Budući da se radi o pretraživanju koje prije multimedijskog zapisa prvo prikazuje META informaciju o samoj jedinici (ISBD ili UNIMARC format), primarno je važno što preglednije prikazati tekst, bez nepotrebnih sličica i ukrasa na ekranu.

Korisnici također mogu pregledavati bibliografske i normativne zapise u strojno čitljivom formatu, odabirom formata UNIMARC u izborniku za pretraživanje ili odabirom jedinstvenog broja zapisa na dnu ISBD prikaza, npr. 960701068.

Knjižnična građa u školskoj knjižnici mora biti u slobodnom pristupu, stručno obrađena - klasificirana prema UDK, odnosno prema dobnom klasifikacijskom sustavu za lektirna izdanja i lijepu književnost u knjižnici osnovne škole i katalogizirana prema pravilima ISBD-a prema standardu za strojno čitljivo katalogiziranje (UNIMARC).

Od godine 1984. kataloška obrada obavlja se po ISBD-u, a od 1993. započinje kompjutorska obrada knjižnog fonda.

Odgovarajuća građa u online katalogu NSK opisana je po ISBD standardu u MARC formatu.

Na sastanku se, uz redoviti osvrt na prošlogodišnji sastanak i izvješće Međunarodnog ureda ISSN-a, raspravljalo o tekućim problemima Međunarodne mreže ISSN-a, kao što su priprema novog izdanja Priručnika za ISSN, usklađivanje ISSN-a s RDA i ISBD normama, strateški plan Mreže ISSN-a, projekti ISSN-a, dodjeljivanje jednog ISSN-a različitim mrežnim izdanjima istog naslova, lažne znanstvene serijske publikacije, kvaliteta bibliografskih zapisa i dr.

Pretraživanje UMREŽENIH INFORMACIJA ili pronalaženje ELEKTRONIČKE GRAĐE u CROLIST-u je rješeno na nivou UNIMARC standarda - polje 865 koje omogućuje katalogizaciju " elektroničke lokacije " koja ako se ugradi u HTML ANCHOR tag, omogućuje korisniku da nakon prikaza metainformacije o građi (ISBD), pritiskom miša na svom ekranu prikaže MULTIMEDIJSKI DIGITALIZIRANI ZAPIS.

Fond je stručno obrađen, katalogiziran po međunarodnim standardima ISBD (M), odnosno ISBD (S) za serijske publikacije, a klasificiran je po UDK klasifikaciji.

Upravo u sklopu IFLA-e, kao istaknuta i aktivna članica te priznati međunarodni stručnjak, Eva Verona je položila temelj u izradi međunarodnih bibliografskih normi za opis različitih vrsta građe, poznatih pod akronimom ISBD.

U teorijskom dijelu izložit će se temeljni pojmovi važni za razumijevanje i pomagala za izradbu te planovi za objavljivanje hrvatske retrospektivne bibliografije 1835 - 1940. Promotrit će se također funkcionalne i kulturološke specifičnosti nacionalne retrospektivne bibliografije i odgovarajućega bibliografskoga opisa u odnosu na abecedni katalog i tekuću nacionalnu bibliografiju, uzimajući osobito u obzir mogućnosti koje predviđa ISBD (M) 2002. Tečaj u teorijskom dijelu stoga slijedi okvirnu shemu ISBD.

Prikazi zapisa bibliografskih jedinica na CD ROM-u, izrađenih u bazi Crolist NSK, dostupni su prema međunarodnim standardima: ISBD-u, UNIMARC-u/B te u skraćenom bibliografskom zapisu.

Gradivo je kartografski obrađeno u skladu s Međunarodnim standardom za opis kartografskog gradiva (ISBD (CM)).

S primjenom knjižničnoga programa CROLIST omogućuje se obrada knjižnične građe prema najzahtjevnijim svjetskim standardima (ISBD, UNIMARC).

Pri izradi zapisa pod 2. - Biblioteka Tomašić, primijenjen je ISBD (M) tj. standard za suvremenu knjigu.

IFLA-ini standardi za bibliografski opis ISBD-i za sve vrste građe i format za strojno čitljivo katalogiziranje Priručnik za UNIMARC: bibliografski format,

Korišteni su međunarodni standardi: ISBD/M, ISBD/PM i ISBD/CM u formatima za strojno čitljive zapise: UNIMARC/Authorities format i UNIMARC/Bibliographic format.

Vaši će se prijedlozi raspraviti na sastanku Radne grupe za ISBD Komisije za katalogizaciju HKD-a, te uputiti IFLA-inoj Radnoj grupi kao zajednički tekst primjedbi.

Kako je Međunarodnim standardnim bibliografskim opisom obuhvaćena i neknjižna građa, a njezina obrada opisana u posebnom standardu ISBD (NBM) razriješene su brojne nedoumice pri obradi.

Prema načelima navedenim u ISBD (NBM) - u bira se propisani izvor i s podacima navedenim na njemu postupa se u skladu s važećim pravilima.

Pregled razvoja standarda za obradu elektroničke građe, promjene koje se pripremaju u revidiranom izdanju ISBD (ER) - a.

Raspravljalo se o reviziji Priručnika za ISSN te o usklađivanju Pravilnika za ISSN s RDA i ISBD normama.

Također je unutar IFLA-e razvijala standard za bibliografski zapis ISBD.

Komisija ističe važnost i potiče izradu i/ili prijevode postojećih međunarodnih standarda, smjernica preporuka i priručnika za područje katalogizacije (prijevodi standarda za bibliografski opis - ISBD-ovi, Funkcionalni zahtjevi za bibliografski zapis (FRBR), prijevodi standarda za autorstvo u kataložnom smislu - Smjernica za izradu preglednih kataložnih jedinica s pripadajućim uputnicama (GARR), i sličnih standarda, smjernica, preporuka i priručnika).

Osamdesete je godine IFLA posvetila preradi i dotjerivanju ISBD-a, ali i izradi novih normi, poput onih za opis sastavnica ili preglednih kataložnih jedinica i uputnica. (9) Posebnu pažnju usmjerila je na izradu međunarodno prihvatljivog skupa označitelja sadržaja bibliografskih zapisa za potrebe računalnih kataloga, što je i razumljivo s obzirom na to da je u to vrijeme već potpuno jasno da će knjižnice morati pohranjivati podatke o građi na elektroničkome mediju.

UNIMARC se razlikuje od prijašnjih bibliografskih normi, poput kataložnih pravilnika ili ISBD-a, i po tome što je za njegovu primjenu potrebno poznavati i primjenjivati i čitav niz drugih normi, poput onih za navođenje različitih kratica, datuma, imena zemalja ili skupova pismena.

Na zasjedanju Federacije u Liverpoolu, 1971, izabrana je mješovita radna grupa, sastavljena od članova Komisije za periodičke (serijske) publikacije i Komisije za katalogizaciju, sa zadatkom da izradi standard za opis serijskih publikacija, tzv. ISBD (S)/50 /.

Prigovaralo im se i to nisu u skladu s ISBD (M), nego više s UNISIST-ovim smjernicama za određivanje međunarodnog standardnog broja za periodičke publikacije (ISSN) koje su namijenjene isključivo identifikaciji, a ne opisu periodičkih publikacija/54 /.

Od ISBD (M) te se preporuke razlikuju i po tome što ne predviđaju posebnu skupinu za podatak o izdanju, iako se takvi podaci u praksi javljaju.

O tim se nedostacima raspravljalo na Međunarodnom sastanku za reviziju ISBD (S) koji se održavao u listopadu 1975. u Parizu.

Izglasan je zaključak da se prva skupina ISBD (S) treba ograničiti na opisne elemente, s time da se identifikacijski elementi (ključni naslov i ISSN) donose na drugom, manje istaknutom mjestu u opisu, i da se uvodi posebna skupina za izdanje.