U članku autor obrađuje pitanje od kada pripada invalidska mirovina.

Među glavnim uzrocima su demotivirajući mirovinski sustav i braniteljske nadnade: obiteljska i invalidska mirovina branitelja značajno prermašuju prosječnu plaću.

Članak 21. (1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10 % 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15 % 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20 % 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25 % 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30 % 6. dragovoljcu za 30 %. (2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Naime, tih je godina doneseno više od deset tisuća rješenja prema kojima je ranjenima na južnom bojištu omogućena invalidska mirovina, dok je obiteljima poginulih zajamčena obiteljska mirovina. više

Predstavnici Udruge posebno su istaknuli probleme vezane za terapiju oboljelih i smatraju da je potrebno uvrstiti biološku terapiju na listu skupih lijekova kao i poboljšati zaštitu prava osoba s kroničnim bolestima u sustavu socijalne zaštite (priznavanje postotka tjelesnog oštećenja invalidska mirovina, naknade za vrijeme bolovanja ili nezaposlenosti).

Tvoj ujak vjerojatno ima ptsp jer i psihička bolest prilikom pogoršanja može se izraziti na razne načine s obzirom da je dragovoljac i ima ratni put savjetujem mu da posjeti prvo psihijatra ali i u isto vrijeme da zatraži testiranje na ptsp kod psihologa vjeruj mi jedino na psiho testu koji se sada provodi se može utvrditi ptsp a psihijatar je tu samo da ga liječi, psihijatar nakon tretmana i što mu se upiše šifra F 43/1 što je kronični ptsp daje u svom nalazu mišljenje da pacijent nije sposoban za rad s tim papirom odlazi kod doktora opće prakse koji pravi prijedlog za prijevremenu invalidsku mirovinu na koju se prilaže sva liječnička dokumentacija ali i ratni put, liječnička komisija tada utvrđuje dali je bolest nastala kao posljedica sudjelovanja u domovinskom ratu ako je dobija se status RVI i puna vojna ratna invalidska mirovina a ako ga odbiju dobija braniteljsku ili civilnu invalidsku mirovinu u visini od 2000 kuna ali ima pravo tužbe na Upravni sud RH a ako i tamo ne dobije RVI ostaje na 2000 kuna sve u svemu ako je dragovoljac ide sigurno u mirovinu samo je pitanje koju JER ON JE TO KRVAVO ZARADIO I TO NIJE PRIVILEGIJA: top:

ovo što tebe muči zove se invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

»(1) Osiguraniku mlađem od 50 godina života ili osiguranom kraće od pet godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastala invalidnost, određuje se invalidska mirovina za ukupni mirovinski staž prema člancima 74. 82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukčije određeno.«

Prosječna starosna mirovina iznosila je 2.380 kuna, dok je prosječna invalidska mirovina na kraju 2010. bila 1.929 kuna, a obiteljska 1.853 kune.

" Prosječna je invalidska mirovina isplaćena u siječnju ove godine iznosila 1.929 kuna, dok je prosječna invalidska mirovina branitelja dosegla 4.931 kunu ", napomenula je Bađun dodavši kako je gotovo polovina braniteljskih mirovina iznad 5.000 kuna.

Invalidska mirovina ili prijevremena starosna mirovina prevode se automatski u starosnu mirovinu s prvim danom u mjesecu poslije navršenja starosti za redovitu starosnu mirovinu (60 za žene i 65 za muškarce) u do tada odobrenoj visini.

Smatra se da je velik utjecaj olakšica i poticaja za ranije umirovljenje, odnosno izlazak iz svijeta rada, a mogućnosti su: prijevremena mirovina, invalidska mirovina, bolovanje i naknada za nezaposlenost.

U II. stupu moguće je ostvariti invalidsku mirovinu samo pod određenim uvjetima i to samo za osiguranike starije dobi i s dužim mirovinskim stažom, dok se u III. stupu (dobrovoljna mirovinska štednja) invalidska mirovina ostvaruje samo putem dobrovoljnog ulaganja.

Takva invalidska mirovina može biti povoljnija u odnosu na klasičnu invalidsku mirovinu.

imam jedno pitanje, radi se o mom tati, on je s 01.01.2011. u invalidskoj mirovini u austriji. njihovo mirovinsko je to poslalo u nase i tu su mu (na austrijsku mirovinu) dodali jos tih nekoliko godina koliko je odradio u hrvatskoj. u austriji (gdje ima stalni boravak) ima zdravstveno osiguranje, a sada ne razumijemo na koji nacin da dobije zdravstveno osiguranje u hrvatskoj (u kojoj ima prebivaliste)? znaci pitanje je moze li on imati osnovno zdravstveno osiguranje i u hrvatskoj, jer prema međunarodnom ugovoru između hrvatske i austrije, austrijsko osiguranje pokriva samo hitne slucajeve, sto bas i nije neko rjesenje posto je covjek vecinu vremena u hrvatskoj? ili, ako vec nema pravo na osnovno zdravstveno osiguranje (iako mu je priznata invalidska mirovina u hrvatskoj) da li ga moze sam uplacivati?

U širem kontekstu također je potrebno ukazati i na provedene najvažnije aktivnosti Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u području ostvarivanja prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u 2004. godini: u 2004. godini izvršene su dvije izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - 4. veljače 2004. godine ukinuti su članak 94. i 95. Zakona kojima su hrvatskim braniteljima na izdržavanju zatvorskih kazni uskraćivana ili umanjivana ranije stečena materijalna prava (opskrbnina, pripomoć u kući, invalidnina, invalidska mirovina), a 8. travnja 2004. godine ukinuti su svi članci Zakona (135., 136., 137., 138. i 139.) koji su predviđali obvezu tzv. prevođenja tj. postupka revizije svih HRVI 4. lipnja 2004. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, 19. ožujka 2004. godine konstituiran je Upravni odbor Fonda, doneseni Statut, Pravilnik o kriterijima za odabir društava, raspisan natječaj i donesena Odluka o izbor društva za upravljanje Fondom (14. prosinca 2004.) Tijekom 2004. godine izrađen je novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kojeg je Hrvatski sabor usvojio 30. studenog 2004. godine 22. siječnja 2004. godine Vlada RH donijela je Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o raspolaganju stanovima u vlasništvu RH namijenjenim za stambeno zbrinjavanje obitelji poginuloga hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata kojom je prodajna cijena stanova umanjena za 30 % za stanove na područjima od posebne državne skrbi i stanove izgrađene u naseljima manjim od 10.000 stanovnika 16. siječnja 2004. godine izmijenjen je Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata čime je ukinuta sramotna obvezatna primjena upitnika MMPI-2 u postupku stjecanja statusa HRVI temeljem dijagnoze posttraumatskog stresnog poremećaja 11. lipnja 2004. Vlada RH donijela je Odluku o izmjenama uvjeta kredita po kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske kojom je odobren reprogram kredita i to: produženje roka otplate na 20 godina uključujući poček od 5 godina, bez obračunavanja kamate 11. studenoga 2004. godine Vlada RH donijela Odluku o iznimnoj nabavi stanova za potrebe stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata kojom je kupljeno ukupno 138 stanova iz programa POS-a (ukupna vrijednost 52.994.703,00 kuna) U 2004. godini riješeno je ukupno 1.198 zahtjeva HRVI za stambeno zbrinjavanje čime je broj neriješenih zahtjeva smanjen za 12,48 % u odnosu na 2003. godinu 4. kolovoza 2004. godine Vlada RH donijela je Zaključak o prihvaćanju Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja koji je u odnosu na prijašnji proširen za nove tri mjere: poticaj razvoju zadrugarstva hrvatskih branitelja, subvencioniranje 2 % kamate na poduzetničke kredite poduzetnika koji zapošljavaju hrvatske branitelje i dodjela financijske potpore poduzetnicima koji proširuju djelatnost i zapošljavaju hrvatske branitelje (mjerama za zapošljavanje u 2004. godini realizirano je 1.350 zahtjeva, a u 2004. godini broj nezaposlenih hrvatskih branitelja smanjen je za 7 % u odnosu na 2003. godinu) 2004. godine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti iniciralo je Projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom po prvi puta s 9 hrvatskih gradova sklopljeni ugovori o sufinanciranju pristupačnosti objektima od značaja za invalidne osobe (domovi zdravlja, centri za socijalnu skrb, dječji vrtići, gradska poglavarstva, policijske postaje) U 2004. godini isplaćen je dio duga koji je nastao nepoštivanjem prevođenja mirovina umirovljenih hrvatskih branitelja prema prvotnom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u cijelosti je isplaćen dug za 1997. godinu i za razdoblje 01.07. 31.12. 2004. godine (ukupan iznos cca 112.000.000,00 kuna) U 2004. godini utemeljeno je Stručno povjerenstvo za izradu novog Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata čime je potaknut preustroj cjelokupnog sustava psihosocijalne i zdravstvene skrbi za ovu populaciju

Pravo na sufinanciranje od 70 % godišnje pokazne karte na lokalnim linijama (odnosi se isključivo na relacije od mjesta stanovanja do Samobora) ostvarivati će osobe iz točke 3. ovog Zaključka, kojima primanja ne prelaze 1.950,15 kn neto mjesečno (prosječna invalidska mirovina umanjena za porez, prirez i poseban porez, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za mjesec studeni, 2012. godina).

Nakon toga su, sukladno prethodnom dogovoru, prvookrivljenik i drugookrivljenik razmatrali prikupljenu medicinsku dokumentaciju, davali upute zainteresiranim osobama o daljnjim medicinskim pregledima i pribavljanju medicinske dokumentacije na temelju koje će se ishoditi invalidska mirovina.

Više od polovice njih prima prosječnu mirovinu od 7.084 kune, dok je među korisnicima prema ZOMO-u za 68 posto njih prosječna invalidska mirovina 2.319 kuna, a samo 1 posto njih ima prosječnu invalidsku mirovinu veću od 5.000 kuna.

A oni jure, zdravoga tijela, 5 000 eura u đep psihijatra, i invalidska mirovina je sijela.

Ja sam mislio da je to po zakonu meni odobrena invalidska mirovina i bog.

Pravna služba poslodavca (polica osiguranja) i HZMO (invalidska mirovina). http://www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=69#2 http://www.mirovinsko.hr/default.asp?id=72

Za slučaj da prekine zaposlenje odnosno osiguranje ili bez svoje volje ostane bez posla, tada mu se takva umanjena invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti isplaćuje u nešto povećanoj visini, ali još uvijek manja od njegove pune invalidske mirovine.

(9) Ako u slučaju iz stavka 8. ovoga članka postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika, njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine.

Profesionalna bolest Bolest do koje je došlo u izravnoj vezi s radom; da bi bila priznata kao takva potrebno je i određeno vrijeme izloženosti štetnim utjecajima rada i radne sredine koji uzrokuju profesionalnu bolest, kao i postojanje određene bolesti na Listi profesionalnih bolesti; u slučaju invalidnosti zbog profesionalne bolesti invalidska mirovina određuje se u većoj svoti;

Njima se invalidska mirovina isplaćivala u visini od 1/3 mirovine (tzv. mirovinski faktor 0,3333).

U svakom slucaju povoljnija je cesto (ne uvijek) invalidska mirovina zbog opce nesposobnosti za rad.

Naime, njegova invalidska mirovina priznata 2008. godine iznosila je samo 505,00 kuna pa mu se umjesto te mirovine isplaćivala zajamčena najniža mirovina u visini od 891,00 kunu, koja je 2009. godine (godina smrti oca) iznosila 538,20 kuna, odnosno najniža mirovina iznosila je 962,03 kune mjesečno.

Invalidska mirovina izračunata s faktorom 1

ODGOVOR: Kod zaposlenja ili obavljanja djelatnosti korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ne obustavlja se isplata mirovine, ali mu se za vrijeme zaposlenja ta invalidska mirovina (koja je priznata zbog smanjene radne sposobnosti) ponovno određuje u novoj visini (50 % od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad), pripadajućoj za zaposlene korisnike te mirovine.