S druge strane, nastavljen je pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda, za 9,9 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja energije oslabila za 0,8 posto.

Promatrajući prema GIG-u, na godišnjoj razini, pad cijena zabilježen je kod kategorije Energija (- 1,4 %), te kod kategorije Intermedijarnih proizvoda (3,9 %).

Zapravo s toga, recimo središnjeg, mjesta književnosti tragovi razlike išli su u različitim tematskim smjerovima, jednom prema igri drugi put prema tijelu, treći put prema paradoksima, četvrti put prema istraživanju intermedijarnih linija.

Kada se promotre promjene prema GIG-u, najveća godišnja stopa pada je zabilježena u kategoriji kapitalnih proizvoda (- 5,2 posto godišnje), a negativan doprinos još je došao od proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju (- 3,7 posto godišnje) i intermedijarnih proizvoda (- 3,0 posto godišnje).

Tako je trend proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju istodobno smanjen za najvećih 26,8 posto, a smanjenje se bilježi i kod kapitalih proizvoda (za 14,6 posto), netrajnih proizvoda za široku potrošnju (12,7 posto) i intermedijarnih proizvoda (za 6,1 posto).

Promatrajući prema GIG-u podršku godišnjem padu pridonijela je proizvodnja energije (- 8,7 posto), trajnih proizvoda za široku potrošnju (- 5,1 posto) te intermedijarnih proizvoda (- 4,5 posto) dok proizvodnja kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda bilježe godišnji rast od 11,1 odnosno 0,7 posto.

Nastavak pada proizvodnje zabilježen je i kod intermedijarnih te netrajnih proizvoda.

Društveni proizvod je ona vrijednost ukupne društvene proizvodnje koja je očišćena od intermedijarnih proizvoda i obuhvaća samo vrijednost onih vrsta roba koje dolaze na tržište kao sredstva za potrošnju (potrošna dobra) i investicijska sredstva (kapitalna dobra).

Rast na godišnjoj razini prije svega je posljedica razmjerno snažnog rasta kapitalnih proizvoda, koji od ožujka konstantno bilježe pozitivne godišnje stope promjene, zatim rasta proizvodnje intermedijarnih proizvoda i trajnih proizvoda Industrijska proizvodnja u srpnju drugi mjesec zaredom raste.

Najveći su razlozi ogromna eurizacija svih naših postojećih zaduženja (i stoga vrlo jaka destabilizacija u slučaju da sve to, laički rečeno, najednom poskupi), i uvozna inflacija - uvozimo puno intermedijarnih dobara - što opet natrag poskupljuje konačni proizvod i poništava pozitivne efekte relativnog pojeftinjenja naših izvnoznih dobara izazavnog samom devalvacijom.

Sužavanje tog deficita posljedica je snažne prilagodbe domaće potrošnje, pada uvoza kapitala i intermedijarnih dobara zbog pada kapitalnih ulaganja, jeftinije energije i slabije industrijske proizvodnje

Proizvodnja energije, trajnih proizvoda široke potrošnje te intermedijarnih proizvoda kumulirala je pad na godišnjoj razini, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla za 7 posto.

Istovremeno, kod intermedijarnih proizvoda se bilježi rast za 15,8 posto, kod kapitalnih proizvoda za 13,1 posto te kod netrajnih proizvpda za široku potrošnju za 14 posto.

Cijene intermedijarnih proizvoda porasle su 4,4 % godišnje, kapitalnih proizvoda 1,2 %, dok je najmanji rast zabilježen kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,4 %).

Nakon što je u 2009. industrijska proizvodnja zabilježila pad od 9,2 posto, ni 2010. godina nije donijela rast, nego je proizvodnja pala 1,5 posto u odnosu na 2009. Promatrano prema GIG-u, padu je doprinio pad proizvodnje intermedijarnih i kapitalnih proizvoda te trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok su netrajni proizvodi i energija zabilježili rast.

Naime, s obzirom na visoku ovisnost našeg gospodarstva o uvozu sirovina, energenata i intermedijarnih dobara, može se očekivati da bi slabljenje domaće valute dovelo do bržeg rasta cijena, odnosno do bržeg rasta cijena inputa našim proizvođačima.

Međutim, godišnji pad su zabilježile i sve ostale kategorije GIG-a osim intermedijarnih proizvoda.

Izvoz prema ekonomskoj namjeni proizvoda odnosno glavnim industrijskim grupacijama govori o dominirajućem izvozu intermedijarnih proizvoda koji su u 2001. godini činili 32 % hrvatskog izvoza, dok u prvih osam mjeseci 2002. čine 34,4 % izvoza.

Najveći pad zabilježila je proizvodnja intermedijarnih proizvoda (- 9,4 posto godišnje), a slijede energija (- 8,2 posto godišnje) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (- 2,9 posto godišnje).

Udruga Partenalia postoji od 1993. godine, a danas ima ključnu ulogu u izgradnji više integrirane Europe, kao što je to glas intermedijarnih lokalnih uprava i nudi im povlaštenu radnu platformu u cilju promicanja inovativne inicijative i razmjenu najbolje prakse na transnacionalnoj razini.

Zalihe intermedijarnih proizvoda su povećane 6,2 posto, a kapitalnih proizvoda 2,6 posto.

Podaci prema GIG-u pokazuju da su u srpnju na godišnjoj razini narudžbe u sektoru intermedijarnih proizvoda porasle za 11,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 21,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 54,8 posto i kapitalnih proizvoda za 127,1 posto.

Proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana je 20,9 posto, intermedijarnih proizvoda za 10,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 8 posto, a proizvodnja energije pala je za 0,6 posto.

Pri tom albit ulazi u sastav kiselih magmatskih stijena, oligoklas i andezin u sastav intermedijarnih, a labrador, bitovnit i anortit u sastav bazičnih magmatskih stijena.

Pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda bio je najviši u proteklih devet mjeseci (- 9,3 % godišnje), a proizvodnja energije koja je neprekidno rasla osam mjeseci zaredom ponovno je zabilježila pad (- 3,1 % godišnje).

Promet intermedijarnih proizvoda veći je pak za 5,5 posto, kapitalnih proizvoda za 38,7 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto.

Na mjesečnoj je razini porasla i ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda za 6,8 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto, dok je prodaja kapitalnih proizvoda smanjena za 14,5 posto i energije za 2,2 posto.

Statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da su na godišnjoj razini, prema srpnju 2009. godine, zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima smanjene u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 19,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 15,9 posto te intermedijarnih proizvoda za 6,3 posto.

Na godišnjoj razini, u travnju ove u usporedbi s travnjem 2011. godine, proizvođačke cijene energije porasle su za 16,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,6 posto, intermedijarnih proizvoda 0,2 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda pale za 0,5 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto.

Gledano po glavnim industrijskim grupacijama na mjesečnoj razini prema desezoniranom indeksu, u svibnju u odnosu na travanj, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 3,5 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 3 posto, intermedijarnih proizvoda za 2,8 posto, energije za 2,4 posto, a kapitalnih proizvoda veća za 0,3 posto.