Jedno od novih područja u kojem VE nastoji promicati svoju ulogu i doprinijeti dosadašnjim iskustvom i ekspertizom razvijanju njegove politike svakako je interkulturni dijalog i njegova interreligijska dimenzija.

Brojni dosadašnji napori bili su usmjereni u tom pravcu, od analiza i studija o ekonomiji kulture do najnovije Platforme civilnog društva za interkulturni dijalog.

Patchwork Family međunarodni je kazališni projekt namijenjen djeci i mladima, a predstavlja jedinstvenu kazališnu suradnju koja propituje interkulturni dijalog.

Nadalje, nužne su promjene zakonodavstva u područjima u kojima sadašnje generira sukob interesa, klijelentilizam i kaos, a u području financiranja nedostaje transparentnosti i jačanja poticaja neovisnom sektoru i istovremenog smanjenja poticaja javnom sektoru koji poništava osnovna stremljena modernih europskih kulturnih politika, a to su: mobilnost umjetnika, mobilnost umjetničkih djela i interkulturni dijalog.

S ciljem promidžbe Europske kulturne strategije uspostavljene su platforme organizirane u tri područja: interkulturni dijalog, pristup kulturi i kulturne industrije.

Nizom aktivnosti u sklopu programa potiče se aktivno europsko građanstvo, interkulturni dijalog, društvena kohezija i solidarnost među europskim građanima što uvelike doprinosi jačanju osjećaja europskog identiteta i stvaranju europskog javnog prostora.

Kakvu akciju trebali bi poduzeti Vijeće Europe i svi oni koji promiču pojmove kao što su ' mnogostruki identiteti ', kulturna raznolikost, interkulturni dijalog, dinamična interpretacija kulturnog nasljeđa?

Glavni cilj interkulturalnog dijaloga je izbjeći nasilje izmirivanjem razlika ili razmirica, pa se interkulturni dijalog shvaća kao korak prema miru, izabran kao središnja vrijednost za kolektivnu strategiju opstanka, umjesto opcije nasilja.

S druge strane, komisija u Bruxellesu jako cijeni projekte koji promoviraju kulturnu raznolikost i interkulturni dijalog u Europi.

Imajući u vidu zajedničko kulturno i povijesno nasljeđe, projektom se želi potaknuti razvoj kulturnog turizma korištenjem suvremenih ICT tehnologija, stvoriti novu mrežu suradnje i prijenosa znanja u području kulturnog turizma s ciljem jačanja turističke atraktivnosti cjelokupnog prostora i razvoja novih projekata te ojačati europski identitet i osnažiti interkulturni dijalog.

Glavni cilj interkulturalnog dijaloga je izbjeći nasilje izmirivanjem razlika ili razmirica, pa se interkulturni dijalog shvaća kao korak prema miru, izabran kao središnja vrijednost za kolektivnu strategiju opstanka, umjesto opcije nasilja.

Vrijednosti za interkulturni dijalog su moralne, kognitivne, političke, ekonomske i kulturne.

Kulture zemalja Juga kao i Sjevera, prolaze kroz transformacijske procese i pitanja kao što su kulturna raznolikost, demokratizacija kultura i interkulturni dijalog postaju svim kulturama zajednička, što jača spoznaju o međuovisnosti kultura i potrebi razvijanja novih oblika i sadržaja suradnje temeljene na tolerantnijim odnosima među kulturama i uvažavanju vrijednosti svih kultura.

Na programskom području kulture ključne su teme materijalna i nematerijalna baština, kulturne industrije, kulturna raznolikost, interkulturni dijalog, kulturni turizam, kulturne politike, kreativnost i umjetnost, autorska prava.

Ovom važnom rečenicom nakon godinu dana zajedničkog djelovanja u 2009. mi smo predhodili 2010. godini koja će se obilježavati kao Međunarodna godina zbližavanja kultura gdje će okosnica biti interkulturni dijalog: promicanje međusobnog znanja o kulturnoj, etničkoj, jezičnoj i religijskoj raznolikosti.

Zaštita jezične raznolikosti i promicanje višejezičnosti kao važnog čimbenika za stvaranje mostova između kultura postaje interkulturni dijalog kao proces koji zahtijeva priznavanje zajedničkih vrijednosti.

S ciljem pružanja informacija i tehničke pomoći svima koji se žele uključiti u Program koji najviše potiče programe mobilnosti umjetnika, mobilnost umjetničkih djela i interkulturni dijalog, osnovane se u svim zemljama članicama tzv. Kulturne kontaktne točke, dok je za provedbu programa zadužena Opća uprava za obrazovanje i kulturu Europske komisije i njezina Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu koja radi pod nadzorom Komisije u Bruxellesu. [ 26 ]

Premda bismo mogli reći da je europska kulturna politika još uvijek proces u nastajanju kojeg obilježava napetost između lokalne, nacionalne i nadnacionalne, odnosno europske (EU) razine, neki zajednički aspekti u kojima je postignut konsenzus svih zemalja članica, kao što su kulturna raznolikost i interkulturni dijalog, kulturne i kreativne industrije, te kultura u vanjskim odnosima Europske unije, mogu se smatrati temeljem (buduće) europske politike.

Veliki broj udruga civilnog društva, fondacija i različitih organizacija, osobito kulturnih mreža, inicira istraživačke projekte i aktivnosti kojima je u središtu interkulturni dijalog i komunikacija.

Nova inicijativa pod nazivom Platforma civilnog društva za interkulturni dijalog koju su osmislili Europska kulturna fondacija i Europski forum za umjetnost i nasljeđe i o kojoj smo pisali u Zarezu, posvećena je interkulturnoj kompetenciji, sposobnosti podržavanja dijaloga s drugim kulturama, kako se navodi u Platformi.

Ministar kulture mr. Jasen Mesić, predsjednik Vijeća predložio je Vijeću Kriterije za vrednovanje i odabir programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe naglasivši kako će prednost imati programi koji uključuju visoku razinu kvalitete i stručne utemeljenosti, koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču interkulturni dijalog i razvoj civilnog društva kao i programi ustanova koje imaju vrijednu knjižničnu, arhivsku i muzejsku građu te koji svojim uključivanjem u Nacionalni projekt Hrvatska kulturna baština djeluju u cilju izrade metapodataka digitalizirane baštine prema formatima Europeane i valorizacije u europskom kontekstu.

Ove aktivnosti neće samo stimulirati interkulturni dijalog, već će ujedno služiti i kao korisni alat za razmišljanje i osjećanje promjena koje će potaknuti potencijal periferije kako bi doprinijeo kulturi čitavog grada.

Interkulturni dijalog kroz formu glazbe osnažuje vrijednosti različitih kultura.

Istodobno, ovo programsko područje potiče suvremeno umjetničko stvaralaštvo, a usmjereno je na probleme vezane za kulturne politike, razvoj kulturnih industrija i mreža za prikupljanje informacija na području kulture i kulturnog upravljanja, kulturni razvoj i pluralizam, kulturnu raznolikost, interkulturni dijalog, autorska prava i status umjetnika.

Projekt je promicao prioritetne teme za Europu kao što su europsko građanstvo, interkulturni dijalog i volonterstvo; pobudio je interes građana RH za informiranjem o EU kroz razne aktivnosti, poput olakšavanja pristupa postojećim izvorima informacija i stvaranja novih izvora informacija; upoznao je ciljne skupine sa dostupnim programima EU-a i pretpristupnim fondovima namijenjenim Hrvatskoj; te je analizirao mišljenje građana o pitanjima vezanim za EU radi ispravnog usmjeravanja buduće regionalne politike.

Sudjelovanjem na likovnim kolonijama razvijamo i potičemo suradnju s umjetnicima te na taj način promičemo interkulturni dijalog među umjetnicima različitih umjetničkih izričaja.

Prioritetne teme za trajanje čitavog programa: budućnost Europske unije i njezine temeljne vrednote aktivno europsko građanstvo: aktivno sudjelovanje (participacija) i demokracija u Europi interkulturni dijalog blagostanje stanovništva u Europi: zapošljavanje, socijalna kohezija i održivi razvoj utjecaj politika EU-a na društvo

PAVES interkulturni dijalog naslov je performansa koji će Vlasta Delimar izvesti u Glasgowu na festivalu New Territories, od 18. do 22. ožujka, a u sklopu zajedničkog projekta koji je započeo u Londonu prošle godine te se nastavio u Zagrebu, Štaglincu, Belfastu i Tel Avivu.

Prioriteti: budućnost EU-a i osnovne vrijednosti aktivno europsko građanstvo, sudjelovanje i demokracija u Europi interkulturni dijalog utjecaj europskih javnih politika na društvo dobrobit ljudi u Europi, zapošljavanje, socijalna kohezija i održivi razvitak proširenje: otkrivanje dvije nove članice EU-a

Fokus je na granici kao sustvaratelju kulturnih značenja: kako se fizičke granice transformiraju u simboličke kroz kulturno uvjetovane tjelesne, kognitivne i emotivne dimenzije?; kako tjelesne prakse, predodžbe i emocije uspostavljaju, prelaze ili brišu kulturne i političke granice i kako se pritom kroz njih podržava interkulturni dijalog ili konflikt?