U tu svrhu ponovo uzimamo iterator koji referira na prvi element spremnika jer je veličina spremnika promijenjena.

Smješta element vrijednosti t u spremnik c ispred elementa na koji referira iterator p.

Vraća iterator koji referira na ubačeni element.

memento observer iterator mediator memento observer

Briše element na koji referira iterator p.

Vraća iterator koji referira na element iza obrisanog, ili na jedno mjesto iza zadnjeg elementa (ako je p referirao na zadnji element).

Klasa nudi jedan tip koji se naziva vector T >:: iterator i koji se ponaša kao pokazivač: možemo ga dereferencirati te inkrementirati.

Pored toga klasa nudi dvije metode: begin () i end () od kojih prva daje iterator koji pokazuje na prvi element polja, a druga daje iterator koji pokazuje na prvo mjesto iza zadnjeg elementa polja (njega ne smijemo dereferencirati).

Iterator je vrsta generaliziranog pokazivača koji pokazuje na objekte mreže (elemente, vrhove itd.).

Članovi begin i end daju nam iterator na prvi element spremnika i na jedno mjesto iza zadnjeg elementa.

Iterator koji obilazi elemente i inverzmom poretku

Operacija lower_bound (key) daje iterator koji referira na prvo pojavljivanje ključa key u spremniku, ako element s tim ključem postoji.

Operacija upper_bound (key) vraća iterator na prvi element iza posljednjeg elementa s ključem key.

Verzije funkcije erase koje uzimaju iterator, ili par iteratora, brišu samo elemente unutar raspona i vraćaju void.

Metode erase, pop_front i pop_back obezvrijeđuju iterator koji referira na obrisani element.

Daje iterator koji referira na prvi element u c

Dodavanje i brisanje elemenata na krajevima spremnika ne obezvrijeđuje iteratore, osim što se pri brisanju obezvrijeđuje iterator na obrisani element.

Imamo tri verzije metode erase koje se razlikuju od istih metoda za sekvencijalne spremnike (vidi ovdje) po tome što ne vraćaju iterator na element iza obrisanog.

Iterator na jedan element, nakon swap operacije referira na taj isti element, premda se on sada nalazi u drugom spremniku.

Ubacivanjem ili brisanjem elemenata mijenja se krajnja pozicija (end iterator) pa ju stoga treba " osvježiti " nakon svake iteracije.

Iterator b mora referirati na element koji se nalazi ispred elementa na koji referira e, koji pak može referirati na jedno mjesto iza posljednjeg.

Metoda begin daje iterator koji pokazuje na prvi objekt u mreži, a metoda end daje iterator koj pokazuje na jedno mjesto iz zadnjeg objekta.

Insertirajući iterator djeluje drugačije od običnog iteratora kada se pomoću operatora dereferenciranja elementu pridružuje vrijednost.

Ako je it običan iterator, onda se u naredbi it = value elementu na koji referira it pridružuje vrijednost value.

Iterator it mora pri tome referirati na element spremnika.

Ako je, s druge strane it insertirajući iterator, on će it = value ubaciti novi element vrijednosti value u spremnik.

Kako za dani spremnik dobiti pripadni insertirajući iterator?

Ona uzima referencu na spremnik i generira insertirajući iterator.

Kada se kroz iterator vrši pridruživanje insertirajući iterator generira poziv funkciji push_back pripadnog spremnika, koji stoga nužno mora imati tu funkciju.

Briše element na koji referira iterator p iz s.