Pritom je, nakon dužeg razdoblja stagnacije, uočljivo oživljavanje inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća, a istodobno su se i javna poduzeća dodatno zaduživala.

Međutim, na godišnjoj razini ponovno je zabilježeno ubrzanje inozemnog zaduživanja uz nastavak promjena u strukturi duga po domaćim sektorima.

Taj je rast posljedica pojačanoga inozemnog zaduživanja republičkih fondova, posebice HAC-a i HBOR-a, kojem je u lipnju odobren sindicirani kredit u iznosu od 230 milijuna eura.

Jer, tumači se, stvarni iznos hrvatskog inozemnog zaduživanja, izvor i iznos zaduženosti, kao i projekti i lokacije gdje je ino-dug završio nisu utvrđeni, odnosno postoje kontradiktorni podaci o tome.

Naime, ističe Krznar, prva kriza je bila vezana uz visoku stopu rasta domaćih kredita, pada slobodno raspoloživih pričuva banaka, pada udjela inozemne aktive HNB-a u M4, rast inozemnog zaduživanja i veliki udio manjka na tekućem računu u BDP-u.

Rast tečaja EUR/HRK potaknut je prvenstveno potražnjom za devizama od strane korporativnog sektora zbog stagnacije inozemnog zaduživanja i orijentacije na domaće izvore financiranja postojećih inozemnih obveza. više

Razloga za to je bilo više, od pada kupovne moći, do činjenice da je Hrvatska narodna banka postrožila uvjete inozemnog zaduživanja banaka i time indirektno uzrokovala povećanje kamatne stope za stambene kredite, pa su takvi krediti građanima postali nedostupniji.

Grijanja iz inozemnog zaduživanja više nema..

Intenzivan porast inozemnog zaduživanja sektora poduzeća, po ocjeni analitičara HNB-a, djelomice se može povezati s poslovnom politikom domaćih banaka koje, da bi izbjegle troškove najnovijih restrikcija HNB-a, sve više potiču svoje klijente na izravno financiranje u inozemstvu, kojim se zamjenjuje zaduživanje na domaćem bankarskom tržištu.

Produžavanje izvozno-uvoznih debalansa, uz rast inozemnog zaduživanja, pravo je gomilanje problema za budućnost.

Iz središnje banke objašnjavaju da su, slijedom preuzetih obveza u pretpristupnim pregovorima s Europskom komisijom, početkom ove godine stupile na snagu promjene u pravnoj regulativi vezanoj za praćenje inozemnog zaduživanja, te je zbog prelaska na novi sustav izvještavanja stanje vanjskog duga za kraj prošle godine jednokratno korigirano.

Središnja država u drugom tromjesečju nije ostvarila veće transakcije na osnovi inozemnog zaduživanja, međutim, stanje se njezina duga, kako navode iz HNB-a, povećalo kao posljedica međuvalutnih promjena.

Zato nam i nije preostalo drugo nego da ponovno zaoštrimo mjere koje mogu izravno djelovati na usporavanje inozemnog zaduživanja banaka.

Naime, nakon što je tijekom prošle godine rast vanjskog duga bio posljedica zaduživanja javnih poduzeća, dok je dug privatnih trgovačkih društava smanjen, na početku ove godine uz nastavak inozemnog zaduživanja intenzivirano je zaduživanje privatnih trgovačkih društava.

Samo na takav način Hrvatska može riješiti konstantni rast proračunskog deficita i inozemnog zaduživanja.

- Podržane su sve aktivnosti i mjere Hrvatske narodne banke u 2005. godini, koje su provedene s ciljem zadržavanja stabilnosti cijena, ograničavanja inozemnog zaduživanja banka i s njima povezanih trgovačkih društava, kao i očuvanja stabilnosti tečaja kune.

Iako je Hrvatska narodna banka (HNB) u 2005. donijela mjere koje su trebale zaustaviti rast kredita i inozemnog zaduživanja, aktiva hrvatskih banaka, kao i vanjsko zaduživanje građana i poduzeća, i dalje raste.

Uostalom, guverner Željko Rohatinski višekratno je upozoravao na opasnost od prenaglog rasta inozemnog zaduživanja te zbog toga bio izložen i insinuacijama da predizborno pomaže dosadašnjoj opoziciji. " Iz HNB-a također napominju kako i inače već dugo traju stručne polemike o tome koja je pravilna metoda izračuna prihoda od turizma i prosječne turističke potrošnje pa je možda nagli porast prihoda od turizma pravi povod da se te dileme još jednom javno analiziraju.

Hrvatska je ovisno društvo i praksu življenja i poslovanja na temelju inozemnog zaduživanja, kao i davanja državnih subvencija za podmirivanje gubitaka loših tvrtki, treba što hitnije početi mijenjati.

Tijekom studenog dinamika inozemnog zaduživanja zabilježila je određene promjene.

HNB smatra da bi time mogao bitno usporiti daljnji porast inoduga, s manje aprecijacijskih pritisaka na tečaj kune nego u slučaju inozemnog zaduživanja.

U razdoblju nikad nižih globalnih kamatnih stopa i velikog zanimanja međunarodnih tržišta za ulaganja u zemlje u razvoju, cijena inozemnog zaduživanja je povijesno niska za te zemlje, vele u središnjoj banci i ističu da ovisnost o niskim globalnim kamatama i o visokoj potražnji za ulaganjima u zemlje u razvoju nosi skriveni rizik.

Instrumentarij monetarne politike Hrvatske narodne banke u 2005. godini bio je usmjeren na daljnje usporavanje i zaustavljanje rasta inozemnog zaduživanja radi održavanja makroekonomske stabilnosti, kao i na unapređenje monetarnog upravljanja uvođenjem operacija na otvorenom tržištu.

U prvih šest mjeseci inozemni dug države je smanjen za 143 milijuna eura, odnosno 2,8 %, a njegovu je smanjenju osim podmirenja obveza po dospjeloj euroobveznici dodatno doprinijela i činjenica da se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu, obzirom da su uvjeti inozemnog zaduživanja i dalje nepovoljniji.

Nastavljanje ovakog rasta inozemne zaduženosti vodi Hrvatsku u dužničku krizu koja može rezultirati valutnom krizom s neizbježnom velikom devalvacijom kune i ostalim šokovima koji nisu dobri ni za jednu privredu.Zbog toga je nužno odmah mijenjati politiku tečaja, ali i fiskalnu politiku.Treba prestati s politikom aprecijacije tečaja kune i s politikom budžetskih deficita, jer obje ovakve politike potiču porast inozemnog zaduživanja.

Inozemni dug stabilizirao se oko 46 mlrd. eura uslijed rasta inozemnog zaduživanja javnog sektora te istovremeno naglašenog razduživanja banaka s obzirom na izuzetno povoljne likvidnosne uvjete u sustavu.

Uz ocjenu kako ni banke niti regulatori nisu učinili dovoljno na ograničavanju inozemnog zaduživanja, u diskusiji je preporučeno poboljšanje odnosa banaka i regulatora i zajednički rad na snaženju tržišta kapitala.

Uz to, rast duga u promatranom razdoblju rezultat je i nešto snažnijeg inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća na što je utjecalo izdanje obveznice Agrokora (300 mil eura), stoji u analizi.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski do sada je u niz navrata govorio kako bi jedino povećanje stope granične obvezne pričuve na 55 posto odvratilo domaće banke od inozemnog zaduživanja.

Cijena inozemnog zaduživanja se smanjila jer su svjetske središnje banke spustile kamate.