Zaklju č ak Prvi istraživa č ki rad nastanka grada Širokoga Brijega zasigurno je po č etak rasvjetljavanja razli č itih nepoznanica u novom razdoblju grada na Lištici.

To nam ponajbolje nudi pero neumorna istraživa č a goranske prošlosti Željka Malnara.

Istaknuti istraživa č i teoreti č ar urbanizma Siegfried Giedion u kultnoj knjizi Prostor, vrijeme, arhitektura na jednom ga mjestu decidirano naziva prvim modernim urbanistom, a nekoliko poglavlja prije ukazuje i na njegovo dalmatinsko podrijetlo.

Weintraub je vodila istraživa č ki tim koji je ispitivao 47 muškaraca u dobi od 55 do 80 godina s« afatičnom »demencijom te je pronašla da ih se 40 % podvrglo vazektomiji, u usporedbi sa 16 % iz kontrolne skupine koja nije imala kognitivna oštećenja.« To je velika razlika », kaže Weintraub.« To ne znači: ako ideš na vazektomiju, dobit ćeš tu bolest, ali može biti rizični čimbenik za povećanje šanse da ju dobiješ. »Muškarci koji su se podvrgli vazektomiji i razvili bolest pokazali su simptome u mlađoj dobi (58 godina) u odnosu na muškarce kod kojih se razvila PPA, a da nisu bili podvrgnuti tom kirurškom zahvatu (62 godine).

U studiji objavljenoj krajem lipnja 2006., tim tajlandskih istraživa č a je u spermi uzetoj od vazektomiranih muškaraca pronašao stopu teškog kromosomskog poreme ć aja 10 puta višu od normalne populacije.

od veljače 1988. godine viši samostalni istraživa č

Tolstojev je život do danas ostao zanimljiv istraživa č ima i umjetnicima.

Od po č etka kroatisti č ke karijere u ranim šezdesetim godinama prošloga stolje ć a Stanislav Marijanovi ć okrenut je vlastitu slavonskom prostoru i zavi č ajnim temama, gdje je našao široko polje istraživa č kih mogu ć nosti, i gdje je do punoga izražaju došla njegova znanstveni č ka vlastitost, upornost i kreativnost.

Sustavno je i uporno istraživao arhivsku gra đ u i izvore crpe ć i spoznaje o književnoj i kulturnoj slici Slavonije i zaslugama prethodnika za njezina ve ć istražena podru č ja, a bogat i raznovrstan opus potvr đ uje ga danas kao izvrsna poznavatelja književnih pojava, temeljita i pouzdana istraživa č a i promicatelja kroatistike.

Kakva je predodžba o Španjolcima u literaturi i u drugim medijima i je li imagologija kao istraživa č ka grana poznata i u Brazilu (izvan dominatnih europskih okvira)?

Zagreba č ki imagolozi, Davor Duki ć i Zrinka Blaževi ć, izložili su neke od temeljnih problema/dilema imagologije Davor Duki ć izlaganjem o slabim to č kama imagologije te o tematologiji kao njezinoj sveobuhvatnijoj istraživa č ko-metodološkoj alternativi, a Zrinka Blaževi ć izlaganjem o perspektivama i mogu ć nostima historijske imagologije kao transdisciplinarne i translacijske epistemologije.

Promišljanja tog eminentnog imagologa (na tragu njegova u č itelja Huga Dyserincka), kao i ona motivirana francuskom imagološkom orijentacijom (na č elu s Danielom-Henriem Pageauxom) te neizostavno i promišljanja svih sudionika ovoga znanstvenoga skupa, pridonijela su vrlo dinami č noj završnoj raspravi, koja ostaje kao poticaj daljim istraživa č ima goru ć ih pitanja imagologije.

Kako komentirate č injenicu da lokalno stanovništvo oko Srebrenice koje je znalo za zlo č ine, nije željelo č ak i nakon rata istraživa č ima dati informacije o mjestima zlo č ina i grobnica?

Pronašla sam podatak da u istraživa č kom radu sve podre đ ujete preispitivanju granica tjelesne izdržljivosti.

Doma ć i i europski sajmovi, dva društva, regionalni i komunalni skupovi i festivali, uhodane tribine i kolumne, istraživa č ki i nakladni č ki projekti, pisci, č asopisi i portali, pa č ak i povremene (za moj ukus odve ć rijetke) polemike simptomi su dinami č ne književne suvremenosti.

Osim što je rije č o najmla đ em autoru, dakle, pripadniku novoga naraštaja književnih istraživa č a, povijest kolege Novaka izazvala je reakcije ve ć zato jer takve stvari u nas ionako ne mogu pro ć i nezapaženo, a ponajprije zato jer je istupila iz dosadašnjih historiografskih eminentno tradicionalisti č kih, tj. pozitivisti č kih gabarita.

Djelomice je rije č o solidnim istraživa č kim rekapitulacijama koje se u znatnoj mjeri oslanjaju na književne povjesnice, bibliografije i istraživanja drugih, a ponegdje je posrijedi posve nov istraživa č ki posao.

Prvo, kao što sam ve ć spomenuo, u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošloga stolje ć a dugo sam radio na istraživa č kim projektima pod vodstvom profesora Rudolfa Filipovi ć a.

Taj stav daje krila politi č arima obrazovanja i pedagozima, reformatorima sveu č ilišta i komesarima Europske Unije; on pokre ć e istraživa č e, tržišta i poduze ć a.

Inicijalnim i vrlo temeljitim prou č avanjima Mihe Demovi ć a, skupljenima u kapitalnu dvosve č anu monografiju Glazba i glazbenici u Dubrova č koj Republici od po č etka 11. do polovine 17. stolje ć a, u ovoj prigodi pridodajem nešto svojih sitnih istraživa č kih doprinosa.

Knjiga je samo uvjetno dovršena, a polje problema i daljnjih istraživa č kih mogu ć nosti ostaje otvoreno za idu ć u knjigu ili č lanak.

I na ovom smo podru č ju proširili istraživa č ke obzore, što je zahtijevalo, mnogo napora i dubljih istraživanja.

Na ovome primjeru pokazala se relativnost shva ć anja generacija i komunikacije, upravo zato jer je organizacija tražila da se zapiše i ono što živi u praksi, a ne samo ono što je prema istraživa č evoj prosudbi staro i tradicijsko.

Naprotiv, na taj arhipelag tekstova, pod jednim jedinim uvjetom da je filološki dostupan, treba da se svako malo nasu č e poneki istraživa č i da se s toga puta vra ć a s vlastitim iskustvima prema kojima ć e konstruirati svoju hrvatsku književnost.

Tre ć i je svijet onaj virtualni, u koji je stigla u istraživa č koj misiji, bez ikakvih prethodnih iskustava u dopisivanju na internetu.

Vodeći istraživa č Steven Goldman je rekao kako se činilo da će« s jednostavnim promjenama u tehnici, istraživači biti u stanju očuvati dobrobit tretmana, a eliminirati ili smanjiti vjerojatnost nastanka karcinomskih izraslina », ali je priznao da je« potrebno učiniti još mnogo bazičnih istraživanja prije nego bi znanstvenici mogli biti uvjereni u sigurnost postupka ».

U povodu 80. obljetnice života i 60. obljetnice iznimno plodne djelatnosti objelodanjena je 2009. knjiga o liku i djelu velikoga hrvatskog pedagoga, sveu č ilišnog profesora, znanstvenika, istraživa č a, publicista, kulturnog i javnog djelatnika prof. dr. sc. Ante Vukasovi ć a.

Zahvalna sam brojnim autorima koji su mi posvetili svoje znanstvene i stru č ne radove i posebice na prilozima koji su na tragu mojih istraživa č kih tema.

Pridodani su novom izdanju tekstovi na tragu ranijeg Flakerova teorijsko-istraživa č kog rada, ali takvi koji proširuju kroatisti č ku sastavnicu knjige.

Nitko nije pitao za kona č ne posljedice, a umjetnici, teoreti č ari, istraživa č i (avangardisti) nastojali su prilagoditi svoje prakse kako su znali i umjeli.