Stoga je neophodno da glavnu dijagnozu srpske političke bolesti pod hitno ispravimo u suštinskoj tački: ono od čega danas boluje Srbija nije nikakav nedovršen proces demokratizacije, već proces raspada što nastavlja da se širi, raspada obeleženog jasnim fašističkim karakterom. [ 11 ] To implicira radikalnu promenu perspektive na taj način što moramo razumeti ne samo konkretan istorijski položaj Srbije ili raspad Jugoslavije, već i čitavo takozvano postkomunističko stanje.