnih medicinskih skupova, suradnja sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom na području rehabilitacije i sekundarne prevencije bolesnika s akutnim infarktom miokarda te aktivno učešće u programima rehabilitacije kardioloških bolesnika Ministarstva zdravstva Sjedinjenih Američkih Država i suradnja s vrhunskim europskim zdravstvenim udrugama i osiguravateljima.

Prema okvirnim statističkim podacima broj tako zbrinutih bolesnika s akutnim infarktom miokarda liječenim urgentnom intervencijom u Specijalnoj bolnici Magdalena svake se godine značajno povećava (od 94 intervenirana bolesnika 2008. godine do 157 interveniranih bolesnika 2010. godine), poglavito na račun sve bolje i jasnije definiranih algoritama i strukture organizacije zdravstvene skrbi.

Na taj su se način izjednačili izgledi većine bolesnika sa STE infarktom miokarda, neovisno o mjestu u kojem žive, s onima iz gospodarski razvijenijih zemalja.

U radu koji sam napisala prikazala sam zbrinjavanje bolesnika s akutnim infarktom miokarda.

Izložila sam sestrinsko medicinske probleme koji mogu proizači iz stanja bolesnika s odgovarajućim intervencijama, te sestrinske dijagnoze s kojima sam se susrela prilikom sestrinske skrbi za bolesnika s akutnim infarktom miokarda.

Prema podacima zagrebačkog Registra akutnog infarkta miokarda 31 % muškaraca i 43 % žena s preboljelim infarktom miokarda ima hipertenziju.

Glavne teme i eminentni stručnjaci predavači skupa bili su: Prof. dr. sc. Davor Miličić Važnost BNP-a u dijagnostici kroničnog srčanog zatajivanja. Prof. dr. sc Mijo Bergovec Uloga edukacije i telemedicinskih sustava u liječenju bolesnika s akutnim infarktom miokarda., Dr. Dragica Kramarić Prikaz rezultata liječenja akutnog koronarnog sindroma na Kardiološkom odjelu OB Koprivnica 2005. - 2006. i Dr. Krešimir Šutalo Prikaz zbirnih rezultata liječenja akutnog koronarnog sindroma u bolnicama sjeverozapadne Hrvatske 2005. - 2006. Stručni sastanak je započeo prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva iz KBC Rebro o ulozi laboratorijske dijagnostike kroničnog zatajivanja srca i BNP-a (mozgovnog natriuretskog peptida) kao izuzetno vrijednog pokazatelja razvoja bolesti.

Još jednom je naglašeno da svaki pacijent s akutnim infarktom miokarda ima puno bolje šanse za preživljenje i bolju kvalitetu života ako se na vrijeme prepozna akutni infarkt miokarda i što brže transportira u pripadajuću tercijarnu zdravstvenu ustanovu koja je spremna učiniti invazivni intervencijskih zahvat u što kraćem roku.

U ovom slučaju vrijeme nije samo novac, već i spašeno srce i život mnogih bolesnika s akutnim infarktom miokarda.

Kako ova metoda procjene endotelne funkcije u preliminarnim istraživanjima iskazuje vrlo jasnu sposobnost predviđanja akutnih vaskularnih zbivanja, to je svakako primjena FMD testa potencijalno jednostavna i vrlo primjenjiva metoda u procjeni uspješnosti programa kardiološke rehabilitacije u bolesnika s akutnim infarktom miokarda.

Riječ je o jedinstvenom projektu Hrvatskoga kardiološkog društva i Ministarstva zdravlja RH, u sklopu kojega KBC Zagreb zbrinjava bolesnike s akutnim infarktom miokarda iz područja grada Zagreba uključujući i područje KB Merkur, Velike Gorice te šire regije gradova Varaždina i Bjelovara.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da fizioterapijski tretmani kod bolesnika s infarktom miokarda dovode do značajnog poboljšanja funkcionalnih sposobnosti i tjelesne snage, a samim time i radne sposobnosti bolesnika.

Unatoč povećavanju rizičnog profila bolesnika s akutnim infarktom miokarda (AIM) liječenih primarnom PCI, rezultati njihova liječenja se ne pogoršavaju, a smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj u proteklih pet godina smanjena je sa 53 % na 49 %.

Nadalje, sve se više bolesnika s AIM diljem naše zemlje liječi hitnom PCI te je taj broj dosegao gotovo 2000 bolesnika s akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST-segment godišnje (Slika 1).

Uzrokuje, također, povećani rizik lošijeg ishoda bolesti kod pacijenata s infarktom miokarda, moždanim udarom ili, pak, dijabetesom.

Ta privatna bolnica uključena je u Hrvatsku mrežu urgentne perakutne koronarne intervencije, odnosno 24 sata dnevno zbrinjava bolesnike Krapinsko-zagorske županije s akutnim infarktom miokarda.

Bolesnici sa dijabetesom i akutnim infarktom miokarda sa ST elevacijom (STEMI), akutnim infarktom miokarda bez ST elevacije (NSTEMI) te stabilnom anginom pektoris kandidati su za PCI.

Svi bolesnici sa akutnim infarktom miokarda trebaju primiti acetilsalicilnu kiselinu.

Prema nekim istraživanjima bolesnici s infarktom miokarda kako bi izbjegli podsjetnike na infarkt miokarda, mogu razviti maladaptivne stilove sučeljavanja što se manifestira tako da ne uzimaju preporučenu terapiju ili da ne potraže pomoć ako im se pojave rani znakovi ponovnog infarkta.

U sklopu Odsjeka liječe se najzahtjevniji kardiološki pacijenti sa infarktom miokarda, značajnim za život opasnim srčanim aritmijama, embolijom plućnih arterija te svim drugim stanjima koja zahtjevaju intenzivan nadzor i skrb, nadomještanje funkcije oštećenih sustava te resuscitaciju.

Jedan od problema su postojanje tzv. sivih zona na teritoriju Republike Hrvatske gdje iz kadrovskih, financijskih, zemljopisnih i drugih razloga većina bolesnika s akutnim infarktom miokarda biva liječena inferiornijim farmako-intervencijskim ili čak samo farmakološkim liječenjem.

Bolesnici s infarktom miokarda su liječeni dualnom antitrombocitnom terapijom (DATP aspirin i kolpidogrel), bez korištenja inhibitora GP IIb/IIIa, dok četvrti bolesnik nije primao antitrombocitnu terapiju.

Zato je važno da se bolesnik s akutnim infarktom miokarda što prije transportira do koronarne jedinice gdje je moguća primjena adekvatne medicinske pomoći ili reanimacije.

Zbog kardioloških manifestacija, panični napadaji mogu se zamijeniti s infarktom miokarda.