Najniža mirovina Članak 31. (1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka. (3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka. (4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45 % prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. (5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju. (7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora. (8) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

Kako je često ostvarena mirovina toga visoko školovanog osiguranika niža od zajamčene najniže mirovine, tada je njegova najniža mirovina koju će primati prema ostvarenom stažu, koji je za nekoliko godina manji od 40 godina, niža od najniže mirovine nekvalificiranog radnika.

Prosječna najniža mirovina iznosi 2244,11 kuna.

Prije tih izmjena, korisnicima prijevremenih starosnih mirovina jamčila se najniža mirovina za isti staž u jednakoj visini kao i korisnicima starosnih mirovina, jer se visina određivala samo »uz primjenu mirovinskog faktora iz čl. 80. ovoga Zakona«, koji je za obje vrste mirovina određen kao faktor 1,0. Nakon izmjena i dopuna Zakona i dodavanjem riječi »uz primjenu polaznog faktora iz članka 78« zapravo je propisano da se i najniža mirovina zajamčena korisnicima prijevremenih starosnih mirovina dodatno smanjuje još za 0,34 % za svaki kalendarski mjesec prije navršene 65. godine života - muškarcu, odnosno 60. godine života - ženi.

Vezano uz to, a u slučajevima kada se mirovina određuje prema prosječnim ili ispodprosječnim plaćama, zajamčuje se umjesto stvarne mirovine kao povoljnija posebna najniža mirovina, koja bi se za profesionalne bolesti i povrede na radu trebala priznavati u visinama pripadajućim za puni mirovinski staž od 40 godina.

- za 15 g. mirovinskog staža najniža mirovina = 837,60 kuna mjesečno

Treba razmisliti i o oslobađanju plaćanja participacije svih hrvatskih branitelja zbog zabrinjavajuće slike njihovog zdravstvenog stanja, - omogučiti pravo na obiteljsku mirovinu i udovicama umrlih HRVI iz Domovinskoga rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a umro je od posljedica rane, ozljede ili bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ukoliko one to pravo ne mogu ostvariti prema općem propisu (Zakon o mirovinskom osiguranju), - najniža mirovina propisana u članku 31. stavku 4. ne bi smjela biti manja od 60 % prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, - izjednačiti pravni položaj i primanja članovima obitelji koji su obiteljsku mirovinu počeli koristiti od stupanja na snagu važećeg Zakona (7. studenoga 2001. godine) jer oni imaju i do 50 % nižu mirovinsku osnovicu u odnosu na one članove obitelji koji su to pravo ostvarili po ranijim zakonima, - ponovno se među invalidima i članovima obitelji pravi razlika u visini mirovina, ali ovaj put ne zbog uzroka stradavanja (ranjavanje, ozljeda ili bolest) nego s osnova pripadnosti postrojbama Hrvatske vojske (gardijska-pričuvna), - u članku 33. stavku 3. nadnevak 31. prosinca 1995. promijeniti u 30. lipnja 1996. radi usklađivanja s razdobljem trajanja Domovinskoga rata propisanog u članku 2. stavku 2. Prijedloga zakona, a isto tako i u članku 14. i članku 21. treba povećati raspone sudjelovanja u Domovinskom ratu sukladno novom vremenskom određenju trajanja rata koje je dulje od 60 mjeseci. - pravo na doplatak za djecu (članak 34.) propisati i za djecu umrloga hrvatskoga branitelja, - u članku 35. kojim se propisuje pravo na zapošljavanje zabraniti poništavanje natječaja gdje je na odabir kandidata hrvatski branitelj koji se natjecao, uložio žalbu jer se istim izigrava sama zakonska odredba, a što je uočeno u praksi, - u dijelu Prijedloga zakona gdje se propisuje stambeno zbrinjavanje omogućiti hrvatskim braniteljima da jednokratnom otplatom otkupe stan odnosno da postanu vlasnici stanova kako ne bi morali čekati dvadeset ili trideset godina otplate kredita, - u članku 60. kojim se propisuju carinske i porezne olakšice razviditi mogućnost ponovne dodjele ili ponovnog uvoza automobila za one HRVI iz Domovinskoga rata kojima automobil služi kao ortopedsko pomagalo, a na istom je nastala totalna šteta uslijed prometne nezgode.

Svote prikazane u tablicama izračunate su prema »Odluci o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2006« objavljenoj u »Narodnim novinama« broj 98, od 6. rujna 2006. Tom je odlukom utvrđena zajamčena najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža počevši od 1. VII. 2006. u visini od 49,22 kune za sve mirovine koje su ostvarene sa stažem do najviše s 30 godina, odnosno za svaku godinu staža koja prelazi 30 godina mirovinskog staža zajamčena najniža mirovina određene je u pola manjoj svoti, tj. u visini od 24,61 kunu.

(1) Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona a kojem je mirovina određena prema članku 74. do 81. ovoga Zakona manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina.

Primjera radi navodimo da je najniža mirovina prema našoj tablici prikazanoj u predzadnjem članku iznosila za 35 godina staža 1.662,70 kn, dok bi prema novim izmjenama iznosila 1.790,60 kn mjesečno.

Za ovo drugo polugodište, za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca, najniža mirovina za jednu godinu staža utvrđuje se odnosno jamči u visini od 56,16 kn za mirovine ostvarene s ukupnim mirovinskom stažem do 30 godina.

Za mirovine ostvarene s više od 30 godina, dakle za godine više od 30, priznaje se samo pola te godišnje svote, tj. najniža mirovina za svaku godinu više od 30 najniža mirovina iznosi samo 25,58. kn.

Tim izmjenama, najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825 posto prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.

Ta naizgled beznačajna mala promjena teksta, nažalost, ima štetne posljedice za buduće korisnike prijevremenih starosnih mirovina, kojima se te mirovine određuju prema njihovim s prosječnim ili ispodprosječnim primanjima, pa im se zbog niskih mirovina zajamčuje kao neki socijalni minimum najniža mirovina.

Tako 20.951 umirovljenik, koji je pravo na mirovinu ostvario do 31. prosinca 1998., danas prima prosječnu minimalnu mirovinu od 2.405 kuna, dok prosječna najniža mirovina onih koji su ju ostvarili nakon tog datuma iznosi 1.336,17 kuna.

Zato više od 70 % novih umirovljenika ostvaruje niske mirovine, pa im je povoljnija najniža mirovina koja se jamči kao minimum mirovinskog primanja u visini ovisnoj o ukupnom mirovinskom stažu.

Vladinim je programom predviđeno da u prvoj polovici 2008. treba definirati kriterije te izraditi zakonski okvir prema kojem bi najniža mirovina za 25 godina staža, koja je u siječnju iznosila 1279 kuna, do kraja mandata iznosila 1500 kuna.

Najniža mirovina za 25 godina staža (za prosinac 2007., koja je isplaćena u siječnju 2008.) iznosi 1279 kuna, a određena je po visini najniže mirovine za jednu godinu staža od 51,16 kunu po godini mirovinskog staža.

Najniža mirovina za staž veći od 30 godina, naime, ne računa se više po koeficijentu 0,4125 odnosno 25,56 kuna za jednu godinu staža, nego po koeficijentu 0,825, što iznosi 51,16 kunu.

To znači da će, primjerice, najniža mirovina za 35 godina mirovinskog staža umjesto dosadašnjih 1662,70 kuna ubuduće iznositi 1790,60 kuna, a najniža mirovina za 40 godina staža umjesto 1892,92 iznosit će 2046,40 kune.

Najniža mirovina za jednu godinu staža u prvom stupu iznosi trenutno samo oko 51,5 kuna što za 30 godina staža čini 1545 kuna.

Više djece bonus na doplatak Najniža mirovina za 30 godina mirovinskog staža iznosi 1.573,8 kuna, za 35 godina mirovinskog staža 1.836,1 kunu, a za 40 godina staža najniža mirovina je 2.098,4 kune.

i tako dalje za svaku godinu staža više, najniža mirovina postaje sve veća.

Ako netko ostvaruje starosnu mirovinu s više staža od prikazanog prema gornjoj tablici, a stoga ima i uvećanog staža (npr. beneficiranog po bilo kojoj osnovi) a redovna mu je mirovina zbog malih plaća ili niskih osnovica osiguranja također niska, njegova najniža mirovina može biti još i veća.

Zato danas svima koji ostvaruju mirovine prema prosjeku plaća koji je tijekom rada bio jednak prosjeku plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj ili niži, izračunata mirovina iznosi manje od svote koja im se zajamčuje kao najniža mirovina za ostvareni broj godina staža.

Novo rješenje o visini mirovine umirovljenici mogu očekivati tijekom 2008. Od 1. siječnja povoljnije će se određivati najniža mirovina korisnika sa stažem od 31 i više godina jer će za sve godine staža najniža mirovina iznositi 51,16 kuna po godini staža, uvećano za redovito usklađivanje.

Nova najniža mirovina koja je uvedena novim zakonom počevši od 1. 1. 1999. g. uvela je nove nejednakosti među umirovljenike, a one su najizrazitije među poljoprivrednicima i malim obrtnicima.

Tako npr. ako netko ostvaruje starosnu mirovinu s više od 45 godina mirovinskog staža, ili ima i uvećanog staža po bilo kojoj osnovi a redovna mu je mirovina zbog njegova niskog prosjeka plaća ili niskih osnovica osiguranja manja od zajamčene najniže mirovine pripadajuće za njegov ukupan mirovinski staž s kojim je ostvario mirovinu, u tom slučaju za 45 godina staža, njegova najniža mirovina iznositi će 2.512,80 kuna.

Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45 % prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Danijel Nestić, savjetnik u Ekonoskom institutu upozorava kako bi stopa zamjene između prve i zadnje mirovine za 40 godina staža mogla pasti s današnjih 43 na 37 posto do 2050. godine i to bi mogla biti najniža mirovina u EU.