Kao temeljne ciljeve programa premijerka je navela stabilan gospodarski oporavak i rast temeljen na rastu proizvodnje, što podrazumijeva ublažavanje makroekonomskih neravnoteža i postupno smanjenje inozemne zaduženosti i deficita, kao i socij

Bugarska, još jedna ranjiva zemlja zbog visoke inozemne zaduženosti, srezala je procjene stope rasta na 4,7 posto, nasuprot ranije prognoziranih 6,5 posto a Svjetska banka pozvala je tu zemlju da pripremi plan za hitne situacije.

Također je u raspravi istaknuto da znatno povećanje inozemne zaduženosti trgovačkih društava od 3,9 mlrd. eura, u odnosu na 2006. godinu, treba promatrati kao pozitivno kretanje iz razloga što je većina kredita iskorištena za tehnološku obnovu tvrtki i ulaganje u nove investicije.

Potrebna je aktivnija uloga hrvatske države u poticanju proizvodnje i domaće potrošnje, u uvjetima ekonomske krize i visoke inozemne zaduženosti.

Uporno se održava koncept ekonomske politike koja je u funkciji rasta uvoza i inozemne zaduženosti.

Kada se zna pozadina visoki deficit na tekućem računu države i visoka razina inozemne zaduženosti zemlje te značajne izloženosti državne bilance rizicima koje donose kamatne stope i valutni tečajevi bilo je evidentno da će pritisak smanjenog priljeva kapitala uzrokovati probleme, što se i dogodilo: cijene financijske imovine su se urušile, a troškovi zaduživanja putem prodaje državnih obveznica uzletjeli, dok je Zagrebačka burza zaronila.

Porast inozemne zaduženosti tijekom prve polovine 2012. bio je uglavnom potaknut zaduživanjem središnje države, no nije se nastavio u srpnju i kolovozu.

Program nabraja« strukturne slabosti », ali ne navodi čije slabosti pa tako imamo: ograničenja u vođenju ekonomske politike zbog inozemne zaduženosti, ovisnost dijela gospodarstva o vertikalnim državnim potporama (brodogradnja, HŽ, poljoprivreda), izraženu autarkičnost gospodarskih subjekata i oslanjanje na državne nabavke i projekte, slabu konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga na inozemnom tržištu zbog niske tehnološke razine, loše upravljanje državnom imovinom, osobito trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, nisku stopu zaposlenosti te nepovoljnu investicijsku klimu.

Ukoliko gledamo iznos inozemne zaduženosti fizičkih osoba, ona je od kraja 2010. do danas stabilna te iznosi oko 200 milijuna eura.

Unatoč usporavanju rasta inozemne zaduženosti, zbog kontrakcije gospodarstva povećat će se udio duga u BDP-u, koji bi u 2010. mogao dosegnuti 100 posto, zaključuju u RBA.

Napomena: Pokazatelji inozemne zaduženosti u razdoblju od 1998. do 2004. godine izvedeni su na bruto načelu, dok pokazatelji za razdoblje do 1997. ne obuhvaćaju: nepodmirene dospjele i obračunate nedospjele kamate, hibridne i podređene instrumente, repo poslove banaka i HNB-a, depozite međunarodnih financijskih institucija u HNB-u te jednostrane učinke sekundarnog tržišta obveznica

U odnosu na 2008. godinu kategorija ostalih sektori (uglavnom trgovačkih društava) znatno je usporila rast inozemne zaduženosti.

Povećanje inozemne zaduženosti najvećim je dijelom posljedica zaduživanja trgovačkih društava i nešto manjeg prirasta duga banaka, dok je dug središnje države ostao gotovo nepromijenjen.

Nadalje, povećani su rizici održivosti visokog rasta zbog relativno snažne vanjskotrgovinske neravnoteže i visoke inozemne zaduženosti gospodarstva.

Uz 320 tisuća nezaposlenih, te deprimirajućih preko 40 milijardi eura inozemne zaduženosti rječito govori da s makroekonomskom politikom nešto ne štima te da je treba mijenjati.

Nastavljanje ovakog rasta inozemne zaduženosti vodi Hrvatsku u dužničku krizu koja može rezultirati valutnom krizom s neizbježnom velikom devalvacijom kune i ostalim šokovima koji nisu dobri ni za jednu privredu.Zbog toga je nužno odmah mijenjati politiku tečaja, ali i fiskalnu politiku.Treba prestati s politikom aprecijacije tečaja kune i s politikom budžetskih deficita, jer obje ovakve politike potiču porast inozemnog zaduživanja.

Isto tako i Hrvatska je visokoeurizirana zemlja, s visokim stupnjem inozemne zaduženosti, te je MMF toga svjestan.

Istodobno zbog pada BDP-a narastao je i stupanj inozemne zaduženosti s 82,6 posto BDP-a u 2008. na 100,6 posto u 2010. Mnogo dobrih vijesti nema ni u sljedećem razdoblju - prognoza HNB-a je da je u 2011. moguć rast BDP-a od 1,5 posto što znači da će se time jedino neutralizirati pad iz 2010., ali to, kazao je Rohatinski, neće bitno izmijeniti situaciju, pogotovo ne u smislu otvaranja novih radnih mjesta.

S ciljem dugoročnog smanjenja inozemne zaduženosti države, zaustavlja se rast udjela inozemnog javnog duga u BDP-u, koji je u prosincu 2003. godine iznosio oko 31 % BDP-a.

U izvješću D B, koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, ističe se kako bi povećanje granične obvezne pričuve s ciljem zaustavljanja ubrzanog rasta inozemne zaduženosti domaćih banaka, trebalo donijeti višestruke koristi.

Mjere ograničavanja podizanja stranih kredita pomoći će, kažu analitičari D B-a, i zaustavljanje inozemne zaduženosti zemlje, a tim i utjecati na smanjenje deficita platne bilance.

(1) Iznimno od odredaba članka 40. obveza prijave u izvještajni sustav statistike inozemnog duga nastupit će i za ostala nefinancijska trgovačka društva koja nisu odabrana u uzorak za izvještavanje o ostalim kreditnim poslovima ukoliko im razina stanja inozemne zaduženosti u toku godine premaši iznos ekvivalentan iznosu od 2,0 milijuna EUR, odnosno 0,5 milijuna EUR za trgovačka društva koja su vlasnički povezana s nerezidentnim kreditorom. (2) Trgovačka društva iz stavka (1) ovog članka obvezna su Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke dostaviti popis kreditnih poslova s inozemstvom s podatkom o ugovorenom iznosu kreditnog posla, stanjem iskorištene neotplaćene glavnice i stanjem ugovorene i neiskorištene glavnice. (3) Temeljem dostavljenog popisa kreditnih poslova Direkcija za statistiku Hrvatske narodne banke donijeti će odluku o potrebi uključivanja trgovačkog društva u uzorak ostalih nefinancijskih društava koja izvještavaju sukladno odredbama članka 44., 45. i 46. ove Odluke. (4) O donesenoj odluci Direkcija za statistiku Hrvatske narodne banke pisanim putem obavještava trgovačko društvo iz stavka (1) ovog članka.

Zbog razine vanjske zaduženosti, kao i rastuće ranjivosti na negativne šokove iz okruženja, Vlada Republike Hrvatske će preferirati financiranje investicija u energetiku koje ne rezultira porastom inozemne zaduženosti i donosi podjelu poslovnog rizika između domaćeg i inozemnog investitora.

Bruto inozemni dug u listopadu je iznosio 45,1 milijardi eura, a u studenom 45,3 milijardi eura, pri čemu je, vele u HNB-u, njegovom povećanju od 0,2 milijarde eura u najvećoj mjeri pridonio porast inozemne zaduženosti javnih poduzeća.

Najveći pad inozemne zaduženosti u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježen je kod izravnih ulaganja (- 253 milijuna eura), koja su iznosila 7,1 milijardi eura.

Nakon blagog porasta inozemne zaduženosti u prvom tromjesečju 2012., tijekom drugog tromjesečja inozemno je zaduživanje intenzivirano.

Ipak, relativni su se pokazatelji inozemne zaduženosti pogoršali zbog istodobnog pada nominalnog bruto domaćeg proizvoda.

Ipak, uz očekivani pad BDP-a pogoršat će se relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na 102,3 posto BDP-a, dok će udio duga u izvozu robe i usluga ostati stabilan na približno 240 posto, zaključuju analitičari središnje banke.

Kao temeljne ciljeve programa premijerka je navela stabilan gospodarski oporavak i rast temeljen na rastu proizvodnje, što podrazumijeva ublažavanje makroekonomskih neravnoteža i postupno smanjenje inozemne zaduženosti i deficita te socijalnu pravednost da bi se osigurali dostojni uvjeti za život posebno ranjivih skupina stanovništva.

Tako su na kraju trećeg tromjesečja, kada je financijska kriza počela, međunarodne pričuve iznosile preko 27 % ukupnog inozemnog duga svih sektora, dok su se godinu dana kasnije spustile ispod 22 % ukupne inozemne zaduženosti.