Pa ipak, bez obzira na sve razorne elemente razli č itih vrsta egzistencijalizama, bezbožnih humanizama i posvudašnje sekularizacije koji su obilježili dobar dio naše suvremenice, bez obzira što je nakon Auschwitza postavljeno pitanje o smislu pjesni č koga č ina i sama života ljudskoga, ili što je prva polovica 20. stolje ć a odre đ ena kao sumrak č ovje č anstva, najve ć ma zbog ratnih kataklizma i rasapa svake vrijednosti ljudskoga dostojanstva i pojava razli č itih oblika poganstva, bez obzira č ak i na gorke trenutke triju totalitarizama koji izbrisaše svaku vrijednost ljudskoga opstanka, pa ipak i u tim i takvim trenucima neporecivo se isti č e, svjedo č i i ispisuje, vo đ ena Božjim Duhom, kristocentri č na povijest, povijest spasenja č ovjeka i ljudskoga roda, štoviše, svega stvorenoga svijeta.

Branimiru Bošnjaku prošlogodišnje ovjen č avanje Goranovim vijencem nije bila samo svojevrsna rekapitulacija pjesni č kog opusa, nego i dobro pogo đ eno akcentuiranje intenzivnoga stvarala č kog razdoblja, što dokazuje i njegova nova, nedavno objavljena, zbirka pjesama Izgubljen u internetu.

A pjesni č ko disanje, kao uostalom i duboko ljudsko, Bošnjak je doista i u ovoj knjizi dodatno usavršio u, kako kaže, nepristojnom druženju sa smr ć u, u kojem se urušavamo u sebe.

One su prije neka navikom utisnuta sje ć anja na na č ine pjesni č koga oblikovanja kao što su pjesma slobodnoga besjedovnog stiha, pjesma u prozi, poetski mikroesej, nego što su bilo kakva izvanjska stega iznutra motiviranim pjesni č kim u č incima.

Katica Č orkalo Jemri ć osvrnula se ogledom Jubilej, nadasve vrijedan na pedeset godina plodnoga djelovanja hrvatske pjesnikinje, prevoditeljice i književne kriti č arke Ljerke Car Matutinovi ć, koja je objavila sedamnaest pjesni č kih zbirki te niz eseja i kritika u dvadesetak hrvatskih i talijanskih č asopisa. Shva ć aju ć i cijeloga života zov pjesme kao sudbinu, Jemri ć eva je istaknula kako se poetesa koja predvodi prvu ligu naših pjesnikinja dragovoljno predala slojevitom procesu razotkrivanja osebujnog i intrigantnoga lirskoga temperamenta, grade ć i u dosluhu s polifonijom sadržaja i zvukova vlastitu poetiku. Igor Žic predstavlja Književni trag Dimitrija Popovi ć a, a Željka Lovren č i ć Dvije knjige o gradiš ć anskim Hrvatima u Ma đ arskoj.

Isti č e se da je primjeren pjesni č kome govoru, jer je sredstvo poja č anja izraza. Kod govornika je, me đ utim, epitet suvišan i pretjeran ako nema neke svrhe. Opravdan je samo onda kada bez njega ono što je re č eno, manje izražava, npr.

Oni signaliziraju da je rije č o pjesni č kome govoru i usmenome pjeva č u omogu ć avaju da što lakše versificira svoj iskaz.

On dijeli dvije strofe i pjesni č ke slike jesenje ve č eri i straha no ć ne ulice te je njegova funkcija u službi teksta.

Kao karakteristike Oslobo đ enog Jeruzalema koje svjedo č e o pjesni č kome umije ć u njegova autora, ali su i osobit izazov za njegove prevoditelje, mogu se spomenuti i složen pjesni č ki izraz, s bogatim repertoarom maniristi č ko-baroknih stilskih figura, te zahtjevan versifikacijski ustroj.

Primjerena transpozicija Tassove pjesni č ke forme bila je jedan od središnjih problema u tradiciji prevo đ enja njegova spjeva, kao i ostatka njegova opusa, na hrvatski jezik i u hrvatsku književnu kulturu.

Iako organizacijski netipi č an, vrlo ležeran, otka č en i vrlo č esto prepušten improvizaciji, Me đ unarodni festival suvremene poezije Brutal mjesto je na kojem se susre ć u doista ponajbolja mlada imena europske pjesni č ke scene.

U drugom poglavlju, naslovljenu Duh sedamdesetih, sabrani su tekstovi o dramskom djelu austrijskoga književnika Thomasa Bernharda, o Jerofejevljevu romanu Moskva-Petuški kao simbolu raspada sovjetske utopije te poeti č kim i lingvisti č kim osobinama pjesni č kih zbirki Natalije Gorbanevske, nadahnute vodom, smr ć u i č arobnjaštvom.

Pjesni č ka karta vremena vodi nas labirintima portugalskoga pjesništva sedamdesetih, koje, s popratnim analizama i interpretacijama, prevodi Nikica Talan, dok o stvaralaštvu ruskog emigratskog pjesništva Mihaila Krepsa piše Irena Lukši ć.

Takva odredba upu ć uje na autorovu namjeru da prikaže društveni i prostorni totalitet onoga što on zove Rus (a što mi na hrvatski, ne razlikuju ć i pojmove Rus [ pjesni č ki, mitski, simboli č ki prostor svih Isto č nih Slavena ] i Rossija [ imperijalna državna tvorba Velikor ű s â, najve ć a država na svijetu u kojoj sunce, doslovce, nikada ne zalazi ], pogrešno prevodimo kao Rusija).

Riječ je o studiji o značenju književnosti, o knjizi Pjesni č ka pravda, književna imaginacija i javni život.

Zapo č eo je multimedijalnim osvrtom na pjesni č ko stvaralaštvo velikoga Tina Ujevi ć a u povodu skore 120. obljetnice njegova ro đ enja.

Oslobo đ eni Jeruzalem nastao je u ozra č ju protureformacije, koja je izravno utjecala na autorov izbor središnje teme, pri č emu je njegova pjesni č ka obrada zauze ć a Jeruzalema u posljednjoj godini Prvoga križarskog rata (1066 1099) trebala pružiti poticaj suvremenicima u borbi za pravovjerje.

Bez premca u prošlogodišnjoj pjesni č koj produkciji

Ta se opre č nost ogleda i u pjesni č kim uzorima koje je odabrala.

Otišla je rijetka pjesni č ka osobnost č iji nam osobni doživljaji nisu išli na jetra, jer nisu bili kukavi č ki i jer su sadržavali istinu, u svoj svojoj ljepoti i strahotnosti.

S obzirom na to da se pjesni č ke knjige sve rje đ e spominju u novinama i na televiziji, a i na to da su njihovo izdavanje i prodaja u stalnom opadanju, takav tretman svakako nije naodmet.

Iako njezino kasnije pjesnikovanje uistinu nikad nije dosegnulo njihovu književnopovijesnu prijelomnost, spomenuti prebrzi zaklju č ci zapravo svjedo č e o tome da golem, u prvome redu pjesni č ki opus naše najve ć e pjesnikinje zapravo nije temeljito pro č itan, a još manje iš č itan te književnokriti č ki i književnopovijesno situiran.

Ona je, naprotiv, duhovno umnožila kruhove svoje i objektivne i subjektivne nesretnosti, nepovratna ispadanja iz cjelovitosti, i progovorila vrlo razli č itim u prvome redu pjesni č kim registrima.

Poetki izri č aj pjesnika Pavlovi ć a izrasta iz naše pjesni č ke prošlosti i oslanja se na nju.

Dodjeljuje se za cjelokupni pjesni č ki opus i dostignu ć a u hrvatskoj književnosti.

Brzinom munje objavili su, ve ć gore navedenih, šest respektabilnih imena suvremene hrvatske poezije: Ivana Rogi ć a Nehajeva, koji u svojoj novoj knjizi dodaje vlastitoj pjesni č koj ideologiji posve nov identitet na matrici tijela kao obnovitelja svijeta i jezika.

Utrka dvaju društava U proteklom razdoblju izdava č ku trku, kada je rije č o pjesni č kim naslovima, vode Društvo hrvatskih književnika sa svojom Malom knjižnicom DHK i sada glavnim urednikom Matom Ganzom i Hrvatsko društvo pisaca sa svojom Bibliotekom poezije, kojoj je glavni urednik Ervin Jahi ć.

Dakle, književne udruge ostaju najve ć i pjesni č ki skrbnici.

Str č i ć piše: Rakovac pronalazi vlastite putove i na č ine izražavanja, teže ć i prestrukturiranju tradicionalnog pjesni č kog znaka.

Njegov pjesni č ki senzibilitet duboko je prožet š ć avunsko-teža č kom sviješ ć u, gdje prevladava kondenziran i namjerno opor te silovit i provokativan izri č aj.